2020–2024
Ia Manatua Lau Au Paia Mafatia, Lo Matou Atua e
Konafesi aoao ia Oketopa 2021


10:17

Ia Manatua Lau Au Paia Mafatia, Lo Matou Atua e

O le tausia o feagaiga e matala mai ai le mana o le taulaga togiola a Iesu Keriso e maua ai le malosi ma le olioli ia te outou o ē mafatia.

O le fuafuaga a le Tama Faalelagi o le fiafia e aofia ai se aafiaga faaletino lea o le a tofotofoina ai Ana fanau uma ma feagai ma faigata.1 I le lima tausaga talu ai, sa faailoa mai ai ua ou maua i le kanesa. Sa ou lagonaina ma o loo lagonaina pea tiga faaletino mai ta’otoga, o togafitiga e faaaoga ai ‘ave o le uila, ma aafiaga ona o fualaau. Na ou oo i faigata faalelagona i taimi faigata o le lē mafai ona moe. Na ta’u mai i faitauga faafomai atonu o le a vave ona ou oti nai lo le mea sa ou faamoemoeina, ma tuua ai mo se vaitau, se aiga o ē o mea uma ia ia te a’u.

Po o fea lava e te nofo ai, o mafatiaga faaletino pe falelagona mai tofotofoga eseese ma vaivaiga o le olaga nei sa avea, o loo avea pea nei, pe o le a i ai se aso e avea ai o se vaega o lou olaga.

O mafatiaga faaletino e mafai ona afua mai le tulaga matua faalenatura, o faama’i e le’i mafaufauina, ma faalavelave tutupu faafuasei; o le fia’ai po o le leai o se mea e nofo ai; po o le sauaina, amioga saua, ma taua.

O mafatiaga faalelagona e mafai ona tulai mai le popolevale po o le atuatuvae, o le faalataina e se toalua, matua, po o se taitai faatuatuaina; galuega po o suiga tautupe; o faamasinoina faapito’au e isi; o filifiliga o uo, fanau, po o isi tagata o le aiga; sauaina i ona ituaiga eseese; o miti ua le taulau o faaipoipoga po o fanau; o ma’i tuga po o le oti o ē pele; po o le tele na’ua o isi faapogai.

Pe mafai faapefea ona e onosaia mafatiaga tulagaese ma o nisi taimi e faataumaoi ia e oo mai ia i tatou taitoatasi?

O le mea e faafetai ai, o loo i ai le faamoemoe i le talalelei a Iesu Keriso, ma e mafai foi ona avea le faamoemoe ma se vaega o lou olaga. O le asō ou te faasoa atu ai ni mataupu faavae se fa o le faamoemoe o loo maua mai tusitusiga paia, a’oa’oga faaperofeta, o le tele o asiasiga faaleauaunaga, ma o’u lava tofotofoga faifai pea o lo’u ola maloloina. O nei mataupu faavae e le na ona faatatau i le lautele, ae e patino loloto foi.

Muamua, o le mafatia e lē faapea ua lē fiafia le Atua i lou olaga. Ua lua afe tausaga talu ai, sa vaaia ai e soo o Iesu se tagata tauaso i le malumalu ma sa fesili, “Rapi e, po o ai ea na agasala, po o ia nei, po o ona matua, ina ua fanau mai o ia o tauaso?”

Sa peisea’i na talitonu sese Ona soo, e faapei foi o le toatele o tagata i ona po nei, faapea o faigata uma ma mafatiaga o le olaga o le taunuuga lea o le agasala. Ae na tali atu le Faaola, “E le’i agasala lenei tagata, po o ona matua: ae peitai ina ia faaalia ai o galuega a le Atua ia te ia”2

O le galuega a le Atua o le aumaia o lo tatou tino ola pea ma le ola e faavavau.3 Ae e mafai faapefea e tofotofoga ma mafatiaga—aemaise o mafatiaga e matua’ia mai le faaaogaina ma le amioleaga e se isi tagata o le faitalia4—ona i’u ina faalautele ai le galuega a le Atua?

Sa ta’u atu e le Alii i Lona nuu o le feagaiga, “Ua Ou faamamāina oe … ; ua Ou filifilia oe mai i le ogaumu o puapuaga.”5 Po o le a lava le mafuaaga o ou mafatiaga, e mafai e lou Tama Faalelagi alofa ona faatonutonu na mea e faamamāina ai lou agaga.6 O agaga ua faamamāina e mafai ona tauave avega a isi ma le loto malamalama moni.7 O agaga ua faamamāina na o mai mai “puapuaga e tele” ua saunia e ola fiafia i le afioaga o le Atua e faavavau, ma “e soloieseina foi e le Atua o loimata uma nai o latou mata.”8

Lona lua, ua silafia lelei e le Tama Faalelagi ou mafatiaga. A o i ai i le lotolotoi o tofotofoga, e mafai ona tatou mafaufau sese faapea, e mamao ese le Atua ma e le o popole mai i o tatou tiga. E oo foi i le Perofeta o Iosefa Samita na faaalia lenei lagona i se taimi faigata o lona soifua. I le taimi na faafalepuipuiina ai i le Falepuipui o Liperate a o tutuliese le faitau afe o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai o latou fale, sa saili atu Iosefa i se malamalama e ala i le tatalo: “Le Atua e, o fea oe? Ma o fea o i ai le faapaologa ua ufi ai lou afioaga lafi?” Sa ia faai’u i le aioiga lenei: “Ia manatua lau au paia mafatia, Lo matou Atua e”.9

O le tali a le Alii na faamautinoa ai ia Iosefa ma i latou uma o e mafatia:

“Lo’u atalii e, ia filemu lou agaga; o lou tiga ma ou puapuaga o le a na o sina minute laitiiti;

“Ma ona oo lea, afai e te talitalia lelei, o le a faaeaina oe e le Atua i luga.”10

Na faasoa mai ia te a’u e le toatele o Au Paia mafatia le ala na latou lagonaina ai le alofa o le Atua i le taimi o o latou tofotofoga. Ou te manatua lelei lo’u lava aafiaga i se tasi taimi o a’u tauiviga ma le kanesa, ina ua lē iloa e foma’i le mafuaaga o nisi o tiga ogaoga. Sa ma nofonofo ma lo’u toalua, ma le faamoemoe e fai se faamanuiaga masani o le ma ‘aiga o le aoauli. Ae, na pau le mea na mafai ona ou fai e na o le tagi, “Tama Faalelagi, faamolemole fesoasoani mai ia te a’u. Ua ou tigaina tele.” Mo le isi 20 i le 30 sekone na sosoo ai, sa ‘aui a’u i Lona alofa. E leai se mafuaaga na ta’u mai o lo’u ma’i, leai se faailoga o le taunuuga faai’u, ma e leai se mapusaga mai le tiga. Sa na o lo’u lagonaina o Lona alofa lē ponā, ma sa lava lena .

Ou te molimau atu e silafia e lo tatou Tama Faalelagi, o lē faitaulia le pa’ū o se manuiti, ou mafatiaga.11

Lona tolu, ua ofoina mai e Iesu Keriso Lona mana gafatia e fesoasoani ai ia te oe ia e maua le malosiaga e onosaia lelei ai ou mafatiaga. O lea mana gafatia ua mafai ona maua e ala mai i Lana Togiola.12 Ou te popole ona ua toatele na’ua tagata o le Ekalesia ua manatu afai e malolosi teisi atu, e mafai e i latou lava ia ona manumalo i soo se mafatiaga. O se ala faigata lenei e ola ai. O lou taimi lē tumau o le malosi, e le mafai lava ona faatusatusa i le sapalai lē i’u o le mana o le Faaola e faamalosia ai lou agaga.13

Ua a’oa’o mai e le Tusi a Mamona e faapea o le a “tauaveina [e Iesu Keriso] i ona luga” o tatou tiga, ma’i, ma vaivaiga ina ia mafai ai ona Ia fesoasoani mai ia i tatou.14 E mafai faapefea ona e utuvai mai le mana ua ofo mai e Iesu Keriso e fesoasoani ai ia te oe ma faamalosia oe i taimi o mafatiaga? O le ki o le noatia o oe lava ia i le Faaola e ala i le tausia o feagaiga na e osia ma Ia. Tatou te osia nei feagaiga a o tatou mauaina ia sauniga o le perisitua.15

Na ulu atu le nuu o Alema i le feagaiga o le papatisoga. Mulimuli ane na latou mafatia i le nofopologa ma sa faasa ona latou tapuai lautele pe tatalo leotetele foi. Ae sa latou tausisia a latou feagaiga i le mea sili sa latou mafaia e ala i le tagi lē leoa i o latou loto. O le taunuuga, na oo mai le mana faalelagi. “Sa faamalolosia i latou e le Atua ina ia faigofie ona latou tauave a latou avega.”16

I o tatou taimi ua valaau mai le Faaola, “Vaai mai ia te a’u i mafaufauga uma; aua le masalosalo, aua le fefe.”17 Pe a tatou tausia feagaiga o le faamanatuga ia manatua pea o Ia, ua Ia folafola mai o le a i ai pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou. E aumaia e le Agaga ia i tatou le malosi e onosaia ai tofotofoga ma faia mea e le mafai ona tatou faia e i tatou lava. E mafai ona faamalolo i tatou e le Agaga, e ui ina sa a’oa’o mai Peresitene James E. Faust, “O se vaega o lenei faamalologa e ono tupu i se isi lalolagi.”18

Ua faamanuiaina foi i tatou i feagaiga ma sauniga o le malumalu, i le mea “ua faaalia ai le mana o le faale-atua.”19 Sa ou asiasi i se fafine ua maliu sana tama teine talavou i se faalavelave matautia ona sosoo ai lea ma le maliu o lana tane i le kanesa. Sa ou fesili pe mafai faapefea ona ia onosa’ia na maliu ma mafatiaga. Sa ia tali mai na maua mai le malosi mai faamautinoaga faaleagaga o se aiga e faavavau, na maua i taimi o tapuaiga masani i le malumalu. E pei ona folafola mai, o sauniga o le maota o le Alii, na faa’au’upegaina ai o ia i le mana o le Atua.20

Lona fa, filifili e saili le olioli i aso taitasi. O i latou e mafatia e tele ina lagonaina faapea o le po e alu ai lava alu ai lava, ma o le a le oo mai lava le mālama. E lē afaina le tagi.21 Ae, afai e te maua ua e i ai i po pogisa o mafatiaga, o le filifilia o le faatuatua e mafai ai ona e alafa’i mai i taeao susulu o le olioli.22

Mo se faataitaiga, sa ou asiasi i se tina talavou sa togafitia i le kanesa, sa manaia lona ‘ata’ata mai i lona nofoa e ui i le tiga ma ua leai ni lauulu. Sa ou feiloai i se ulugalii e le’i matutua tele, sa galulue fiafia o ni taitai o le autalavou e ui ina sa lē mafai ona la fanauina ni fanau. Sa ma saofafa’i ma se tamaitai pele—o se tinamatua talavou, tina, ma se āva—sa lē o toe mamao ona maliu lea, ae e ui i loimata o le aiga sa i ai taliega ma ni manatuaga fiafia.

O nei Au Paia mafatia o loo faataitai i mea na aoao mai e Peresitene Russell M. Nelson:

“O le olioli o tatou lagonaina e itiiti lava se mea e faatatau i tulaga o o tatou olaga a o mea uma o loo faatatau i le taulaiga o o tatou olaga.

“Afai o le taulaiga o o tatou olaga e i le fuafuaga o le faaolataga a le Atua … ma ia Iesu Keriso ma Lana talalelei, e mafai ona tatou lagona le olioli e tusa lava po o a mea o tutupu—pe le o tutupu foi—i o tatou olaga.”23

Ou te molimau atu24 e manatua e lo tatou Tama Faalelagi Ana Au Paia mafatia, e alofa ia te outou, ma e silafia lelei outou. E silafia e lo tatou Faaola ou lagona. “E moni, ua na tauave o tatou tiga, na tauave foi o tatou faanoanoa.”25 Ua ou iloa—i le avea ai o sē e mauaina i aso taitasi,26—o le tausia o feagaiga e matala mai ai le mana o le taulaga togiola a Iesu Keriso e maua ai le malosi ma le olioli ia te outou o ē mafatia.

Mo i latou o ē mafatia, ou te tatalo, “Ia tuuina atu e le Atua ia te outou ia mamā a outou avega, e ala i le olioli o lona Alo.”27 I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le 1 Peteru 4:12–13.

  2. Tagai i le Ioane 9:1–3.

  3. Tagai i le Mose 1:39.

  4. O le faaaogaina ma le agasala o le faitalia e afua ai mafatiaga o isi, ma ua matua toatele na’ua e lisiina atu ae e mautinoa o loo aofia ai se toalua ua solia le mulilua, o se tagata ua sauaina se tamaitiiti po o se tagata matua, po o se avetavale ‘onā na faamanu’aliaina pe fasiotia sē e pele, po sē na tafanaina ni tagata se toatele, po o se terarisi faapapomu na manunu’a ai pe fasiotia se toatele.

  5. Isaia 48:10; tagai foi i le Sakaria 13:9.

  6. Tagai i le 2 Nifae 2:1–2.

  7. Na a’oa’o mai Elder Robert D. Hales: “E tatau ona tatou atiina a’e le gafatia ia i ai se popolega mo isi a o tatou mafatia. O se elemene autu i lo tatou tuputupu a’e faaleagaga. A faaalu o tatou ola i le auauna atu i o tatou uso a tagata, tatou te toe maua i tatou lava” (“Your Sorrow Shall Be Turned to Joy,” Ensign, Nov. 1983, 66).

  8. Tagai Faaaliga 7:13–17; 21:3–4.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1, 6.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7–8.

  11. Tagai i le Mataio 10:29–31.

  12. Tagai i le Bible Dictionary, “Grace.”

  13. Tagai i le Filipi 4:13, 19; Alema 26:12; tagai foi i le 2 Nofoaiga Tupu 32:7–8.

  14. Tagai i le Alema 7:11–13; tagai foi i le 2 Nifae 9:21.

  15. Tagai i le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 3.5, ChurchofJesusChrist.org.

  16. Tagai i le Mosaea 24:13–15.

  17. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:36.

  18. James E. Faust, “O Fea Ou Te Tu Ai?,” Liahona, Nov. 2004, 21.

  19. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20.

  20. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:22; tagai foi i le 1 Nifae 14:14.

  21. Tagai i le Ioane 11:35; Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:45.

  22. Na musuia lenei manatu e Elder Joseph B. Wirthlin’s message “O Le a O’o Mai le Aso Sa,” Liahona, Nov. 2006, 28–30. Tagai foi Iakopo 1:2–4 (e aofia ai le Faaliliuga a Iosefa Samita i le vaefaamatalaga 2a); 5:10–11.

  23. Russell M. Nelson, “O Le Olioli ma le Ola ai Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2016, 82.

  24. Luasefulu tausaga talu ai, na mafaufau loloto ai le Aposetolo o Elder Neal A. Maxwell i lona gasegase tigaina ma i’u ai lava lona soifua. Sa musumusu mai le Agaga, “Ua ou tuuina atu ia te outou le lukimia ina ia mafai ona outou aoaoina lo‘u nuu ma le faamaoni” (tagai i le Bruce C. Hafen, A Disciple’s Life: The Biography of Neal A. Maxwell [2002], 562).

  25. Mosaea 14:4; tagai foi i le Isaia 53:4.

  26. O le upu sili ona talafeagai faatusitusiga paia mo le tagata e mauaina o le tagofia lea (tagai Eteru 12:6–9).

  27. Alema 33:23.