“23–29 Sune: ʻFeʻunga mo e Ngaahi Koloa ʻo e Māmaní Kotoaʼ: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67–70,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2025 (2025)
“Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67–70,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2025
23–29 Sune: “[Feʻunga mo e Ngaahi Koloa ʻo e Māmaní Kotoa]”
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67–70
Mei he 1828 ki he 1831, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi fakahā lahi mei he ʻEikí, kau ai e akonaki fakalangi maʻá e niʻihi fakafoʻituituí, ngaahi fakahinohino ki hono puleʻi e Siasí, ngaahi meʻa-hā-mai ki he ngaahi ʻaho kimui ní, mo ha ngaahi moʻoni fakalaumālie lahi ki he nofo taʻengatá. Ka naʻe teʻeki ke lau ia ʻe he tokolahi ʻo e Kāingalotú. Naʻe teʻeki ke pulusi e ngaahi fakahaá, pea naʻe tohi nima ha ngaahi tatau ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi laʻipepa ne ʻave holo ʻi he kāingalotú mo fononga holo mo e kau faifekaú.
Pea ʻi Nōvema 1831, naʻe ui ʻe Siosefa ha fakataha alēlea ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke aleaʻi hono pulusi e ngaahi fakahaá. Hili e fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí, naʻe fokotuʻu ʻe he kau takí ni ha ngaahi palani ke pulusi e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú—ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ia ʻi he ʻaho ní. Ne ʻikai fuoloa kuo malava e tokotaha kotoa ʻo lau ʻiate kinautolu pē e folofola ʻa e ʻOtuá ne fakahā mai ʻi ha palōfita moʻui, ko ha fakamoʻoni mahino “kuo toe ʻomi ki he tangatá ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻanga ʻo hotau Fakamoʻuí.” ʻI he meʻá ni mo ha ngaahi ʻuhinga kehe lahi, ʻoku lau ai ʻa e fakahaá ni ʻe he Kāingalotu ʻi he kuonga muʻá mo e kuongá ni ʻoku “feʻunga mo e ngaahi koloa ʻo e Māmaní kotoa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 70, ʻuluʻi fakamatala ʻo e vahé).
Vakai foki, Kau Māʻoniʻoní, 1:152–53.
Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:1–9; 68:3–6
ʻOku lea ʻaki ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻa Hono finangaló ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.
Ne hangē ʻa e fili ke pulusi e ngaahi fakahā ne maʻu ʻe Siosefa Sāmitá ha meʻa faingofuá, ka naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe he fuofua kau taki ʻe niʻihi ʻo e Siasí pe ko ha fakakaukau lelei ia. Ko e taha e meʻa ne fai ki ai e hohaʻá ko e ngaahi fehalaaki ʻi he founga naʻe hiki ʻaki ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi fakahaá. Naʻe maʻu e fakahā ʻi he vahe 67 ko e tali ki he hohaʻa ko iá. Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e kau palōfita ʻa e ʻEikí mo e fakahaá mei he veesi 1–9? Ko e hā ha toe fakakaukau ʻokú ke maʻu mei he 68:3–6?
Ko e hā ha founga kuó ke ʻiloʻi ai ʻiate koe ʻoku moʻoni e ngaahi fakahā ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá ki Heʻene kau tamaioʻeikí? Te mou lava foki ʻo fakalaulauloto ki he ngaahi aʻusia ʻi hoʻo ongoʻi naʻe folofola atu ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha taha ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:4). Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hono “ueʻi [koe] ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní” (veesi 3) ke lea ʻaki ha meʻa? Naʻe founga fēfē ʻa e “tuʻu [ʻa e ʻEikí] ʻi [ho] tafaʻakí”? (veesi 6).
Kimuʻa pea paaki e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú, naʻe fakamoʻoni ha kau taki ʻo e Siasí ʻi ha fakamoʻoni kuo tohi ʻoku moʻoni e ngaahi fakahā ʻi he tohí. Ke vakai ki ha tatau ʻo ʻenau fakamoʻoní, vakai ki he “Testimony, circa 2 November 1831,” Revelation Book 1, 121, josephsmithpapers.org.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:10–14
“Fai atu ai pē ʻi he faʻa kātaki.”
‘Oku taʻofi fēfē kitautolu ʻe he loto-koví, manavasiʻí, mo e hīkisiá mei heʻetau ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻEikí? ʻOku tau ikunaʻi fēfē ʻa e “tangata fakakakanó” pe ko e “ʻatamai fakaekakanó” kae lava ke tau “mamata kiate [Ia] ʻo ʻilo ʻokú [Ne] moʻui”? (veesi 12; vakai foki, Mōsaia 3:19). Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi vēsí ni ʻokú ne ueʻi koe ke “fai atu ai pē ʻi he faʻa kātaki kae ʻoua ke fakahaohaoaʻi [koe]”? (veesi 13).
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–31
Te u lava ʻo fakatefito hoku ʻapí ʻia Sīsū Kalaisi.
ʻOku ʻuhinga e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–31 ki he mātuʻá tonu, ka ʻoku tatau ai pē pe ko ha mātuʻa koe pe ʻikai, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻEne akonakí ke fakahoko ho fatongia ke fakatefito ho ʻapí ʻi he tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku hiki atu ʻi lalo ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku folofola ʻa e ʻEikí ʻoku totonu ke akoʻi ʻi ʻapí. Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo ʻai e konga takitaha ko ʻení ko e konga ʻo e fakavaʻe ʻo ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi—ʻa e ʻapi ʻokú ke nofo ai he taimi ní pe ʻi ho ʻapi he kahaʻú. ʻE lava ʻo tokoni ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni mo e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻoatú.
-
Fakatomalá: Ako ʻa e ʻAlamā 36:17–20, pea fakatokangaʻi e founga naʻe tāpuekina ai ʻa ʻAlamā ʻi ha taimi mahuʻinga koeʻuhí naʻe akoʻi ia ʻe heʻene tamaí fekauʻaki mo e misiona fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Te ke tokoni fēfē ke ueʻi ho fāmilí ke tafoki kia Sīsū Kalaisi pea fakatomalá? (vakai foki, 2 Nīfai 25:26).
-
Tui kia Kalaisí: Lau ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻe nima ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki hono fakatupulaki ʻa e tuí ʻi he “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá” (Liahona, Mē 2021, 103). Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke fakatupu ai ʻe he ngaahi fokotuʻu ko ʻení ha ʻulungaanga ʻo e tuí ʻi ho fāmilí.
-
Papitaisó: Toe vakaiʻi ʻa e fuakava ʻo e papitaisó ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Mōsaia 18:8–10, 13. ʻE fakamālohia fēfē ho fāmilí ʻi hoʻo ngaahi feinga ke tauhi ʻa e fuakava ko ʻení?
-
Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní: Ako ʻa e ngaahi fakaafe ʻi he peesi 17–19 ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke fakaafeʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki ho ʻapí?
-
Lotú: Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e mālohi ʻo e lotú ʻi he ʻapí ʻi he “Leaʻaki Heni e ʻOfá”? (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 102–3). Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 18:15–21?
-
Ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻokú ke maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–31:
Ko e hā ha faleʻi te ke fai ki ha taha ʻoku ʻikai poupouʻi ʻe he kau mēmipa hono fāmilí ʻene feinga ke langaki e tui kia Kalaisí?
Vakai foki, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Gospel Library; Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Tauhi Fānaú,” Gospel Library; Dieter F. Uchtdorf, “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mālohinga ʻo e Mātuʻá,” Liahona, Mē 2023, 55–59.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:1
ʻOku tokoniʻi au ʻe he ngaahi kaungāmeʻa “angatonu mo falalaʻangá” ke u muimui kia Sīsū Kalaisi.
ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe “poto [ai ʻa e ʻEikí]” ke fakafeʻao ha taha “angatonu mo falalaʻanga” kia ʻŌliva Kautele ʻi he fatongia naʻe fakamatalaʻi ʻi he veesi ko ʻení? ʻOku kaunga fēfē ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení kiate koé?
Tokoni ke felangakihakeʻaki ʻa e kau akó. Ko e tokotaha kotoa pē ʻi hoʻo kalasí pe fāmilí ko ha maʻuʻanga tokoni fungani ia ʻo e fakamoʻoní, ʻiló, mo e ngaahi aʻusia ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe atu pea mou felangakihakeʻaki.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 70:1–4
ʻOku ou haʻisia ki he ngaahi fakahā kuo foaki mai ʻe he ʻEikí.
Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki ha kaumātuʻa pau ʻa e fatongia ke tokangaʻi hono pulusi ʻo e ngaahi fakahaá. Neongo ʻoku ʻikai ke ke maʻu e fatongia pau ko iá, ka ko e hā hoʻo lakanga tauhi pe fatongia “ki he ngaahi fakahā mo e ngaahi fekaú”? (veesi 3).
Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.
Kakai, Ngaahi Feituʻu, Ngaahi Meʻa ʻOku Hoko
Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67
ʻOku akoʻi mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi.
-
Fakamatala ki hoʻo fānaú kau ki he founga ne paaki ai e ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmitá ʻi ha tohí (vakai, “Vahe 23: Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá,” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, 90–92, pe ko e vitiō fekauʻaki mo iá ʻi he Gospel Library). Tokoni ke nau manatuʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he taʻu ní. Te mou lava foki ʻo fevahevaheʻaki ha niʻihi ʻo homou veesi manako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.
4:28Mele mo Kalolaine Lōlini: ʻOfa lahi ki he folofolá
-
Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ki hoʻo fānaú ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá pea talanoa mo kinautolu kau ki he founga ʻoku nau kehekehe mo faitatau aí (vakai ki ha fakamatala ki he ngaahi tohí ni ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá). Te tau ʻiloʻi fēfē ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi folofolá? Ko e hā ʻoku tau ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:4, 9 fekauʻaki mo e ngaahi fakahā naʻe tuku ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá?
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–31
ʻE lava ke papitaiso au ʻi hoku taʻu valú.
-
Naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:27, ʻa e taʻu kuo pau ke papitaiso ai ha tokotaha. Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi e meʻa naʻá Ne folofola ʻakí. Ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa Sīsū ke papitaiso kitautolú? ʻE lava ke tokoni ha foʻi hiva hangē ko e “Ko Hoku Papitaisó” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 54–55). Fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū fakatātaá pe veesi 25–31 (pe fakatouʻosi), tokoni ke ʻiloʻi ʻe hoʻo fānaú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ako ʻe he fānaú.
-
Lau mo hoʻo fānaú ʻa e fatongia ne tuku ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻi he ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69. Ko e hā e faleʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he veesi 1? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke feohi mo e kakai “ʻe angatonu mo falalaʻangá”? Mahalo ʻe lava ke talanoa hoʻo fānaú fekauʻaki mo ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku “angatonu mo falalaʻanga.” Hivaʻi fakataha ha foʻi hiva hangē ko e “ʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40–41), ʻokú ne poupouʻi e fānaú ke angatonu mo falalaʻanga ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. Te tau lava ʻo fakapapauʻi fēfē ʻoku tau angatonu mo falalaʻanga ki he ʻEikí? Te Ne fakaʻaongaʻi fēfē kitautolu ke tāpuekina e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau angatonu mo falalaʻanga aí?
Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Kaumeʻa ʻo e māhina ní.