Doctrine and Covenants 2025
Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: Fāmili ʻo Siosefa Sāmitá


“Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: Fāmili ʻo Siosefa Sāmitá,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2025 (2025)

“Fāmili ʻo Siosefa Sāmitá,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2025

ngaahi leʻo ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí

Ngaahi Leʻo ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Fāmili ʻo Siosefa Sāmitá

‘Oku tākiekina lahi kitautolu takitaha ʻe heʻetau moʻui fakafāmilí, pea naʻe ʻikai toe kehe ʻa Siosefa Sāmita. Naʻe tōkaki ʻe he tui pau mo e tōʻonga fakalotu ʻa ʻene ongomātuʻá ha tenga ʻo e tuí ʻa ia naʻe lava ai ke hoko hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ‘Oku lekooti ʻe he tohinoa ʻa Siosefá ʻa e fakahīkihiki ko ʻení: “ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e ngaahi leá ia mo ha lea fakafonua ke ne fakamatalaʻi ʻa e loto-houngaʻia ʻoku ou moʻua ai ki he ʻOtuá ʻi heʻene foaki mai kiate au ha mātuʻa fakaʻeiʻeikí.”

ʻOku hanga ʻe he ngaahi lea ko ʻeni mei heʻene fineʻeikí, ko Lusi Meki Sāmita; ko hono tokoua ko Uiliami Sāmitá; pea mo e Palōfitá tonu, ʻo kiʻi fakalika mai kiate kitautolu ʻa e ivi tākiekina fakalotu ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá.

tā valivali ʻo e fāmili ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí

Fāmili ʻo Siosefa Sāmitá, tā fakatātaaʻi ʻe Dan Baxter

Lusi Meki Sāmita

A painting depicting Lucy Mack Smith, mother of Joseph Smith.

“[ʻI he taʻu 1802 nai], naʻá ku puke ai. … Naʻá ku pehē loto pē, ʻoku ʻikai ke u mateuteu ke mate he ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi e ngaahi hala ʻo Kalaisí, pea hangē kiate au ne ʻi ai ha vanu fakapoʻuli mo fakataʻelata ʻi hoku vā mo Kalaisí ʻa ia ne ʻikai ke u lototoʻa ke kolosi ai. …

“Naʻá ku hanga ki he ʻEikí ʻo kole mo tautapa ki he ʻEikí ke ne fakahaofi muʻa ʻeku moʻuí ke u lava ʻo ohi hake ʻeku fānaú mo fakafiemālieʻi e loto ʻo hoku husepānití; pea ne u tokoto ai ʻi he poó kakato. … Naʻá ku fuakava mo e ʻOtuá kapau te Ne tuku ke u moʻui te u feinga hoku lelei tahá ke maʻu e tui fakalotu ko ia te ne ʻai ke u lava ʻo tauhi totonu ai kiate iá, pe naʻe ʻi he Tohi Tapú pe ko ha feituʻu pē ʻe maʻu aí, ʻo tatau ai pē kapau ʻe maʻu ia mei he langí ʻi he lotu mo e tui. Ne fāifai pea lea mai ha leʻo kiate au ʻo pehē, ʻKumi pea te mou ʻilo; tukituki pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu. ʻOua naʻa mamahi ho lotó. ʻOkú ke tui ki he ‘Otuá; tui foki kiate au.’ …

“Ne kamata mei he taimi ko ʻení ʻa ʻeku maʻu maʻu pē ha mālohi. Naʻe siʻisiʻi haʻaku toe lea kau ki he tui fakalotú neongo naʻá ku faʻa fakakaukau maʻu pē ki ai, pea naʻá ku fakakaukau te u faivelenga kakato ʻi he vave tahá ke kumi ha taha fakalotu naʻá ne ʻiloʻi e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá ke ne fakahinohino au ʻi he ngaahi meʻa ʻo e Langí.”

Uiliami Sāmita

Portrait of William Smith in latter years of his life.

“Ko ʻeku fineʻeikí, ʻa ia ko ha fefine lotu, mo tokanga ʻaupito ki he lelei ʻo ʻene fānaú, ʻi he moʻui ko ʻení mo e maama ka hokó, naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e founga kotoa pē ʻe lava ke ʻoange ʻe heʻene ʻofa fakamātuʻá, ke mau kau ʻi he fekumi ki he fakamoʻui homau laumālié, pe (hangē ko e fakalea he taimi ko iá) “maʻu ha tui fakalotú.’ Naʻá ne fakalotolahiʻi kimautolu ke mau kau ki he ngaahi fakatahaʻangá, pea naʻe mahuʻingaʻia ʻa e fāmilí kotoa ai, ko ha kau fekumi ki he moʻoní.”

“ʻOku ou manatuʻi naʻa mau lotu fakafāmili maʻu pē. ʻOku ou manatuʻi lelei hono faʻa faʻo ʻe he tangataʻeikí hono matasioʻatá ʻi he kato ʻo hono uasikoté, … pea ʻi he taimi ʻoku mau sio ai ʻokú ne fāfā hono matasioʻatá, ne mau ʻiloʻi ko ha fakaʻilonga ia ke mau teuteu ke lotu, pea kapau he ʻikai ke mau fakatokangaʻi ia, ʻe pehē mai ʻa e fineʻeikí, ‘Uiliami,’ pe ko hai pē ʻoku ʻikai tokanga ki aí, ʻteuteu ki he lotú.’ Hili ʻa e lotú ne ʻi ai ha hiva ne mau hivaʻi.”

tohi folofola ʻoku fakaava

Naʻe akoʻi ʻe Siosefa ko e Lahí mo Lusi Sāmita hona fāmilí ke nau ako e folofolá.

Siosefa Sāmita

One drawing in pencil, charcoal and ink on paper.  A left profile, head/shoulders portrait of Joseph Smith; drawn basically in charcoal, highlighted with white paint and black ink.  titled at bottom "Jospeh Smith the Prophet."  Signed at left shoulder "Drawn from the most authentic sources by Dan Weggeland"  A drawn border surrounds it.  No date apparent.

“ʻOku ou pehē ai he taimí ni ʻo fakatatau mo ʻeku ʻiló, naʻe teʻeki ai ke fai [ʻe heʻeku tamaí] ha tōʻonga fakamamahi, ʻe lava ke lau ko ha taʻeʻofa ʻi heʻene moʻuí. ʻOku ou ʻofa ʻi heʻeku tangataʻeikí mo ʻeku manatu ki aí; pea ko ʻete manatu ki heʻene ngaahi tōʻonga fakaʻeiʻeikí ʻe kei ʻi heʻeku fakakaukaú maʻu ai pē ia, pea ne lahi foki mo haʻane akonaki fakaemātuʻa ne fai kiate au, kuo ʻosi tongitongi ia ʻi hoku mafú. ʻOku toputapu kiate au ʻa e ngaahi fakakaukau kuó u mataʻikoloa ʻaki ʻi he hisitōlia ʻo ʻene moʻuí, pea kuó u faʻa fakakaukau ki ai, pea kuo tohitongi ia ai ʻe heʻeku vakaí, talu mei hoku fāʻeleʻí. … Ko ʻeku fineʻeikí foki ko e taha ia ʻo e kau fafine fakaʻeiʻeiki mo lelei taha ʻi he kakai fefine kotoa pē.”