Liahona
Palesiteni Sefilī R. Hōlani: Faiako, Ākonga, Fakamoʻoni
Ko ha Manatu Melie kia: Palesiteni Sefilī R. Hōlani


Ko ha Manatu Melie kia

Palesiteni Sefilī R. Hōlani: Faiako, Ākonga, Fakamoʻoni

“Naʻe mamahi, pekia pea toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo Tofu Pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá, kae malava ke Ne pukeʻi kitautolu ʻo hangē ha fatulisi ʻi ha pō afaá, pea kapau te tau tō, te Ne puke maʻu atu kitautolu ʻi Hono mālohí, mo Ne hiki hake kitautolu ki he moʻui taʻengatá, ʻo ka tau ka talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.”

Ko e lea ʻa Palesiteni Hōlani ʻi ha fakataha

Faitaaʻi ʻe Francesco Galiano Abanto

Kuo mole atu ʻa e leʻo ʻo ha faiako maʻongoʻonga ʻo e ongoongoleleí mo ha fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he hiki atu ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻE kei ongona siʻene ngaahi akonaki fakalaumālié ʻi ha ngaahi toʻutangata tuʻunga ʻi heʻene fakamoʻoni tuʻuloa ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia kuo lekooti ʻi he langí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 62:3). Ka ʻe mole mei he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ʻenau fanongoa, mo ongoʻi, ʻene fakapapauʻi ʻi he loto-ʻofa ʻo e moʻoni fakalangi mo taʻengatá.

Naʻe ngali fakanatula pē ʻa e tuʻunga malava ʻo Palesiteni Hōlani ko ha faiakó. ʻOkú ne fakahoʻata ʻa e meʻa kotoa naʻá ne lea ʻaki pe tohí. ʻI hono fatongia ko e fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ne fakaafeʻi maʻu pē ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻi loto pea mo tuʻa ʻi he Siasí, ke nau tuku ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke ne tākiekina ʻenau moʻuí pea mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ke ongo ki honau laumālié.

Naʻá ne faleʻi ʻa e Kāingalotú ʻi he lolotonga ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2016:

“Kātaki ʻo manatuʻi ʻa e ʻapongipongí, mo e kotoa ʻo e ngaahi ʻaho ʻe hoko mai aí, ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku fie fakalakalaká, ʻoku nau tali ʻa e fiemaʻu ke ʻi ai ha ngaahi fekaú mo feinga ke tauhi kinautolú, ʻoku nau mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí pea feinga ke maʻu kinautolú. Kapau te ke humu ʻi he feinga ko iá, ʻo hangē ko e taha kotoa pē; ʻoku ʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi koe ke ke hokohoko atu. Kapau te ke humu, kolea ʻa Hono mālohí. Kalanga ʻo hangē ko ʻAlamaá, ʻʻE Sīsū, … ʻaloʻofa mai kiate au’ [ʻAlamā 36:18]. Te Ne tokoniʻi koe ke ke tuʻu hake. Te ne tokoniʻi koe ke ke fakatomala, fakafoʻou, fakaleleiʻi ha meʻa pē [ʻoku fiemaʻu] ke ke fakaleleiʻi, pea hoko atu. …

“… Ko ia, ʻofa pē. Feinga pē. Falala pē. Tui pē. Hoko atu pē hoʻo tupulakí. ʻOku tokoni atu ʻa e Langí he ʻaho ni, ʻapongipongi, pea taʻengata”

ʻI he kotoa ʻo e moʻui ʻa Sefilī R. Hōlaní, naʻe akoʻi ia ʻe he ʻEikí ki he fatongia mahuʻinga te ne fakahoko ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ʻi heʻene kei siʻí, ʻi heʻene kei toʻu tupú, pea ʻi heʻene hoko ko ha talavou naʻá ne fili ke hoko ko ha faiakó. Naʻe toe fakalalahi ʻa e akoʻi fakalaumālie ko iá hili hono ui ia ʻi he fakahā ko e taha ʻo e “kau fakamoʻoni makehe” ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:12).

Sefilī R. Hōlani ʻi heʻene kei tamasiʻí

Ko ha Kiʻi Tamasiʻi Talangofua

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sefilī Uloi Hōlani ʻi he ʻaho 3 ʻo Tīsema 1940, ʻi Seni Siaosi, ʻIutā, USA—naʻe hoko ʻi he taimi ko iá ko ha kolo taʻeʻiloa ʻi ha feituʻu ʻuta, ʻi he tuliki fakatonga-hihifo ʻo e siteití.

Naʻá ne pehē, “naʻá ku tupu hake heʻeku kei siʻí ʻo hangē ko e angamahení”. Naʻá ku tupu ʻi ha tuʻunga malu ange mo ha ʻofa taʻe fakangatangata te u pehē kuo lava ʻo maʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi.”

Naʻe tupu ʻene fineʻeiki ko ʻĀlisí mei he kau paionia toʻa naʻa nau nofoʻi ʻa e ʻēlia Seni Siaosí. Ko ʻene tamai ko Falangikeé, ko ha faʻahinga paionia ia ʻe ui ʻe ha niʻihi ko ha tangata moʻui pē ʻiate ia. Naʻá ne kau longomoʻui mo tokoni lahi ʻi he ngaahi meʻa fakakoló.

Naʻe pehē ʻe Tēpola Hōlani Mileti, naʻe maʻu ʻe hono ongo tuongaʻané, ʻe Sefi mo Tenisī, ʻa e talavou mo e tukuhua faka-ʻAilaní mei heʻenau tamaí. Naʻá ne toe pehē, naʻe ako ʻe Seefi mei heʻena faʻeé ke “foaki taʻesiokita ʻo taʻengata, ʻo ʻikai ha toe fakakaukau pe ʻamanaki ki ha fetongi mai.”

Sefilī R. Hōlani mo ʻene ongomātuʻá mo hano tokoua

Naʻe fanauʻi ʻa Sefilī R. Hōlani (ʻoku hā atu ʻi ʻolunga mo ʻene tamaí, faʻeé, mo e taʻoketé) ʻi Seni Siaosi, ʻIutā. Naʻá ne maʻu ʻene tōʻonga fakaolí mei heʻene tamaí pea ko hono ʻulungaanga taʻesiokitá mei heʻene faʻeé.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe heʻene fineʻeikí ʻa Sefi ko ha kiʻi tamasiʻi talangofua. Naʻá ne pehē, “Naʻá ne maʻulotu maʻu pē, mo fakahoko maʻu pē hono ngaahi fatongia fakataulaʻeikí.”

Naʻá ne fakangofua tuʻo taha ia ʻi heʻene kei siʻí, ke ʻalu ki ha fakafiefia kapau ʻe foki ki ʻapi ʻi he 10:00 p.m. Lolotonga ʻa e fakafiefiá ʻi he pō ko iá, naʻá ne sio ki he uasí ke vakaiʻi ʻa e taimí. ʻI he taimi naʻá ne ʻilo ai ʻoku toe pē ha miniti ʻe 15 pea kuo pau ke ʻi ʻapí, naʻe lele ʻo ʻikai to e tuʻu koeʻuhí ke foki taimi totonu. Naʻe hoko ʻa e fai pau ko ia ki heʻene leá ko ha konga mahuʻinga ʻo hono ʻulungāngá.

Sefilī R. Hōlani mo ha foʻi pulu pasiketipolo

Naʻe hoko ʻa e sipotí ko e “fiefiaʻanga” ʻi he moʻui ʻa e talavou ko Sefi Hōlaní.

Kia Sefí, naʻe hoko e sipotí “ko e fiefiaʻanga ʻo ʻeku moʻuí he lolotonga ʻo ʻeku tupu haké.” Naʻe kau ʻi he timi ʻakapulu mo e pasiketipolo hau fakasiteiti ʻa e Ako Māʻolunga Tikisií ʻi he 1958. Naʻe toe vaʻinga peisipolo foki mo lele. Naʻe hoko kimui ange ko e tokoni kapiteni ʻo e timi pasiketipolo ʻa e Kolisi Tikisií (ʻoku ʻiloa ʻi he taimí ni ko e ʻUnivēsiti Tekinolosia ʻo ʻIutaá), ʻa ē naʻe ikuna ʻa e hau ʻo e kulupu ko iá.

“Naʻe Fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá Ke u Hoko ko ha Faiako”

Naʻe ui ia ke ngāue ʻi he Misona Pilitāniá ʻi he ʻosi ʻene ako māʻolungá. Naʻá ne fakakaukau ki he ngāue ko iá ko ha “liliuʻanga fakalaumālie ʻo ʻeku moʻuí—ko e kamataʻanga ʻo hoku ngaahi kamataʻangá” ʻi he tupulaki fakalaumālie fakapotopoto ʻi he ongoongoleleí. Naʻe manatu ʻa ʻEletā Hōlani ki heʻene palesiteni fakamisiona hono uá, ko ʻEletā Melioni D. Hāngisi ʻo e Kau Fitungofulú, “naʻá ne akoʻi au ke u manako ʻi he folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná. “Naʻá ne maʻu ha ivi tākiekina mālohi fau ki heʻeku moʻuí.”

Sefilī R. Hōlani ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú mo ha kau faifekau kehe

Kia Palesiteni Hōlani (taupotu ki toʻomataʻú), ko ʻene ngāue ʻi he Misiona Pilitāniá ko e “liliuʻanga fakalaumālie mahuʻinga taha ia ʻo ʻeku moʻuí.”

Kimuʻa ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe palani ʻa Palesiteni Hōlani ke hoko ko ha toketā fakafaitoʻo. Ka, naʻá ne pehē, “Ne u foki mai mei heʻeku ngāue fakafaifekaú kuó u tui ne fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ke u hoko ko ha faiako.”

ʻOsi ha ngaahi taʻu lahi mei ai, hili hono ui ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe pehē hono tokoua ko Tenisí, naʻe ʻikai fakaʻohovale ʻa e uí. Naʻá ne pehē, “Ko e meʻa naʻe fakaʻamu maʻu pē ʻa Sefi ke ne faí ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki ha fānau ako ʻi ha loki ako.” “Naʻá ku ʻilo maʻu pē ʻoku ʻi ai ha taumuʻa tatau ʻa e ʻEikí ki ai, ka ko e lahi ʻo e loki akó mo e tokolahi ʻo e fānau akó naʻe ʻi ha tuʻunga lahi ange ʻi he meʻa naʻe sioloto ki aí.”

talavou ko Sefilií mo Petulisa Hōlani

“Ko ha Hoa Haohaoa”

ʻI he vaʻinga sipotí, naʻe maheni ai ʻa Sefi mo Petulisa Teli, ko ha taha fakakaekae ʻi heʻenau ako māʻolungá. Naʻá na teiti ʻi he toe hona taʻu ʻe ua fakaʻosi ʻi he ako māʻolungá, pea toe hoko atu ʻi he ʻosi ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú.

Naʻe mali ʻa Sefilī mo Petulisa Hōlani ʻi he Temipale St. George ʻi he ʻaho 7 ʻo Sune 1963. Naʻá ne lau maʻu pē ʻa e tui ʻa [Petulisá], tuʻunga fakalaumālié, mo ʻene ʻofa lahí ʻi he ngaahi ivi takiekina fakamālohia ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne pehē, “Kuo haohaoa maʻu pē ʻene tuí pea mālohi mo fefeka ʻo tatau mo ha toe taha kuó u ʻilo.”

ʻI heʻena hoko ko ha ongo meʻa malí, kuo fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé hona ivi fengāueʻaki fakalaumālié.

Sefilī mo Petulisa Hōlani

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hōlani, naʻe kau ʻa e tui, tuʻunga fakalaumālie, mo e ʻofa faka-Kalaisi ʻa Sisitā Petulisa Hōlaní ʻi he ngaahi ivi tākiekina fakamālohia ʻi heʻene moʻuí.

Ko Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko hono kaumeʻa mamae fakafoʻituitui. Naʻá ne pehē naʻe maʻu ʻe Palesiteni Hōlani ha “tuʻunga fakalaumālie mālohi fakataha mo ha ongoʻingofua makehe” ʻo ne lava ai ke mamata pe ongoʻi ha ngaahi meʻa he ʻikai fakatokangaʻi ʻe ha niʻihi. Naʻe “langaki maʻu pē [ʻe Palesiteni Hōlani] ʻa e kakaí mo hiki hake pea mo tataki mai ʻa e kakaí kiate ia. Naʻá ne maʻu ha ivi fakaofo ke ʻai ʻa e kakaí ke nau ongoʻi ko hono ngaahi kaungāmeʻa lelei tahá kinautolu.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Fausi: “ʻOku haʻu ʻa ʻEletā Hōlani mo hano hoa. Ko ha hoa haohaoa ʻa Sisitā Hōlani ki ai. Ko ha ongomātuʻa faʻifaʻitakiʻanga lelei kinaua.”

ʻI he mei ʻosi ʻa Sefi mei he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he 1965, naʻá ne maʻu ha faingamālie ke faiako ʻi he ʻunivēsití ʻi ha kiʻi taimi nounou ʻi he taʻu hono hokó lolotonga ʻene feinga ki hano mataʻitohi MA. Hili ʻa e taʻu ko ia ʻo ʻene faiakó, naʻá ne tali ha ngāue ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí ke faiako ʻi he ʻInisititiuti fakalotú ʻi he feituʻu Heiuooti, Kalefōniá, ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fokotuʻu ia ʻi he taʻu hono hokó ko e talēkita ʻo e ʻinisititiutí ʻi Siato, Uāsingatoni, USA, ʻo ne lavameʻa ʻi hono tataki mai ʻa e toʻu kei talavoú.

Naʻe vave ʻene fakatokangaʻi ʻi he lolotonga ʻo ʻene faiakó ʻe fiemaʻu ha mataʻitohi toketā ke ʻi ai haʻane ngāue tuʻumaʻu ʻi he akó. Naʻe fakaiku ʻeni ke hiki ai hono fāmilí ki Niu Heiveni, Konētikati, ke lava ʻo ako ʻi he ʻUnivēsiti Yale. Naʻá ne faʻa fakalau ʻi he ngaahi taʻu kimui aí, ha ngaahi meʻa naʻá ne ako ʻi hono taimi ʻi Yale—pea ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa naʻe ako ko iá, naʻe ʻikai ko ha meʻa ako fakaʻatamai. ʻI heʻene hoko ko ha faiako mataotao mo fakalaumālié, naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻá ne akó ke akoʻi ʻaki ʻa e ʻū tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻI ha konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 1999, naʻe fakamatala ai ʻe Palesiteni Hōlani ʻa e fakamamahi ʻo e kamataʻanga ʻo ʻenau hiki ki Konētikati ʻi he taʻu ʻe 30 kimuʻá. Naʻe fononga ʻa e fāmili Hōlaní mei Seni Siaosi ʻi ha kā motuʻa, paʻanga siʻisiʻi, ongo kiʻi tamaiki iiki (taha naʻe māhina pē ʻe tolu), pea ko e kotoa ʻenau ngaʻotoʻotá naʻe hao pē ʻi ha kiʻi taulani. Tuʻo ua ʻa e maumau ʻa e kaá ʻi he feituʻu tatau pē, maile pē ʻe 34 mei Seni Siaosi. Tuʻo ua ʻa e pau ke lue lalo ki ha kiʻi kolo ofi ke kumi tokoni, peá ne toki ʻilo he ʻikai lavaʻi ʻe he kaá ʻenau fonongá.

Naʻe fakakaukau ʻa Palesiteni Hōlani ʻi heʻene vakai atú, pe ko e hā naʻá ne mei lea ʻaki kiate ia ʻi hono tuʻunga loto-foʻi, loto-mamahi kei talavoú, ʻi heʻene lue ʻi he halá: “ʻOua naʻá ke foʻi. … Feinga pē. ʻOku ʻi ai ha tokoni mo ha fiefia ʻi muʻa. … ʻE iku lelei ʻa e meʻa kotoa. Falala ki he ʻOtuá mo tui ʻe hoko mai ha ngaahi meʻa lelei.”

Peá ne toki fakamahino kiate kinautolu ʻoku fāifeinga, mo kumia ʻa e tokoni mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí pea fifili pe ʻe faifaiangé pea nau maʻú: “Ko ha ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻe hoko vave, ko ha niʻihi ʻamui ange, pea ko e niʻihi ʻe toki hoko ʻi langi; ka ko kinautolu ʻoku nau tali lelei ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku hoko ia. ʻOku ou fakamoʻoni tonu ki ai.”

Naʻe lau ʻe Palesiteni Hōlani ʻa e taimi naʻá na fakaʻaongaʻi mo Sisitā Hōlani ʻi Yale ko ha taimi ʻo e ako lahi—fakaʻatamai mo fakalotu fakatouʻosi. Hili ha taimi siʻi mei heʻenau tau ki Niu ʻIngilaní, kuo ui ia ke kau ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí. Naʻe ʻosi hoko foki ʻa Peti ko e palesiteni Fineʻofa ʻi honau uooti akó, pea naʻe toe ui pē ia ke ne hoko ko ha palesiteni Fineʻofa ʻi honau uooti foʻoú. Ko e meʻa naʻe ako ʻe Sefilī ʻi he lolotonga ʻo e vahaʻataimi ko ʻení naʻe hoko ia kimui ʻo ʻaonga lahi ʻi heʻene kau ʻi ha kau palesitenisī fakasiteiki ʻe ua pea mo hoko ko ha fakafofonga fakavahelahi.

Naʻá ne pehē, “Ko e meʻa naʻe mahuʻinga tahá ko e ako ki hono puleʻi ʻo e Siasí.”

BYU: “Ko ha Feituʻu Mahuʻinga”

Hili ʻa e foki mai ʻa e fāmili Hōlaní ki ʻIutā ʻi he 1972, naʻe ui ia ke hoko ko e taki ʻi he Kautaha Mutuale Fakalakalaka foʻou ʻa e Siasí ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻo ngāue vāofi ai mo ʻEletā Sēmisi E. Fausi mo ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fakataha mo ʻEletā Hangisi. ʻI he 1974, naʻe fokotuʻu ai ʻa Brother Hōlani ko e pule ʻo e Ako Fakalotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. ʻI he ʻosi ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻe fokotuʻu ia ko e Komisiona ʻo e Ako ʻa e Siasí. ʻI he fatongiá ni, naʻe kole ki ai ʻi he 1980 ke taki ʻi ha kōmiti fekumi ke fili ha fetongi ʻo Tāleni H. ʻOakesi, naʻe palesiteni ʻi BYU ʻi he taimi ko iá.

ʻI he taimi naʻe ui ai ʻa Brother Hōlani ki ha fakataha mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe fakakaukau ia ko e fakatahá ki he ngāue ʻa ʻene kōmiti fekumí. Naʻe ʻohovale ia ʻi hono kole ange ke ne fetongi ʻa Palesiteni ʻOakesi, ko e palesiteni hoko ʻo BYU.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hōlani kimui ange, naʻe hoko e ʻunivēsití ko ha “potu mahuʻinga kiate au,” koeʻuhí ko e laumālie naʻá ne ongoʻi maʻu pē ʻi aí, mo e malave ʻa BYU ʻi heʻene moʻuí.

Ko Palesiteni Hōlani ʻoku tangutu ʻi ha tesi

Ko Palesiteni Hōlani, naʻe faitaaʻi ʻi hono ʻōfisí hili pē ha taimi siʻi mei hono ui ia ko e palesiteni ʻo BYU ʻi he 1980, fakamālōʻiaʻi ʻa e maʻongoʻonga ʻa e ʻunivēsití ki hono kakaí.

Naʻe vave ʻa e ʻofa ʻa e kau faiakó, kau ngāué, pea mo e fānau akó ʻi he fāmili Hōlaní. Naʻe mahino ʻa e tokoni lahi ʻo e taukei ʻa Sisitā Hōlani ʻi he ongoongoleleí, fakataha mo hono loto-ʻofá, ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taʻu naʻe ngāue ai ʻa e fāmili Hōlaní ko ha timi ʻi BYU. ʻI he meʻa ne ʻiloa lahi ʻi he ʻapi akó ko e “Jeff and Pat Show,” naʻá na fakahoko ai ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaako takitaha ha faleʻi naʻe ongo ki he moʻui ʻa ha tokolahi. Naʻe hoko ha niʻihi ʻo e ngaahi lea ko ia ʻi BYU ko ha ngaahi fakaʻilonga ʻiloa ʻi he siokālafi ʻo ʻene akoʻi ʻa e ongoongoleleí.

Naʻá ne lea ʻi ha ʻinitaviu, hili ʻa e ʻuluaki taʻu ʻo ʻene palesiteni ʻi BYU, fekauʻaki mo hono ʻiloʻi ha ngaahi tafaʻaki lelei lahi ʻo e akó, ʻe lava ke fakangingila hangē ha makakoloa mahuʻingá. Ka naʻá ne pehē ko hono fakangingilá kuo pau ke fai ia ʻaki ha mata ʻoku sio taha pē ki he lelei tahá. Naʻá ne pehē ko e ʻulungaanga lelei tahá, kuo pau ke hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e akó. Mahalo kuo ʻikai ha palesiteni ʻo ha ʻunivēsiti ʻe lava ke ne pehē ko ha konga ʻo e misiona hono ʻapiakó ke tokoni ki he “hākeakiʻi mo e moʻui taʻengata ʻa e tangata mo e fefine ʻoku haʻu ki hení.” Naʻá ne pehē ʻi he ʻosi ha ngaahi taʻu mei ai, ko e maʻongoʻonga ʻo BYU ʻoku ʻikai ko hono ngaahi falé pe tuʻunga fakaakó pe sipoti fakakolisí, ka ko hono kakaí.

Naʻe fepaki ʻa Palesiteni Hōlani mo ha ngaahi ʻahiʻahi mo ha ngaahi faingataʻa ʻi he lolotonga ʻene hoko ko ha taki ʻo BYU. Naʻe ui ia ke ne taki ha feinga kumi paʻanga ʻe 100 miliona maʻá e ʻunivēsití, pea naʻe faʻa tukuakiʻi ia mo fakaangaʻi ʻe he kau fakafepaki ʻo e Senitā BYU ʻi Selusalemá ʻi he taimi naʻe langa ai ʻi he konga kimui ʻo e 1980 tupú. Ka naʻe ʻomi ʻe he ngāué ia ke “feohi fiefia” mo Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–1995), naʻe hoko he taimi ko iá ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea mo ʻEletā Fausi foki. Ko e akoʻi fakalaumālie naʻá ne maʻú naʻe mātuʻaki mahuʻinga.

tā ʻo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hōlani fekauʻaki mo hono ui ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1994, “Ko e moʻoni he ʻikai ha toe taumuʻa māʻolunga ange pe ha faingamālie maʻongoʻonga ange ka ko e ʻfakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa.”

Ko Hono Ui ki he Toko Hongofulu Mā Uá

ʻI he hokosia ʻa e taimi ke tukuange ai ʻa Sefilī Hōlani mei he palesiteni ʻo BYU, naʻe ui ia ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli 1989, ki he Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. Hili ha taʻu ʻe nima mei ai, kuo ui ia ʻi he ʻaho 23 ʻo Sune 1994 ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe ʻai ʻe he ui ko iá ke ne maʻu ha ongoʻi ʻaʻapa mo houngaʻia.

Naʻá ne pehē ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa 1994, “ʻOku mahino ko e nēkeneka mo e fiefia lahi taha ʻi he meʻa kotoa kuó u ʻiló ko ʻeku maʻu ʻa e faingamālie, hangē ko hono fakalea ʻe Nīfaí, ʻke lea ʻia Kalaisi, … fiefia ʻia Kalaisi, … malanga ʻaki ʻa Kalaisi, [mo] kikite ʻia Kalaisi’ (2 Nīfai 25:26 ʻi ha feituʻu pē te u ʻi ai pea mo ha taha pē te u ala maʻu kae ʻoua kuo ʻosi ʻeku moʻuí. “ʻOku ʻikai lava ke ʻi ai ha taumuʻa ʻe māʻolunga ange pe ko ha faingamālie maʻongoʻonga ange ʻi he hoko ko ia ko e ‘[fakamoʻoni] makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa’ (T&F 107:23).”

Ko e taha ʻo e ngaahi aʻusia naʻe maʻu ʻe Palesiteni Hōlani ʻi hono uiuiʻí, ko ha ngāue makehe naʻe ʻoange ke na fakahoko mo Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi.

Naʻe ʻi ai ha fatongia mahuʻinga mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ʻAokosi 2002, ke ʻave ai ʻe ʻEletā Hōlani ʻi he taimi ko iá ʻa ʻene fakamoʻoni fakaeʻaposetoló ki Silei, ʻo ne taki ai mo akoʻi ʻi ha taʻu ʻe ua. ʻI he taimi ko iá, naʻe vahe ʻa ʻEletā ʻOakesi ʻi he taimi tatau ki he ʻOtu Filipainí.

ʻOku pehē ʻe ha fakamatala fakahisitōlia, “Ko e tefitoʻi meʻa naʻe fai ʻe ʻEletā Hōlaní ke hoko ko ha sīpinga ʻo e taki ʻi he founga ʻa e ʻEikí. “Naʻá ne tokoni ʻi hono akoʻi ha kau taki foʻou mo tokangaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu foʻou, taʻofi, pea mo hono fakatahaʻi ha ngaahi uooti ʻe laungeau mo ha ngaahi siteiki lahi fau. Naʻe fiemaʻu ʻa e fokotuʻutuʻu foʻou mo e ako ko ʻení tuʻunga ʻi he tupu vave ʻa e Siasí ʻi he fonuá. Naʻe tokoni ʻene pōtoʻi fakatakimuʻá ke fakamālohia e ngaahi ʻiunití mo teuteu ʻa e Siasí ʻi Silei, ki he kahaʻú.”

Naʻá ne tokoni foki ʻo fakahoko ha ngaahi fetuʻutaki mahuʻinga maʻá e Siasí ʻaki ʻene fakakaungāmeʻa ki he kau taki ʻo e puleʻanga Sileí, kau ai ʻa e palesiteni ʻo e puleʻanga Sileí mo hono hoá, ʻa ia naʻá na fakahoko mo e Siasí ha ngaahi ngāue tokoni ʻofa. ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ʻene ngāue ki Sileí, naʻe faingataʻa ke ne lea māvae.

Naʻá ne kamata ʻi haʻane lea māvae ʻi ha konifelenisi fakavahelahi ʻi he ʻaho 11 ʻo Siulai, 2004, “Ko e mōmeniti ko ʻeni—ʻi he konifelenisí ni—ʻoku fuʻu faingataʻa kiate au.” Naʻá ne ngāue ʻaki ʻa e lea faka-Sipeini naʻá ne fiu feinga ke ako ʻi he taʻu ʻe uá, ʻo ne talaange ki he Kāingalotu Sileí: “Naʻe ʻikai ke u ʻilo te u ʻofa lahi pehē ʻiate kimoutolu. … Te mou ʻi hoku lotó maʻu ai pē.”

Hili ia peá ne vahevahe ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻi he tokoni ʻa ha taha fakatonulea, ʻa ʻene vīsone ki he kahaʻu ʻo e Siasí ʻi honau fonuá. Naʻá ne pehē, “koeʻuhi ʻoku ʻikai ko ha taha muli au, ko e tangata Silei au.” Naʻá ne lea ki ha “mana” ʻe maʻu “ʻi he ʻapi ʻo e kakai Sileí” ʻi he kahaʻu ʻo Sileí—ko ha kahaʻu fonu ivi fakalaumālie ʻi he taimi ʻe fakamahuʻingaʻi ai ʻe he kau taki fakataulaʻeiki māʻoniʻoni, houʻeiki fafine, mo e toʻu tupu ʻo Sileí, ʻa e talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí.

Naʻá ne toe pehē, “ʻOku ʻikai ke tau ʻi he Siasí maʻatautolu pē. “ʻOku tau ʻi aí maʻakinautolu ʻoku muiaki maí.”

fāmili ʻo Sefilī R. Hōlaní

ʻOku manatu ʻa Mātiu Hōlani, “Naʻe fiefia taha ʻa Teti ʻi heʻene ʻi ʻapi mo hono fāmilí.”

Moʻui Fakafāmilí

Naʻe hoʻata ʻa e natula fiefia, ʻamanaki lelei, mo tauʻatāina ʻo Palesiteni Hōlaní ʻi he meʻa kotoa naʻá ne faí, ka naʻá ne kei lava pē ke tauhi ʻene moʻui fakafāmilí ke fakataautaha. . Ka, ko e ngaahi talanoa mo e fakamatala mei heʻene fānaú, ʻoku hā ai naʻe toe hoko pē ko ha faiako lelei ʻi hono fāmilí.

ʻOku ʻi ai ha fānau ʻe toko tolu ʻi he fāmili Hōlaní: Mātiu, Mele ʻAlisi (Makeni), mo Tēvita. Naʻa nau ʻosi lalahi kotoa ʻi he taimi naʻe ui ai ʻenau tangataʻeikí ko e ʻAposetoló. ʻOku fakatou manatu ʻa Mele ʻAlisi mo Tēvita ki he loto-fiemālie ke feilaulau ʻenau tangataʻeikí, ʻi he lolotonga ʻenau tutupu haké, maʻa ʻene fānaú. Naʻe pehē ʻe Mele ʻAlisi naʻá ne palaniʻi fakalelei maʻu pē ha teiti ʻa e tamaí mo e ʻofefiné, naʻá ne ʻilo ʻe fiefia ai, neongo ko e meʻa naʻe faí naʻe ʻikai ko hono manakó. ʻOku manatuʻi ʻe Tēvita ʻa e taimi naʻe mālōlō ai ʻene tamaí ʻi ha ngaahi ʻaho mei heʻene taimi-tēpile femoʻuekiná, ki ha fononga fakataautaha mo hono foha siʻisiʻí.

Naʻe hoko maʻu pē ʻene ʻilo mo ʻene fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní ko ha konga ʻo ʻene akonaki ki he fāmilí.

Naʻe fai ʻe Mātiu ha talanoa ki haʻane aʻusia mo ʻene tangataʻeikí naʻe akoʻi ai ia fekauʻaki mo e fakahaá. ʻI he lolotonga haʻana ʻeva, naʻá na hē ai ʻi ha halaʻuta ʻi heʻena foki ki ʻapí. Naʻe fakaʻau ke poʻuli ʻi heʻena aʻu mai ki ha mangahala, pea naʻe ʻikai ke na manatuʻi pe ko e fē ʻa e hala totonu ke na ō aí. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Palesiteni Hōlani ke lotu hono fohá. Hili ia, peá ne ʻeke ange kia Meti pe ko e fē hala ʻoku fakakaukau ke na ō aí. Naʻe tali ange ʻe Meti ʻoku totonu ke na fou fakatoʻohema, pea talaange ʻe Palesiteni Hōlani ʻokú ne maʻu ʻa e ongo tatau.

ʻI heʻena muimui ki he fakahinohino naʻá na felotoi ki aí, naʻe ngata ʻa e halá ia ʻi ha ʻosi pē ʻa e miniti ʻe 10, pea pau leva ke na toe foki ki he mangahalá, ʻo na huʻu fakatoʻomataʻu leva. ʻI he fakakaukau ki ai ʻa Metí, naʻá ne ʻeke ange leva ki heʻene tamaí pe ko e hā naʻe ʻoange ai ʻe he ʻEikí ha tali ʻo na iku ai ki ha feituʻu halá. Naʻe tali ange heʻene tamaí, mahalo ko e founga vave taha ia hono talaange ʻe he ʻEikí pe ko e fē ʻa e hala ʻoku ʻikai totonú. Naʻe ʻikai ke na maheni mo e hala fika uá, ka naʻá na loto-lahi, heʻena ʻilo ko e hala totonú iá.

Ko e taha ʻo e ngaahi manatu lelei taha ʻa Metí ko e taimi naʻe maʻu ʻe he fāmilí ʻi he tēpile kaí.

Naʻá ne pehē, “Ko e pō kotoa pē naʻe hangē ia ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻi he kakata, fefakahīkihikiʻiʻaki, fakalotolahi, talanoa mālie, fakamoʻoni, akoʻi, mo e fakahaaʻi ʻo e ʻofa. “ʻOkú te ʻilo maʻu pē ko e taimi fiefia taha ʻo e Tangataʻeikí ʻa e taimi ʻoku ʻi ʻapi ai mo hono fāmilí”

Naʻe tangi ʻa Palesiteni Hōlani mo hono fāmilí kimui ʻi he taimi naʻe mālōlō ai ʻa Sisitā Hōlani ʻi he ʻaho 20 ʻo Siulai 2023. Lolotonga hono meʻafakaʻeikí, naʻe ui ia ʻe Palesiteni Hōlani ko e “fefine maʻongoʻonga taha kuó u ʻiloʻí.” Naʻá ne tānaki atu, “Naʻá ne hoko ko e hoa ʻoku fakaʻamua ʻe māmani kotoá, pea ʻoku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá te ma toe feʻiloaki ʻi he maama ka hokó.”

Ko Palesiteni Hōlani mo ha kulupu ʻo ha kau faifekau sisitā

Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Hōlani ha meʻafoaki ke hiki hake, fakamālohia, mo feohi fakakaumeʻa ki he kakai ʻo e toʻu kotoa pē.

Ko ha Fakamoʻoni Fakaeʻaposetolo

ʻOku ʻiloa mo fakamahuʻingaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi lea fakamāfana ʻa Palesiteni Hōlani ʻi heʻene hoko ko ha Taki Māʻolungá. Naʻe hā ʻi heʻene ngaahi leá taki taha ʻa ʻene fakamoʻoni mālohi ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻá ne pehē, “Ko e uho moʻoni ʻo e ongoongolelei naʻe akoʻi ʻe Kalaisí ke falala ki he natula ʻaloʻofa ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻoku ʻikai ngata pē hono toʻo ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻa e haʻamonga ʻo ʻetau ngaahi angahalá, ka mo ʻetau loto-mamahí mo e ngaahi mamahí foki, pea mo e mole ʻo ʻetau ʻamanakí.”

Naʻá ne faleʻi ʻi ha meʻa ʻe taha, “ʻOfa ke tau fakahaaʻi kitautolu ko ha kau ākonga kakato ange ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo ʻikai ʻi he leá pē pea ʻikai ʻi he taimi ʻo e fiemālié pē, ka ʻi he ngāue pea mo e loto-toʻa pea ʻi he tui, kau ai mo e taimi ʻoku fakataʻelata ai e fonongaʻangá pea mo e taimi ʻoku faingataʻa ai ke fua hotau kolosí.”

Naʻá ne toe fakamoʻoni foki: “Ko hotau ʻamanaki lelei ʻanga pē ki he haohaoa moʻoní [ko hono] maʻu ia ko ha meʻaʻofa mei he langí—[he] ʻikai ke tau lava ʻo ngāueʻi ia. Ko ia, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono foaki mai ʻe he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí ʻa e fakamoʻui mei he mamahí, angahalá pea mo e maté, ka ʻoku fakahaofi ai foki kitautolu mei heʻetau toutou fakaangaʻi pē kitautolú.”

Naʻe nofo maʻu pē ʻa e tokanga ʻa ʻEletā Hōlaní ʻi hono tokoniʻi hono kau fanongó ke mahino ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e Fakamoʻuí ʻi he palani ʻa ʻetau Tamaí: “Kapau ʻe lava ke hoko ʻa Sīsū—Hono huafá, ʻEne tokāteliné, ʻEne Sīpingá, mo Hono tuʻunga fakalangí—ko e uho ʻo ʻetau lotú, te tau tanumaki ai e moʻoni maʻongoʻonga naʻe akoʻi ʻe ʻAlamaá: “ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻe hoko; [kae] vakai, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku mamafa ange ʻi he ngaahi meʻa ko iá kotoa pē— … ko e Huhuʻi [naʻe moʻui] pea hāʻele mai ki hono kakaí’ [ʻAlamā 7:7

Ko Palesiteni Hōlani ʻoku luelue mo ha talavou

ʻOku fehokotaki vāofi ʻa ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí pea mo ʻene fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e Tohi ʻa Molomoná. Kuo tokoni ʻa e mālohi ʻo e tohí ʻi hono foʻu ʻo ʻene ngaahi akonakí mo ʻene moʻuí:

“ʻI [hoku] fatongia ko e fakamoʻoní, ʻoku ou fie fakahā ko e ngaahi aʻusia fakalaumālie mo e fakamoʻoni māʻoniʻoni kuó u maʻu fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo Hono siasi kuo fakafoki maí, naʻe fuofua hoko ia kiate au ʻi heʻeku kei talavoú ʻi heʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná. …

“… Ko hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná—hono tupuʻangá, ngaahi tokāteliné, mo e ngaahi tūkunga ʻo hono ʻomaí—ko e uho ia ʻo e moʻoni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. …

“…ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻetau tui māʻolunga mo moʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, ko e Fakamoʻui, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní.”

Neongo kuo ʻikai toe ongona siʻono leʻó, ka ko ha taha kuó ne ongona pe lau ʻa e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sefilī R. Hōlani ki he ʻEiki mo e Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí, he ʻikai toe ngalo ia ʻiate ia—tatau pē mo e ʻikai toe ngalo ʻene ngaahi lea leleí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “Feluteni ai e Fakamaau Totonú, ʻOfa mo e ʻAloʻofá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 106.

  2. Jeffrey R. Holland, “ʻE Fai ʻe [he ʻEikí] ha Ngaahi Mana ʻIate Kimoutolu ʻApongipongí na,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 126, 127.

  3. ʻI he Don L. Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” Ensign, Dec. 1994, 10.

  4. Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” News of the Church, Ensign, Aug. 1994, 74.

  5. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 10.

  6. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 10.

  7. Vakai Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 10.

  8. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 11.

  9. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 12.

  10. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 12.

  11. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 15.

  12. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 12.

  13. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 10.

  14. Jeffrey R. Holland, “An High Priest of Good Things to Come,” Ensign, Nōvema 1999, 38.

  15. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 12.

  16. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 14.

  17. Vakai Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 14. Ko e tohi ʻe ua ʻo e ngaahi tohi ʻe 15 ʻa Palesiteni Hōlaní, naʻá ne tohi ia mo hono uaifí.

  18. ʻI he “Holland Looks Ahead, Steers BYU of ’80s by Star of Excellence,” Y Newsfaculty and staff newsletter), Brigham Young University, Sept. 8, 1981.

  19. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 15.

  20. Jeffrey R. Holland, “Miracles of the Restoration,” Ensign, Nōvema 1994, 31.

  21. Néstor Curbelo, “Conversion and Change in Chile,” Ensign, ʻOkatopa 2014, 54.

  22. “Conferencia Regional Area Chile: Elder Jeffrey R. Holland Se Despide de Chile,” July 10–11, 2004, audio recording, Church History Library, Salt Lake City.

  23. Vakai Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 13.

  24. ʻI he Searle, “Elder Jeffrey R. Holland of the Quorum of the Twelve Apostles,” 15.

  25. Jeffrey R. Holland, ʻi he “Sister Patricia T. Holland Remembered as ‘an Elect Lady’ during Funeral Services,” July 28, 2023, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  26. Jeffrey R. Holland, “Broken Things to Mend,” Ensign pe Liahona, May 2006, 70–71.

  27. Jeffrey R. Holland, “None Were with HimEnsign pe Liahona, May 2009, 88.

  28. Jeffrey R. Holland, “Ko Ia Ke Haohaoa ʻA Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 41.

  29. Jeffrey R. Holland, “The Message, the Meaning, and the Multitude,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 7.

  30. Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant (1997), 343, 345, 346.