Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
27 ʻEpeleli–3 Mē. “Ko e Māʻoniʻoni ki [he ʻEikí]”: ʻEkesōtosi 35–40; Levitiko 1; 4; 16; 19


“27 ʻEpeleli–3 Mē. ‘Ko e Māʻoniʻoni ki [he ʻEikí]: ʻEkesōtosi 35–40; Levitiko 1; 4; 16; 19,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“27 ʻEpeleli–3 Mē. ‘Ko e Māʻoniʻoni ki [he ʻEikí],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻa 2026

Temipale Rio de Janeiro Brazil

Temipale Rio de Janeiro Brazil

27 ʻEpeleli–3 Mē: “Ko e Māʻoniʻoni ki [he ʻEikí]”

ʻEkesōtosi 35–40; Levitiko 1; 4; 1619

Naʻe ʻikai hoko e mavahe mei ʻIsipité—neongo naʻe mahuʻinga ia—ke ne fakahoko kakato e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá maʻá e fānau ʻo ʻIsilelí. Naʻe ʻikai ko e taumuʻa taupotu taha ia ʻa e ʻOtuá ke nau nofo fiemālie ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. Ko e ngaahi sitepu pē ʻeni ia ki he meʻa ne finangalo e ʻOtuá maʻa Hono kakaí: “Ke mou māʻoniʻoni: he ko au ko [e ʻEiki] ko homou ʻOtuá ʻoku ou māʻoniʻoni” (Levitiko 19:2). Naʻe founga fēfē hono ʻai ʻe he ʻOtuá ke māʻoniʻoni Hono kakaí hili ha laui toʻu tangata ʻo ʻenau nofo pōpulá? Naʻá Ne fekauʻi ke nau fokotuʻu ha feituʻu toputapu ʻi he feituʻu maomaonganoá—ko ha fale fehikitaki. Naʻá Ne foaki kiate kinautolu ha ngaahi fuakava mo e ngaahi fono ke tataki ʻenau ngaahi ngāué mo liliu honau lotó. Pea naʻá Ne fekau ke nau fai ha feilaulau ʻaki ʻa e fanga monumanú ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e fakalelei maʻa ʻenau ngaahi angahalá. Naʻe fakataumuʻa kotoa ʻeni ke tataki ʻenau fakakaukaú, lotó, mo ʻenau moʻuí ki he Fakamoʻuí. Ko Ia ʻa e hala moʻoni ki he māʻoniʻoní, maʻá e kau ʻIsilelí mo kitautolu. Kuo tau ʻosi pōpula kotoa ki he angahalá ʻi ha ngaahi taimi, pea kuo fakaafeʻi kotoa kitautolu ke siʻaki e angahalá pea muimui kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia kuó Ne talaʻofa mai, “ʻOku ou mafai ke ngaohi ʻa kimoutolu ke māʻoniʻoni” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 60:7).

Ke fakahoko ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Levitikó, vakai, “Levitiko” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

ʻEkesōtosi 35–40; Levitiko 19

fakaʻilonga seminelí
ʻOku finangalo e ʻEikí ke u hoko ʻo māʻoniʻoni.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEkesōtosi 35–40 ʻa e feinga ʻa e kau ʻIsilelí ke langa ha fale fehikitakí, ʻa ia ʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi ouau toputapú ke nau hoko ko ha kakai māʻoniʻoni. ʻI hoʻo lau e ngaahi vahe ko ʻení, kumi e ngaahi meʻa naʻe kole ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ke nau tuku ʻi he fale fehikitakí. Ko e hā nai ha meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni? Ko e hā e meʻa ʻoku nau fokotuʻu atu kiate koe fekauʻaki mo e tupulaki ʻi he māʻoniʻoní? Tautefito ki hoʻo sio ki he anga hono liliu ʻe he ngaahi meʻá ni hoʻo ngaahi fakakaukaú ki he Fakamoʻuí. ʻE ala tokoni atu ʻa e tēpile ko ʻení kiate koe:

Ko e hā e ngaahi meʻa naʻá ke maʻu?

Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni?

Ko e hā e ngaahi meʻa naʻá ke maʻu?

Puha ʻo e fuakavá (ʻEkesōtosi 37:1–9; 40:20–21)

Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni?

(Vakai, ʻEkesōtosi 25:20–22; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Puha ʻo e Fuakavá”)

Ko e hā e ngaahi meʻa naʻá ke maʻu?

ʻŌlita ʻo e meʻa namu kakalá (ʻEkesōtosi 40:26–27; vakai foki, Ekesotosi 30:1, 6–8)

Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni?

(Vakai, Fakahā 8:3–4)

Ko e hā e ngaahi meʻa naʻá ke maʻu?

Tuʻunga teʻelango pe tuʻunga maama (ʻEkesōtosi 37:17–24)

Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni?

(Vakai, Mātiu 5:14–16; Sione 8:12)

Ko e hā e ngaahi meʻa naʻá ke maʻu?

ʻEsi-feilaulau (ʻEkesōtosi 38:1–7; vakai foki, ʻEkesōtosi 27:1; 29:10–14)

Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni?

(Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Feilaulau”)

Ko e hā e ngaahi meʻa naʻá ke maʻu?

Sene (poulu) vai (ʻEkesōtosi 30:17–21)

Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni?

(Vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 4:6; ʻĪsaia 1:16; Selemaia 33:8)

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke tau māʻoniʻoní ʻi he nofo pē ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní. ʻOku fakamatalaʻi ‘e he Levitiko 19 ʻa e ngaahi fono mo e fekau naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ke tokoni ki hono fakatupulaki e māʻoniʻoni ʻa e kau ʻIsilelí. Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo mei he ngaahi fekau ko ʻení te ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke fekumi ki he māʻoniʻoní mei he ʻEikí? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ongoʻi ke fai ke ke moʻui kakato ange ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

Vakai foki, Henry B. Eyring, “Māʻoniʻoní mo e Palani ʻo e Fiefiá,” Liahona, Nōvema 2019, 100–103; “Ko e Tāpanekalé” (vitiō), Gospel Library.

7:23

Ko e Tāpanekalé

Fakaʻaongaʻi ʻa e hiva toputapú. ʻOku maʻu ʻe he mūsiká ha mālohi lahi ke fakaafeʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālié mo langaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku faʻa fakamamafaʻi ʻe he ngaahi pōpoaki ʻi he ngaahi himí ʻa e tokāteline ʻi he folofolá. Hangē ko ʻení, ʻi hono hivaʻi ha himi hangē ko e “Fakatapuʻi Au” (Ngaahi Himi, fika 64) ʻe lava ai ʻo fakamamafaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi pōpoaki ʻoku akoʻi ʻi he Levitiko 19. ʻE lava foki ke tokoni atu ke ke fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e hoko ʻo māʻoniʻoni ange ʻo hangē ko e Fakamoʻuí mo fakalaulauloto ki he founga ʻokú Ne tokoniʻi ai koe ke ke tupulaki ʻi he māʻoniʻoní.

ʻEkesōtosi 35:4–35; 36:1–7

ʻOku kole mai ʻa e ʻEikí ke fai ʻeku ngaahi foakí ʻi he loto-fiemālie.

ʻE lava ke fakamatalaʻi naʻe fetōʻaki e vā fetuʻutaki ʻo e fānau ʻIsilelí mo Sihová, hili ha taʻu mei heʻenau mavahe mei ʻIsipité. Ka ʻi hoʻo lau ko ia ʻa e ʻEkesōtosi 35:4–35 mo e 36:1–7, fakatokangaʻi e founga ʻo e fakafeangai ʻa e kakai ʻIsilelí ki he fekau ke langa e fale fehikitakí. Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he kau ʻIsilelí ʻe lava ʻo tokoni lelei ange ai ki hoʻo tauhi ki he ʻEikí?

Mahalo he ʻikai te Ne kole atu ha ʻū ukamea mahuʻinga, ʻū tupenu līneni, pe ʻakau ki ha fale fehikitaki. Ko e hā e meʻa kuo foaki atu ʻe he ʻEikí maʻau, pea ko e hā e meʻa ʻokú Ne kole atu ke ke foakí? Ko e fē ha taimi kuo “langaʻi [ho] lotó ke haʻu ai ki he ngāué”?

Vakai foki, Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻi, “Feilaulaú,” Gospel Library.

Ko hono tānaki fakataha ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi feilaulau maʻá e fale fehikitakí

Naʻe foaki ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ʻa e ngaahi foakí ki he fale fehikitakí ʻi he “loto lelei” (ʻEkesōtosi 35:5). Tā fakatātaaʻi ʻe Corbert Gauthier, © Lifeway Collection/laiseni mei he goodsalt.com

ʻEkesōtosi 40:12–14

Naʻe foaki ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ʻi he kuonga muʻá.

ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻEkesōtosi 40:12–14 ki he ngaahi ouau fakakuongamuʻa ʻoku toe fakahoko ʻi hotau kuongá ni ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Ko ha ngaahi veesi kehe ʻeni ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ako ʻo kau ki he founga ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe he ngaahi ouau ko ʻení ʻa Sīsū Kalaisí:

Levitiko 1:1–9; 416

ʻE lava ke fakamolemoleʻi au koeʻuhí ko e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí.

Mahalo ʻe kiʻi ngali kehe ha konga lahi ʻo e Tohi ʻa Levitikó kiate kitautolu—feilaulauʻi ʻo e fanga monumanú, ngaahi ouau ʻoku kau ai e toto mo e vai, mo e ngaahi fono ʻokú ne puleʻi e fanga kiʻi meʻa iiki ʻo e moʻuí. Naʻe fakataumuʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fono ko ʻení ki hono akoʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni angamahení—fakatomalá, māʻoniʻoní, pea mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Ke maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení mei hoʻo lau ʻa e Levitiko 1:1–9; 416, fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku ou maʻu ʻokú ne fakamanatu mai kiate au ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí?

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku ou ako mei he ngaahi feilaulau ko ʻení ʻo kau ki he feilaulau ʻa e Fakamoʻuí?

  • ʻOku ou faitatau fēfē nai mo e kakai naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulau ko ʻení?

ʻOku ʻikai ke toe finangalo e ʻEikí ia ke feilaulau ʻaki e monumanú. Ka ʻoku kei hoko pē ʻa e feilaulaú ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. Ke ako fekauʻaki mo e faʻahinga feilaulau ʻoku finangalo ki ai e ʻEikí, ako ʻa e 3 Nīfai 9:19–20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:34. ʻOkú ke fakahoko fēfē ʻa e faʻahinga feilaulau ko ʻení? Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi atu kiate koe ʻe he Mōsese 5:7 ʻo kau ki he founga ʻoku totonu ke ke vakai ai ki hoʻo ngaahi feilaulaú?

Vakai foki, “Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fale Fehikitakí mo e Feilaulaú.”

fakaʻilonga ki he konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

ʻEkesōtosi 35:20–29; 36:1

Kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻafoaki maʻaku ke tokoni ki Heʻene ngāué.

  • ʻI he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻoku ʻi ai ha fakatātā ʻo e fale fehikitaki ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he maomaonganoá. Mahalo te ke fie sio ki ai mo hoʻo fānaú pea ʻeke ange kiate kinautolu pe ko e hā ʻa e ʻū naunau naʻe mei fiemaʻu ke langa ʻaki ʻa e fale fehikitakí. Hili iá pea te mou lava ʻo lau fakataha ʻa e ʻEkesōtosi 35:20–29 ke ʻiloʻi ʻa e founga naʻe maʻu ai e ʻū naunau ko ʻení. Kuo fakaafeʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tokoni ki hono langa hake Hono puleʻangá?

  • Fakakaukau ke lau mo kinautolu ʻa e ʻEkesōtosi 36:1 ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Pesaleli mo ʻAholiapi ke tokoni ki hono langa ʻo e fale fehikitakí. Te ke lava leva ʻo talanoa mo hoʻo fānaú fekauʻaki mo hoʻo ongo ki he meʻa kuo foaki ange ʻe he ʻEikí maʻanautolu ke tokoni ke langa hake Hono puleʻangá. Te tau fakaʻaongaʻi fēfē e ngaahi meʻá ni ke tāpuekina ai e niʻihi kehé?

Temipale Loma ʻĪtalí

Temipale Loma ʻĪtalí

ʻEkesōtosi 40:17–34

ʻOku ou lava ʻo ongoʻi ʻoku ʻafio e ʻEikí ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní.

  • ʻOku lisi ʻi he ʻEkesōtosi 40:17–34 ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ko ha konga ʻo e fale fehikitaki ʻo e kakai ʻIsilelí. Mahalo te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo maʻu kinautolu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení pea ʻi he fakatātā ʻo e fale fehikitakí ʻi he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. Talanoa fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke akoʻi ai kinautolu ʻe he konga takitaha ʻo e fale fehikitakí fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pe Tamai Hēvaní. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke fakamanatu mai ʻe he puha ʻo e fakamoʻoní e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke fakamanatu mai ʻe he ʻesi feilaulaú ʻa e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí, mo e ngaahi meʻa pehē.

  • Ko e hā ha ngaahi potu māʻoniʻoni ʻoku tau maʻu he kuongá ni ʻoku tokoni ke tau ongoʻi ofi ange ai ki he ʻEikí? ʻE lava ke mou mamataʻi fakataha ʻa e vitiō ko e “Temples” (Gospel Library), ko ha konga ʻo e fepōtalanoaʻaki ko ʻení. Te mou lava foki ʻo hivaʻi ha foʻi hiva hangē ko e “Holy Places” (Gospel Library). Fevahevaheʻaki hoʻo ongo fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu māʻoniʻoni hangē ko e temipalé.

5:48

Ko e hā ʻa e Temipale?

Levitiko 1:1–4

ʻE lava ke fakamolemoleʻi au koeʻuhí ko e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Naʻe fakataumuʻa ʻa e feilaulau ʻaki e fanga monumanú ʻi he Fuakava Motuʻá ke akoʻi e fānau ʻo ʻIsilelí fekauʻaki mo e fakamolemole ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ki he founga ʻe ala hoko ai e laukonga fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau ko ʻení ʻo fai e meʻa tatau maʻa hoʻo fānaú. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha ʻū fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻi Ketisemani pea ʻi he kolosí (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 5657) ʻi hoʻo laukonga mo hoʻo fānaú ʻa e Levitiko 1:1–4. Tokoni ke nau kumi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamanatu kiate kinautolu ʻa e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Te mou lava foki ʻo lau fakataha ʻa e 3 Nīfai 9:19–20 ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fekauʻi ke tau feilaulauʻí ʻo fetongi ʻaki e fanga monumanú. ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke foaki ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala ki he ʻEikí? Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Loto-Mafesifesi” (Gospel Library) ki ha tokoni ki hono tali ʻo e ngaahi fehuʻí.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

fale fehikitaki ʻo e kuonga muʻá

The Ancient Tabernacle (Ko e Fale Fehikitaki ʻo e Kuonga Muʻá), tā ʻa Bradley Clark

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: ʻOku ou lava ʻo ongoʻi ʻoku ʻafio e ʻOtuá ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní