“16–22 Fēpueli. ‘Ke Hoko ko ha Tokotaha ʻOku Muimui Lahi Ange ki he Māʻoniʻoní’: Sēnesi 12–17; ʻĒpalahame 1–2,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻa 2026 (2026)
“16–22 Fēpueli. ‘Ke Hoko ko ha Tokotaha ʻOku Muimui Lahi Ange ki he Māʻoniʻoní’,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: 2026
Ko Hono Tāpuakiʻi ʻe Melekisēteki ʻa ʻĒpalahamé, tā ʻa Walter Rane (fakaikiiki)
16–22 Fēpueli: “Ke Hoko ko ha Tokotaha ʻOku Muimui Lahi Ange ki he Māʻoniʻoní”
Sēnesi 12–17; ʻĒpalahame 1–2
Koeʻuhí ko e fuakava naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá mo ʻĒpalahamé, kuo ui ai ia “ko e tamai ʻo e kakai angatonú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:41) mo e “Kāinga ʻo e ʻOtuá” (Sēmisi 2:23). ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he lau miliona he ʻahó ni ko ʻenau kui, pea kuo ohi ha niʻihi ki hono fāmilí ʻo fakafou ʻi he ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ka naʻe haʻu ʻa ʻĒpalahame ia mei ha fāmili palopalemaʻia—naʻe feinga ʻene tamaí, ʻa ia naʻá ne liʻaki e lotu moʻoni ki he ʻOtuá, ke feilaulauʻi ʻa ʻĒpalahame ki he ngaahi ʻotua loí. Neongo ʻení, ka naʻe loto-holi ʻa ʻĒpalahame “ke hoko ko ha tokotaha ʻoku muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní” (ʻĒpalahame 1:2), pea ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ʻo ʻene moʻuí naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene holí. ‘Oku hoko ʻa e moʻui ʻa ʻĒpalahamé ko ha fakamoʻoni neongo pe ko e hā ʻa e hisitōlia fakafāmili ʻa ha taha, ʻe lava ke fonu ʻa e kahaʻú ʻi he ʻamanaki leleí.
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
‘E tāpuekina au ʻe he ʻOtuá ʻi heʻeku tuí mo e ngaahi holi māʻoniʻoní.
Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo pehē, “ʻOku tākiekina kotoa kitautolu ʻe hotau ngaahi fāmilí [pea] mo hotau anga fakafonuá, ka ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻi hotau lotó ʻoku tau mapuleʻi makehe mo fakatupu fakafoʻituitui. … ʻE faifai pē pea iku ʻo eʻa mai ʻetau ngaahi holi ʻi lotó pea ʻoku hā ia ʻi heʻetau ngaahi filí mo ʻetau tōʻongá” (“Educate Your Desires, Elder Andersen Counsels,” ChurchofJesusChrist.org). Fakakaukau ki he founga ʻoku hanga ai ʻe he ʻĒpalahame 1:1–19 ʻo fakatātaaʻi mai ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻEnitasení. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:
-
Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fakaʻamu ki ai ʻa ʻĒpalahamé? ʻOku hā mahino fēfē mai ʻene ngaahi holí mei heʻene ngaahi tōʻongá? Naʻe poupouʻi fēfē ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi holí?
-
Ko e hā ʻa e ngaahi holi ho lotó? ʻOku hā mahino fēfē ia ʻi hoʻo ngaahi tōʻongá? ʻOku poupouʻi fēfē koe ʻe he ʻOtuá?
-
Ko e hā e pōpoaki ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení maʻá e kakai ʻoku ʻikai ke holi māʻoniʻoni ʻa e kau mēmipa honau fāmilí?
Ko e taha e fakaʻamu lahi taha ʻa ʻĒpalahame mo Selá—ke maʻu ha fānau—pea naʻe laui taʻu mo e teʻeki pē ke fakahoko (vakai, Sēnesi 15:1–6). Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he Hepelū 11:8–13 fekauʻaki mo e founga ne fehangahangai ai ʻa ʻĒpalahame mo Sela mo e faingataʻa ko ʻení? ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke “fāʻofua” ʻEne ngaahi talaʻofá, neongo ʻenau ngali fuʻu “mamaʻo atú”?
Vakai foki, “Deliverance of Abraham” (vitiō), Gospel Library.
Deliverance of Abraham
Sēnesi 12:1–3; 13:15–16; 15:1–6; 17:1–8, 15–22; ʻĒpalahame 2:6–11
ʻOku finangalo e ʻOtuá ke u fai mo tauhi ha ngaahi fuakava mo Ia.
Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻilo ʻa e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo ʻĒpalahamé? Koeʻuhí he ʻoku finangalo e ʻOtuá ke fai ha fuakava tatau mo koe. Naʻá Ne talaʻofa ʻe hokohoko atu e fuakava ko ʻení ʻi he fānau, pe “hako” ʻo ʻĒpalahamé pea mo “kinautolu kotoa pē ʻe tali ʻa e Ongoongolelei ko ʻení … ʻe lau ʻa kinautolu ko ho hako” (vakai, ʻĒpalahame 2:10–11). ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e fuakavá ʻiate koe—ʻi he taimi ʻokú ke papitaiso aí pea kakato ange ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha ngaahi fuakava ʻi he temipalé (vakai, Kalētia 3:26–29; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:30–32).
ʻI he ʻuhinga ko iá, mahalo te ke loto ke ako ʻa e ʻĒpalahame 2:6–11 pea hiki ha lisi ʻo e meʻa tofu pē naʻe palōmesi ange ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame mo Selá (vakai foki, Sēnesi 12:1–3; 13:15–16; 15:1–6; 17:1–8, 15–22). ʻOku kaunga fēfē nai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení kiate koé?
ʻOku ʻi ai ha ngaahi faitatau taʻengata ʻo e ngaahi talaʻofa ko ʻení. ʻOku fēfē hono fakahoko ke taʻengata ha ngaahi talaʻofa hangē ko ha konga fonua ʻo e tofiʻá pe ko ha hako tokolahi? (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:1–4; 132:20–24, 28–32).
Makehe mei he ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa maí, naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame ke “hoko ko e tāpuaki” (Sēnesi 12:2; tānaki atu e fakamamafá). ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ia ki he hā? Te ke hoko fēfē ko ha tāpuakí? (vakai, ʻĒpalahame 2:11).
Ke akoʻi fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá, naʻe lea ʻa ʻEletā Dale G. Renlund fekauʻaki mo e ngaahi peau kula ʻi he Vaitafe ʻAmasoní, pea talanoa ʻa Palesiteni Emily Belle Freeman fekauʻaki mo haʻane lue ʻaki hono vaʻe naʻe fasí ʻi ha hala makamaka (vakai, “Ko Hono Maʻu ʻa e Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he Ngaahi Fuakavá,” Liahona, Mē 2023, 35–37; “ʻAʻeva ʻi ha Vā Fetuʻutaki Fakafuakava mo Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2023, 76–79). Fekumi ʻi ha taha pe fakatouʻosi ʻo e ongo pōpoaki ko ʻení ki ha ngaahi sētesi ʻe tokoni ke tali e fehuʻi “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku finangalo ai e ʻOtuá ke u fai ha ngaahi fuakava mo Iá?”
Fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau feakoʻiʻaki. Kapau ʻokú ke akoʻi ho fāmilí pe ko ha kalasi ʻi he Siasí fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá, fakakaukau ke ʻoange ki he tokotaha takitaha ha konga ʻo e pōpoaki ʻa ʻEletā Lenilaní pe ko Palesiteni Filimaná ke ne ako. Hili ia pea te nau lava ʻo vahevahe mo e toenga ʻo e fāmilí pe kalasí ʻa e meʻa naʻa nau akó. ʻOku lava heni ke fakamoʻoni mo feakoʻaki ʻa e kakaí, pea fakaafeʻi mai ai mo e Laumālié. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 26.)
Vakai foki, Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Fuakava Faka-ʻĒpalahamé,” Gospel Library; “Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí: Ko e Fuakavá,” ʻi he maʻuʻanga tokoni ko ʻení.
Ko e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé, tā ʻa Dilleen Marsh (fakaikiiki)
Sēnesi 14:18–19; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 14:25–40
“Ko Melekisētekí ko ha tangata tui lahi ia.”
Fakakaukau ʻokú ke fakafeʻiloaki ʻa Melekisēteki ki ha taha ʻoku ke maheni mo ia. Ko e hā haʻo lea ʻe fai? Sio ki ha ngaahi fakakaukau ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 14:26–27, 33–38 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá); ʻAlamā 13:13–19; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:1–4. Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻeni kia Melekisētekí? ʻOku liliu fēfē ʻa e founga hoʻo ako ki he moʻui ʻa Melekisētekí ʻa e founga ho vakai ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí?
Sēnesi 14:18–24; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 14:36–40
Naʻe totongi vahehongofulu ʻa ʻĒpalahame.
Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he tōʻonga fakakaukau ʻa ʻĒpalahame ki he koloá mei he Sēnesi 14:18–24 mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 14:36–40 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá)? Hangē ko ʻení, fakatokangaʻi ʻene tali ki he tuʻi ʻo Sōtomá ʻi he Sēnesi 14:23. Kuo liliu fēfē hoʻo vakai ki he paʻangá ʻi hoʻo talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú?
ʻOku fanongo mai e ʻOtuá kiate au.
ʻI hoʻo lau ʻa e Sēnesi 16, mahalo te ke fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ai naʻe ngaohikovia koe, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Hekaʻaá. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “ʻIsimeʻelí” ki he “ʻoku fanongo mai e ʻOtuá.” Kuo fakahaaʻi fēfē atu ʻe he ʻOtuá ʻokú Ne fanongo atu kiate koé?
Vakai foki, “Ko e Lotu Liló,” Ngaahi Himi, fika 74.
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
ʻE tataki au ʻe Sīsū Kalaisi ʻi hoku nimá.
-
ʻI hoʻo lau mo hoʻo fānaú ʻa e ʻĒpalahame 1:18 mo e 2:8, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau fanongo ki ha konga ʻo e sinó ʻoku ʻasi ʻi he ongo vēsí fakatouʻosi. Mahalo te ke lava ʻo fai ha kiʻi vaʻinga ʻoku kuikui ai ha kiʻi tamasiʻi peá ke taki ia ʻi hono nimá ki ha feituʻu. Hili iá, te ke lava leva ʻo talanoa fekauʻaki mo e ongo ʻoku maʻu ʻi hono tataki kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi hotau nimá pe maluʻi kitautolú.
ʻE lava ke u hoko ko ha taha faʻa fakalelei.
-
Mahalo ʻe fiefia hoʻo fānaú ke fakatātaaʻi ʻa e talanoa mei he Sēnesi 13:5–12, ʻo ʻai ke nau pehē pē ko ʻĒpalahame, Lote, mo e kau tauhi manú kinautolu. Te tau muimui fēfē ki he sīpinga ʻa ʻĒpalahame ʻo e hoko ko ha tokotaha faʻa fakalelei mo hotau fāmilí pe kaungāmeʻá? ʻAhiʻahi ke fakatātaaʻi ʻenau ngaahi talí.
Ko e Fili ʻa Loté, tā ʻa William Fredericks © Providence Collection/licensed mei he goodsalt.com
Sēnesi 13:16; Sēnesi 15:1–6; 17:1–8; ʻĒpalahame 2:9–11
ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke u fai ha fuakava mo Ia.
-
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ki hoʻo fānaú ha hina ʻoneʻone, ko e ngaahi fetuʻu ʻi langi ʻi he poʻulí, pe ko e fakatātā ʻi he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. ʻE lava ke tokoni ʻeni ke mahino kiate kinautolu e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he Sēnesi 13:16; 15:1–6. Talanoa ʻo kau ki he founga kuó ke ako ai ke falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo aʻu ki he taimi ne ngali taʻemalava aí.
-
Ke akoʻi ki hoʻo fānaú e ngaahi fuakavá, kole ange ke nau tala atu ha taimi naʻa nau fai ai ha palōmesi pe fai ʻe ha taha ha palōmesi kiate kinautolu. Kapau ʻe tokoni, vahevahe haʻo ngaahi sīpinga ʻe niʻihi—ʻo kau ai e ngaahi fuakava kuó ke fai mo e ʻOtuá ʻi he papitaisó pe ʻi he temipalé. Kuo tokoni fēfē hoʻo ngaahi fuakavá ki ho vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá? Fili ha fanga kiʻi kupuʻi lea mei he Sēnesi 15:1–6; 17:1–8; ʻĒpalahame 2:9–11 ke vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame mo Selá.
-
Ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau teuteu ke fai ha fuakava mo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku nau papitaiso aí, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ki he ʻekitivitií ʻoku fokotuʻu atu ʻi he fakamatala fakalahi A pe fakamatala fakalahi E.
ʻĒpalahame 1:12–17; Sēnesi 16:7–11
ʻOku fanongo mai e ʻOtuá kiate au.
-
ʻI he taimi naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai e moʻui ʻa ʻĒpalahamé, naʻá ne ui ki he ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe nofo tokotaha ai ʻa Hekaʻā ʻi he feituʻu maomaonganoá, naʻá ne ʻilo ai naʻe fanongo ʻa e ʻOtuá kiate ia. Fakakaukau ke vahevahe ʻa e ongo talanoa ko ʻení ki hoʻo fānaú: “ʻĒpalahame mo Sela” mo e “Hekaʻā” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 28–31, 32–33. Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako mei he ongo talanoa ko ʻení fekauʻaki mo e ʻOtuá? Pea te ke lava ʻo fevahevaheʻaki ha ngaahi aʻusia ʻo e taimi naʻá ke ongoʻi naʻe fanongo atu ai ʻa e ʻOtuá kiate koé. ʻE lava ʻe ha foʻi hiva hangē ko e “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6) ʻo fakamālohia ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.
Abraham and Sarah
Hagar
Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.