Doctrine and Covenants 2025
Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: ʻEma Heili Sāmita


“Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: ʻEma Heili Sāmita,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2025 (2025)

“ʻEma Heili Sāmita,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2025

fakaʻilonga ʻo e ngaahi leʻo ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí

Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻEma Heili Sāmita

ʻEma Sāmita (ʻEma Heili Sāmita)

ʻOku fakahaaʻi ʻe he folofola ʻa e ʻEikí kia ʻEma Sāmita ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 ʻa ʻEne ongo fekauʻaki mo iá pea mo e ngaahi tokoni te ne lava ʻo fai ki Heʻene ngāué. Ka ko e tokotaha fēfē ʻa ʻEma? Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo hono ʻulungāngá, ngaahi vā fetuʻutakí, mo hono ngaahi mālohingá? Ko e founga ʻe taha ke tau ʻilo ai ki he “fefine … kuo fili” ko ʻení (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:3) ko hono lau ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e kakai ne nau ʻilo fakafoʻituitui iá.

Ko hono husepāniti ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí

One drawing in pencil, charcoal and ink on paper.  A left profile, head/shoulders portrait of Joseph Smith; drawn basically in charcoal, highlighted with white paint and black ink.  titled at bottom "Jospeh Smith the Prophet."  Signed at left shoulder "Drawn from the most authentic sources by Dan Weggeland"  A drawn border surrounds it.  No date apparent.

“ʻI ha fiefia taʻe malava ke fakamatalaʻi ko iá, mo e ongoʻi fiefia lahi naʻe ake ʻi hoku lotó, ʻi heʻeku puke ʻa e nima ʻo hoku ʻofaʻanga ko ʻEmá ʻi he pō ko iá—ʻa ia ko hoku uaifi, ʻio, ko e uaifi ʻi heʻeku kei tupu haké, pea mo e tokotaha ne fili ʻe hoku lotó. Ko e konga lahi ko ha ngaahi fakakaukau pē ʻa hoku ʻatamaí ʻi he taimi naʻá ku fakakaukauʻi taimi nounou ai ʻa e ngaahi meʻa lahi naʻe tuku ke tau fouá. ʻA e ngaahi ongosiá mo e fāifeingá, ʻa e ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻaʻiá, kaeʻumaʻā ʻa e ngaahi fiefia mo e fakafiemālie, naʻe hoko mei he taimi ki he taimi, ʻi hono kotoa ʻo ʻetau moʻuí mo fakalāngilangiʻi ʻetau moʻuí. ʻOi! ʻa e ngaahi fakakaukau kehekehe ne ʻi hoku ʻatamaí ʻi he momeniti ko iá. He kuó ne toe ʻi heni, ʻa ʻEma taʻe-ueʻia, mo ʻofa, kuo ʻikai toe loto-foʻi, kae mālohi ʻo tuʻuloa.”

Lusi Meki Sāmita, ko ʻene faʻē ʻi he fonó

“Naʻe kei siʻi he taimi ko iá, pea naʻe fakanatula pē e vivili hono lotó kotoa ki he ngāue ʻa e ʻEikí, pea naʻe ʻikai toe tokanga ki ha meʻa ka ko e siasí pē mo e ngāue ʻo e moʻoní. Ko e hā pē ha ngāue naʻá ne fai, naʻá ne fakahoko ʻaki ia hono tūkuingatá pea ʻikai ke ne ʻeke ʻa e foʻi fehuʻi siokita ‘ʻE lahi ange nai e lelei te u maʻú ʻi ha toe taha?’ Kapau naʻe fekauʻi ha kau faifekau ke ō ʻo malanga, ko ia pē naʻe fuofua loto fiemālie ke tokoni ʻi hono teuteuʻi honau valá ki heʻenau fonongá, ʻo ʻikai tokanga ki hono ngaahi faingataʻaʻia ʻaʻaná.”

Siosefa Sāmita ko e Lahí, ko ʻene tamai ʻi he fonó

Ko e tāpuaki fakapēteliake ʻo ʻEmá, naʻe foaki ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻa ia naʻe hoko ko e Pēteliake ʻo e Siasí:

“ʻEma, ko hoku ʻofefine ʻi he fono, kuo tāpuekina koe ʻe he ʻEikí, koeʻuhí ko hoʻo faivelengá mo e moʻoní: ʻe tāpuekina koe mo ho husepānití, pea te mo fiefia ʻi he lāngilangi ʻe hoko kiate iá: Kuo fakamamahiʻi hoʻo moʻuí koeʻuhí ko e faiangahala ʻa e kakaí ʻi heʻenau feinga ke fakaʻauha ho hoá, pea kuo tuku ai hoʻo moʻuí kakato ke lotu ke fakahaofi ia: fiefia, he kuo ongona ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá hoʻo tautapá.

“Kuó ke mamahi lahi koeʻuhí ko e fefeka e loto ʻo e fale ʻa hoʻo tamaí, pea kuó ke fakaʻamua honau fakamoʻuí. ʻE talia ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi tangí, pea ʻi Hono finangaló te Ne fakatupu ai hanau niʻihi ke nau ʻiloʻi ʻenau valé mo fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá; ka ʻe fakamoʻui kinautolu ʻo tupu ʻi he mamahi. ʻE fuoloa ho ngaahi ʻahó; ʻio, ʻe fakahaofi koe ʻe he ʻEikí kae ʻoua kuó ke fiemālie, he te ke mamata ki ho Huhuʻí. ʻE fiefia ho lotó ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí, pea ʻe ʻikai ha taha te ne toʻo hoʻo fiefiá meiate koe.

“Ke ke manatuʻi maʻu ai pē ʻa e afeitaulalo lahi ʻa ho ʻOtuá ʻi hono fakangofua koe ke ke feʻao mo hoku fohá ʻi he taimi naʻe ʻomi ai ʻe he ʻāngeló e lekooti ʻo e kakai Nīfaí ke ne tokangaʻí. Kuó ke fepaki mo ha mamahi lahi koeʻuhí kuo toʻo ʻe he ʻEikí meiate koe ha fānau ʻe toko tolu: pea ʻi he meʻá ni ʻoku ʻikai tukuakiʻi koe, he ʻokú Ne ʻafioʻi hoʻo fakaʻānaua haohaoa ke ohi hake ha fāmilí, koeʻuhí ke faitāpuekina e hingoa hoku fohá. Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, he kuo pehē ʻe he ʻEikí, kapau te ke tui, ʻe tāpuekina koe ʻi he meʻá ni pea te ke fānauʻi mo ha fānau kehe, ke fiefia mo fiemālie ai hoʻo moʻuí, pea fiefia ai mo ho ngaahi kaungāmeʻá.

“ʻE tāpuekina ʻaki koe ʻa e mahinó, mo maʻu ha mālohi ke fakahinohinoʻi e kakai fefiné. Akoʻi e anga māʻoniʻoní ki ho fāmilí, pea ki hoʻo fānau īkí e founga ʻo e moʻuí, pea ʻe tokangaʻi koe ʻe he kau ʻāngelo māʻoniʻoní: pea ʻe pehē foki, ʻe fakahaofi koe ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻĒmeni.”

ʻEma Sāmita mo e fānaú

ʻEma Sāmita mo ʻene fānaú. Taimi ke Kata, tā fakatātaaʻi ʻe Liz Lemon Swindle