Veliki darovi vječnosti: Pomirenje, Uskrsnuće i Obnova Isusa Krista

Prije mnogo godina na našem smo ranojutarnjem satu evanđelja napamet učili stihove iz Biblije. Mene su, naravno, privlačili kratki stihovi. To je uključivalo Ivana 11:35 – najkraći stih u Svetim pismima od samo dvije riječi – »Isus proplaka«.

Meni sada činjenica da Isus plače u tuzi i radosti svjedoči o čudesnoj stvarnosti: božanski Sin Božji došao je u tjelesnu smrtnost i naučio po tijelu kako uvijek biti s nama i blagoslivljati nas.

Kada zavapimo u tuzi ili radosti, Isus Krist savršeno razumije. On može biti prisutan u trenutcima kada najviše trebamo velike darove vječnosti – Pomirenje, Uskrsnuće i Obnovu Isusa Krista. (…)

Uskrs u Isusu Kristu omogućava nam osjetiti Božje odobravanje. Ovaj nam svijet govori da smo previsoki, preniski, preširoki, preuski – da nismo dovoljno pametni, lijepi ili duhovni. Kroz duhovnu transformaciju u Isusu Kristu, možemo izbjeći iscrpljujući perfekcionizam. (…)

Božji naum moralnog i smrtnog opredjeljivanja omogućuje nam da učimo iz vlastitog iskustva. (…) U ljubavi Isus Krist sišao je ispod svega i uzašao iznad svega. On se raduje zbog naših božanskih sposobnosti za kreativnost i uživanje, ljubaznost bez nade za nagradu, vjeru na pokajanje i oprost. I on plače u tuzi zbog golemosti naše ljudske patnje, okrutnosti i nepravednosti – često izazvanih ljudskim odabirom – kao što plaču nebesa i Bog Neba s njima. (…)

To je Uskrs u Isusu Kristu: on odgovara na čežnje našeg srca i na pitanja naše duše. On otire naše suze, osim naših suza radosnica.