“Ko ha Maʻuʻanga ʻo e ʻAmanaki Leleí,” Liahona, ʻOkatopa 2024.
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Ngaahi Manatú
Ko ha Maʻuʻanga ʻo e ʻAmanaki Leleí
Ko Hono Manatua ʻo Palesiteni Sefilī R. Hōlaní
Palesiteni Sefilī R. Hōlani ʻi ha konifelenisi ʻi Helesingikī ʻi Finilani ʻi he ʻaho 13 Nōvema 2022.
ʻI he kei taʻu hongofulu tupu ʻa Sefilī R. Hōlaní, naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ʻa e taimí pea mei tōmui ai ʻi he taimi foki ki ʻapí. Ka naʻe kei ʻi ai pē ha faingamālie ke aʻu kei taimi ai ki ʻapi!
Kia Sefilií, naʻe taha pē ʻa e meʻa ke ne faí: naʻá ne lele oma mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo Seni Siaosi, ʻIutaá, ki he tuliki ʻe tahá ʻo aʻu ki ʻapi ʻi he taimi totonu.
Naʻe manako ʻa Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke fili ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Pea naʻe ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange kiate ia ka ko e laka atu ki he maama ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
ʻI he fuofua lea ʻa Palesiteni Hōlani ʻi he konifelenisi lahí ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne pehē: “Ko e nēkeneka mo e fiefia lahi taha ʻi he meʻa kotoa kuó u fakatokangaʻí ko ʻeku maʻu e faingamālie, ʻo hangē ko hono fakalea ʻe Nīfaí, ke ‘lea ʻia Kalaisi, … fiefia ʻia Kalaisi, … malanga ʻaki ʻa Kalaisi, [pea] kikite ʻia Kalaisi’ (2 Nīfai 25:26) ʻi ha feituʻu pē te u ʻi ai pea mo ha taha pē te u ala maʻu kae ʻoua ke ʻosi ʻeku moʻuí. Ko e moʻoni he ʻikai ha taumuʻa māʻolunga ange pe faingamālie maʻongoʻonga ange.”
Ngaahi Meʻa Lelei ʻe Hoko Maí
Ko e kaveinga ʻe taha naʻe faʻa lave ki ai ʻa Palesiteni Hōlaní ko hono vahevahe ʻa e ʻamanaki lelei mo e fakalotolahi ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ki ha māmani ʻoku faʻa fiemaʻu ai.
Naʻá ne akoʻi mai, “Ki ha taha pē ʻoku fāinga ke mamata ki he maama ko iá mo maʻu ʻa e ʻamanaki leleí, ʻoku ou pehē: Kātaki pē. Feinga pē. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu. ʻE toe lelei ange ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku hāʻele mai ʻa Kalaisi kiate kimoutolu ʻi Heʻene ʻngāue ʻoku lelei lahi’ mo ha kahaʻu ʻo ha ʻngaahi talaʻofa lelei lahi.’ Ko Ia ʻa hoʻo ‘taulaʻeiki lahi ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻe hoko maí.’”
Naʻe ʻikai ilifia ʻa Palesiteni Hōlani ke vahevahe ha ngaahi talanoa fakataautaha ʻo e loto-foʻí, ka ʻi he ʻamanaki lelei mo e tui, naʻá ne tui maʻu pē ʻoku teʻeki ke hoko mai ʻa e lelei tahá.
Naʻá ne akonaki, “ʻOku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻe vavé ni mai, tuai ha niʻihi, mo ha niʻihi he ʻikai maʻu kae ʻoua ke tau aʻu ki hēvani; ka ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku hoko mai ia. ʻOku ou fakamoʻoni tonu ki ai.”
He ʻIkai ʻAupito Teitei Mole ʻa e ʻAmanaki Leleí
ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2013, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Palesiteni Hōlani ʻa e ngaahi faingataʻa lahi naʻe aʻusia ʻe kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e ngaahi faingataʻaʻia fakaeʻatamaí pe fokoutua fakaelotó. Naʻá ne vahevahe ki ha taimi ʻi heʻene moʻuí naʻá ne aʻusia ai ʻa e loto-mafasiá kae kei maʻu pē ha ʻamanaki lelei.
Naʻá ne akonaki, “Tui ki he ngaahi maná. Kuo lahi ha ngaahi mana kuó u mātā neongo hono talamai he ʻikai toe felave ha meʻá. He ʻikai ʻaupito teitei mole ʻa e ʻamanaki leleí.”
Palesiteni Hōlani mo ha fānau tokolahi mei Keniā (ʻi ʻEtinipeki, Sikotilani, ʻi Sune 2015).
ʻAtā ki he Tokotaha Kotoa Pē
Naʻe manako ʻa e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní ke ako meia Palesiteni Hōlani. Ko ha faiako tuʻukimuʻa ia naʻá ne ʻai ke ongoʻi ʻe he taha kotoa ʻoku talitali lelei mo fakamahuʻingaʻi kinautolu. Naʻá ne loto moʻoni ke ʻilo ʻe he taha kotoa ʻoku ʻi ai ha feituʻu moʻonautolu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.
Naʻá ne akonaki, “ʻOku ʻatā [ʻa e Siasí] kiate kinautolu ʻoku kehekehe ʻenau lea fakafonuá, kau ki he ngaahi anga fakafonua kehekehe, pea nofo ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe. ʻOku ʻatā ki he tāutahá, kakai malí, fāmili tokolahí, mo e paʻá. ʻOku ʻatā kiate kinautolu naʻa nau fakafehuʻia ʻenau tuí pea mo kinautolu ʻoku nau kei fakafehuʻia pē ʻenau tuí. ʻOku ʻatā kiate kinautolu ʻoku kehe ʻenau femanakoʻakí. Ko hono fakanounoú, ʻoku ʻi ai ha feituʻu maʻá e taha kotoa pē ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.”
ʻI he kotoa ʻo e moʻui ʻa Palesiteni Hōlaní, naʻá ne fakavave ke tokoniʻi ha taha naʻe fiemaʻu tokoni, pea naʻe ʻikai teitei taʻofi ʻa ʻene feinga ki Hono Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.