Fealeaʻaki Fakapēnolo: Ko Hono Fakaafeʻi ʻo e Tokotaha Akó ke Kaú
Konifelenisi Fakataha Lotu ʻa e Kau Faiako Fakalotú, 12 ʻo Sune 2025
Fakamatala ʻa e ʻētitá: Kuo fai ha fanga kiʻi liliu ki he fakamatala ko ʻení ke mahino.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Fakamālō atu ʻEletā Melitifi. Ko ha pōpoaki ongo moʻoni ia. Kapau ʻoku teʻeki ke ke ʻiloʻi ʻa ʻEletā Melitifi, fakaʻamu pē te ke ongoʻi hono mālohí mo ʻene tuí. Kuó u sio kiate ia ʻi he malaʻe pikapoló, pea mahalo ʻe toe fakakaukauʻi lelei ʻe he Feohiʻanga ʻo e Kau Sipoti Faka-Kalisitiané honau hingoá.
Te u fokotuʻu atu ha tefito te tau aleaʻi ʻi ha miniti mei heni. Pea ʻoku ou fie lave ki ha meʻa naʻe lea ʻaki ʻe ʻEletā Melitifi: ʻoku mahuʻinga ʻetau founga faiakó. ʻOku mahino mei heʻene leá, pea mahalo ʻoku tau ʻilo kotoa pē, ʻoku fakahoko ʻe he faiako leleí ha faikehekehe lahi ʻi he moʻui ʻetau kau akó mo ʻenau founga akó. Ka ʻoku mahuʻinga ʻetau founga fakahoko ʻení. Naʻe lave ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ʻanepō ki heni; Naʻe toe lave ki ai ʻa ʻEletā Meletifi he ʻahó ni.
Kuo mau kole atu ke mou haʻu ki he ngaahi fakatahá ni kuo mou lau mo vakaiʻi ʻa e Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuíʻi he konga ko e “Fakaafeʻi ʻa e Ako Fakamātoató.” Ko e lahi taha [ʻo e konga ko iá] ʻoku fiemaʻu ke tau fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fatongia ʻaki ʻenau akó.
Kuo fanongo hamou niʻihi ʻi he talanoá ni kimuʻa, ko ia ʻoku ou kole fakamolemole atu. Naʻe pehē mai ʻe hoku kaungā loki he kolisí: “Kalake, ʻoku ou saiʻia ʻi hoʻo ngaahi talanoá. Ko e mālie atu ʻi he fuofua taimi ʻe nima pe onó.” Ka ʻoku ou fie vahevahe ʻa e talanoá ni he naʻe tākiekina ai au, pea te u vahevahe haʻaku fehalaaki tuʻo taha ʻi heʻeku faiakó. Ka ʻi he Hōtele Sālesí ʻi Kemipilisi, Masasūseti, ʻoku ʻi ai ha fakatātā ʻi he loki fika tolu kotoa pē ʻo e hōtelé ʻoku hā ai ha palakipoe mo ha palōfesa ʻokú ne tā fakatātaaʻi pē ia ʻi he palakipoé. Pea ʻoku pehē ai, “Naʻe saiʻia ʻa Taki ʻi heʻene faiakó,” pea ko e meʻa pē ʻokú ne faí ko hono tā fakatātaaʻi pē ia maʻá e kau akó. Taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau ʻofá—pea ʻoku tau matuʻaki ʻofa moʻoni ki heʻetau kau akó—ʻoku tau fie vahevahe mo kinautolu ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga fakataautaha kiate kitautolú, ka ʻe lava ke taʻofi heni honau faingamālie ke ngāué mo hono fakaafeʻi ke nau ako ʻiate kinautolu peé.
ʻOku ou manatuʻi ʻi he faʻahitaʻu tatau kuó u fakaʻaongaʻi ai ha taʻu ʻe fā ʻo ʻeku moʻuí ʻi hono ako ha kaveinga ʻe taha, naʻá ku tohi ai ha tūkunga fakaako naʻe hoko ko ha naunau fakalēsoni ʻi he Akoʻanga Pisinisi Hāvatí ʻi ha kautaha naʻe ui ko e Knight Ridder. Naʻá ku faʻu ʻa e fakamatala fakaakó, pea [ʻi] hoku ʻuluaki taʻu faiakó, mahalo naʻe akoʻi ʻe ha kau faiako ʻe toko valu ʻeku tūkunga fakaakó. ʻI he ʻosi ʻa e taʻú, ʻoku ʻomi ha fika ki he ngāue ʻa e tūkungá ʻo fakafehoanaki ki he ʻū tūkunga kehé. ʻI heʻeku vakai ki he fiká, naʻe fika ua fakamuimuitaha ia ʻi he kovi taha ʻo e semesitaá ʻi heʻeku akoʻí, pea ko au naʻá ku faʻú. Ki he kau faiako kehé, naʻe kau ia ʻi he nima tuʻukimuʻá.
ʻA ia ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó? Ko e hā naʻe fika ua fakamuimuitaha ai kiate au ʻa e tūkunga fakaako naʻá ku ako ʻi he taʻu ʻe fā kuohilí, ʻi he kotoa ʻo e semesitaá kae fika nima tuʻukimuʻa ia ki he niʻihi kehé? Ke pehē ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó? Te u ʻeke ki he kulupú, ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó? Mahalo ʻoku ʻikai haʻatau maika, te u fili pē ha taha ofi mai. Losemeli, te ke lava ʻo tali? Ko e hā naʻe maʻulalo ai ʻa e ola ʻeku tūkunga fakaakó ʻi heʻeku akoʻí? Pea ʻoua naʻá ke pehē mai “Koeʻuhí he ʻoku kovi hoʻo faiakó Kalake.”
Fefine fika 2 (Losemeli): Mahalo naʻe lahi hoʻo fakamatalá pea siʻisiʻi ʻenau taimi fakakaukau ki aí.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Koia, pehē ʻe Losemeli, “Mahalo naʻe lahi hoʻo fakamatalá pea siʻisiʻi ʻenau taimi fakakaukau ki aí.” Ko ha konga moʻoni ia ʻe taha. Toe ʻi ai ha ngaahi fakakaukau? Ko e hā ʻeku fehalaaki naʻe faí—ʻo kovi ai ʻa e tūkungá ʻi heʻeku akoʻí? ʻIo. ʻI mui heni. Sai. Fakamālohisino lelei aipē ʻa Brother Palauni.
Fefine fika 3: Mahalo naʻe ʻikai ʻuhingamālie ia ki he kau akó.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Sai. Mahalo naʻe ʻikai ʻuhingamālie ia ki he kau akó. Pe mahalo ko e palopalema lahí, he ko e meʻa naʻe mahuʻinga fau kiate aú, naʻe ʻikai ʻuhingamālie ia ki he kau akó. ʻI he semesitā hokó, naʻe talamai hoku kaungā faiakó, “Kalake, ʻoku ʻosi mahino pē tūkunga fakaakó ia. Ko e fehuʻi pē ʻe tolu ʻoku fiemaʻu ki aí, ʻokú ke ʻai ʻe koe ke faingataʻa. ʻOku fuʻu lahi hoʻo ʻilo ki aí pea ʻikai mahino ia ki he kau akó.” Naʻá ku fakaʻaongaʻi fakaʻiteʻita pē ʻene palani fakafaiakó, ka naʻe vave pē ʻa e foki hake ʻeku tūkungá ki he tuʻukimuʻa tahá.
Taimi ʻe niʻihi ʻoku taʻofi heʻetau taukeí mo e ʻiló ʻetau fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau akó. Pea ʻikai ʻuhinga ia ke ʻoua ʻe akoʻi ʻa e ʻiló. Ka ʻoku akoʻi nai ia ʻi ha founga ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e ako fakamātoató? ʻI he ʻaho ní, ʻoku ou fie fakahoko ha fealeaʻaki fakapēnolo mo ha kau faiako lelei ʻe toko fā ʻoku nau fakahoko lelei ʻeni “Te tau fakaafeʻi fēfē ʻa e kau akó ke fatongia ʻaki ʻenau akó?” Ko ia ai, te u fakaafeʻi kinautolu ki ʻolungá ni ke mau kau fakataha, pea te u fakafeʻiloaki kinautolu.
Ko Keili Mēlili ʻeni ʻi hoku tafaʻakí. Ko e pule ako semineli ia ʻi he East High, ʻi Sōleiki Siti, ʻIutā. Hoko ki aí ko Sione Hilitoni, ko ha palōfesa ʻo e folofola fakakuongamuʻá ʻi BYU. Hoko ki aí ko Sēneti ʻElikisoni, ko ha palōfesa hisitōlia mo e tokāteline ʻo e Siasí ʻi BYU. Hoko ki aí ko Neiti Pitasoni, ko ha palōfesa fakalotu ʻi BYU–ʻAitahō.
ʻOku ou fie kamata ʻaki ʻetau fealeaʻakí ʻa e lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ʻanepoó. ʻI heʻetau ako ʻene leá mo tau ʻilo ʻa e kaveinga ki he pēnolo ko ʻení, mo talanoaʻi fakakulupu ia ke teuteu ki hení, naʻá ne fai—pea naʻe fai ʻeni ʻe ʻEletā Melitifi he miniti ʻe taha ne toki ʻosí—ha fehokotaki fakahangatonu ki he fatongia ʻaki ʻa e akó mo e ākonga tuʻuloá. ʻO ʻikai ko e ākonga pē, ka ko e ākonga tuʻuloa.
Te u kamata ʻia Sisitā ʻElikisoni. ʻI hoʻo vakai ki he fehuʻi ko iá, ʻoku fekauʻaki fēfē ʻa e ongo meʻa ko iá? Ko e hā naʻá ke ako mei he lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ʻanepoó? Pea ʻe tokoni fēfē ia ki heʻetau founga faiakó?
Sisitā Sēneti ʻĒlikisoni: Mālō, ʻEletā Kilipati. ʻOku fakafiefia ke tau kau fakataha kotoa kau faiako māʻongoʻonga. Kimuʻa peá u faiako ʻi BYU—ʻi he kamataʻangá pē— naʻe haʻu ʻa e faiako tuʻukimuʻa ko ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo fakahoko ha vahevahe ʻi he Uike Akó. Peá ne vahevahe ha meʻa naʻe matuʻaki ongo kiate au peá u fakaʻaongaʻi ia ki lokiako ʻi he semesitā ko iá he naʻe ʻikai mahino ia kiate au kimuʻa. Naʻá ne lea ki he mahuʻinga ʻo e tulifua ʻi he moʻuí ke akonekina ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié. Ko e ʻuhinga ia ʻetau ʻi hení. Peá ne pehē leva, “Ko ha taimi pē ʻoku fakaafeʻi ai ʻe ha faiako ke kau mai ha taha ako pea hiki honau nimá ke tali, ʻoku nau fakahaaʻi ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻoku nau fie ako.” Pea ʻi heʻetau fanongo ʻanepō ki he lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ki he mālohi ʻo e tauʻatāina ke filí, naʻe fakamanatu mai kiate au ha fakataha lotu kimuí ni ʻi BYU–ʻAitahō ʻa ia naʻe akoʻi ai ʻe he faiako fakaofó ni ʻa e mālohi ʻoku nau maʻú—ʻa e lea naʻá ke fakaʻaongaʻí, ʻEletā Kilipati. Pea ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, mālohi ʻo e filí, ko e mālohi ʻi he loto ʻo e fakafoʻituituí, ko e mālohi ko iá ke fakahaaʻi ʻetau loto-fiemālie ke maʻu—ke ʻoatu ke nau maʻu—ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí.
Ko e meʻa ia ʻoku ou fie fakaafeʻi ʻi heʻeku kau akó: ko ʻenau fakaʻānaua ke maʻu ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí he ko Ia ʻa e mālohi ke liliú. Ko Ia ʻa e mālohi ke tupulakí. ʻA ia ʻoku hoko ia ʻi ha founga ʻe laui miliona. Hangē pe ʻoku pehē mai ʻe Palesiteni Peeka ʻoku maʻu ʻa e fakamoʻoní ʻi hono vahevahé. ʻI hono fai iá, ʻoku tau aʻusia ʻa e mālohi ke fakavaveʻi ʻEne ngāué ʻi heʻetau moʻuí, mo aʻusia Hono ivi tākiekina liliú mo fakauluí ʻa ia ʻoku fakatupulakí. ʻOkú ne fakaʻatā—ʻi he lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ʻanepoó—ʻa e mālohi ke ʻomi ʻa Sīsū Kalaisi mo Hono ivi tākiekiná ki heʻetau moʻuí.
ʻOku ou kei akoako pē founga ke fai ai ʻení. Kuó u houngaʻia he kau fakataukei kuo nau omi ki heʻeku kalasí ʻo pehē mai, “Sēneti, ʻahiʻahi fakahoko angé ení.” Pea ʻi he tūkunga kotoa pē, ko ʻenau fakaafé ke u tuku ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻenau tauʻatāina ke filí ʻi he fekumí, ʻi he kau atú, pea nau ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te u lava ʻo ongoʻi, hangē ko kinautolú, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakamoʻoni loloto kiate kinautolu, ʻa e moʻoni ʻoku nau fiemaʻú. Pea tataki ai kinautolu ʻi ha hala ʻo e ngāue ʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí ke hoko ko ha ākonga tuʻuloa.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Fakaʻofoʻofa. Pea ʻoku ou tui ko hoʻo tefitoʻi fakakaukaú ʻoku ʻi ai ʻa e kaunga ʻa e ngāue fakafoʻituituí—ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e tauʻatāina ke filí—ki heni. Toe ʻi ai ha fakakaukau? Ko e fatongia ʻaki ʻetau akó. ʻOkú ne fakatupu fēfē ʻa e ākonga tuʻuloá? Ha taha pē ʻo e pēnoló?
Brother Sione Hilitoni III: Mahalo te u vahevahe ha talanoa fakahoa ʻoku ou faʻa fakaʻaongaʻi mo ʻeku kau akó. ʻOku ʻikai haohaoa—ka te u ʻomi ha konga fulufuluʻi sipi peá u pehē, “ʻOku hangē eni ko e folofola ʻoku tau aleaʻí.” Pea tau pehē pē ʻoku ou akoʻi ha lēsoni fakaʻofoʻofa ʻo u vahevahe ai ʻa e ngaahi fakakaukau fakaʻofoʻofá ni. Kuó u ʻoatu ha fulufuluʻi sipi lahi. ʻOku fakalata ʻa e ala ki aí. ʻOkú ke tui ia ki ho ʻulú, peá ke hū leva ki tuʻa mei he matapaá; ʻoku puhi mai e havilí, pea ʻe tō ia.
ʻA ia ko e meʻa ke hokó, kuo pau ke fakatokalelei ʻe he taha akó ʻa e fulufuluʻi sipí. ʻOku fiemaʻu ke ne vilohi ia ki ha filo, pea lava ke hoko ko ha kote tupenu fulufulu ke ʻoua ʻe puhi ia ʻi he lue ki tuʻa ʻa e taha akó.
ʻKo e konga ʻo ʻeku vahevahe atu e talanoa ko iá ke fakamanatu pē kiate au ʻoku ʻikai ko ʻeku ngāué ko e tufaki fulufuluʻi sipi. ʻOku ou fiemaʻu ʻa e kau akó ke nau maʻu ʻa e ʻū koté, pea nau fai ʻa e ngāué maʻanautolu.
ʻOku tau fakamahuʻingaʻi lahi he taimi ʻe niʻihi e meʻa ʻoku tau lea ʻakí, pea ʻoku faingataʻá he ʻoku ou ʻilo ʻoku lahi e ngaahi meʻa lelei ke tau lea ʻakí ʻi heʻetau hoko ko e kau faiakó. Ka ke maʻu moʻoni ia ʻe he kau akó ʻi honau lotó, kuo pau ke nau ngāueʻi. Kuo pau ke ʻunu mei heʻenau fakakaukaú ki honau lotó. Pea ʻi hono tokoniʻi ʻa e kau akó ke ngāué, ko e founga pē ia ʻe taha te nau hoko ai ko e kau ākonga tuʻuloa ʻa Sīsū Kalaisí.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Koia ai, Sione, ʻomi ha meʻa ʻoku sai ange ʻi he fulufuluʻi sipí pē. Ko e hā te nau fakaleleiʻi ai iá kae ʻikai ko koé?
Brother Sione Hilitoni III: Koeʻuhí ʻi heʻenau ngāueʻí, ko e taimi ia ʻe mahino ai kiate kinautolú. Koia kapau ʻoku ou toutou fakamatala pē, ko hano foʻi tukuʻi atu pē kiate kinautolu. Pea ʻoku faingofua pē ke u ongoʻi ʻe au ko e faiakó ʻoku lelei ʻeku ngāué.
Ko hono moʻoní ko e koloa pē ke u tuku atu. Ko ʻeku tuku atu pē kiate kinautolu. Ka ke fakaaʻu [ia] ki lotó,kuo pau ke ke ngāue. ʻOku ʻikai pē ha toe founga ia. Sai.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Neiti—
Brother Neiti Pitasoni: ʻEletā Kilipati, ʻi he foʻi tefito pē ko iá kuo ʻohake ia ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ki he tuʻunga ko iá, ko ia? Ko ʻeku ʻuhingá, ko hai naʻá ne ʻiloʻi ʻe fuʻu mahuʻinga pehē ʻa e tauʻatāina ke filí? ʻOku mei hangē ia ko ha tama ʻi he faivá ʻokú te sio maʻu pē ki ai ʻi he puipuituʻá talu mei he kamataʻangá. Pea ʻe fēfē kapau ko e tauʻatāina ke filí ʻa e talí—he kuo ʻi ai ia mei he kamataʻangá—pea ko e meʻa ia ʻi heʻene leá. Tauʻatāina ke Filí. Ko ia. ʻOku fiemaʻu ʻa e tauʻatāina ke filí ki he fakalakalaká, pea fiemaʻu ʻe he tauʻatāina ke filí ʻa e moʻoní. Pea te u lava pē ʻo akoʻi ʻa e moʻoní ʻi ha lēsoni.
Ka ko e meʻa ia naʻá ne lea ʻakí. Ko e taha ia ʻo e ngaahi founga ʻohofi ʻa Sētané. Mahalo ʻoku sai pē kapau te tau akoʻi ʻa e moʻoní kiate kinautolu. Ka naʻe pehē ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ko e ʻohofi fika uá ʻoku fiemaʻu ke tau ikunaʻí, ke tau fakaafeʻi kinautolu ke fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí. ʻA ia te u lava au ʻo akoʻi ha lēsoni maʻongoʻonga; te u lava ʻo fakamoʻoni ki he moʻoní, ka ke fakamoʻui ʻa e tauʻatāina ke fili ko iá—ko e tuʻunga hono hoko ia ʻoku ou fakaafeʻi ai kinautolu ke nau kau maí, ke nau hoko ko ha fakafofonga pea tuku ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e tauʻatāina ko ia ne nau maʻu talu mei he kamataʻangá.
ʻA ia ʻoku fiemaʻu ʻa e tauʻatāina ke filí ki he fakalakalaka ko iá. ʻOku fiemaʻu ʻe he tauʻatāina ke filí ʻa e moʻoní pea fiemaʻu ʻe he moʻoní ha fakaafe. ʻOku fakafoki mai ai kitautolu ki he fakalakalaká.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Tōatu. Keili, ʻi ai ha tānaki mai?
Sisitā Keili Mēlili: ʻOku ou saiʻia ʻi he fakafehokotaki naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻanepoó. Ke tānaki atu ki aí, naʻá ne tataki ia ki he ngaahi fuakavá. He ko e hā ʻa e ākonga tuʻuloá? Ko ha tokotaha fakahoko mo tauhi fuakava. Koia ai, ʻoku tau kole ki he kau akó ke ngāue ʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí ʻi lokiako, ʻi tuʻa, ke hokosia ʻa e taimí, te nau ʻiloʻi ʻa e founga ke ngāue ʻaki ai ʻenau tauʻatāina ke filí ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá ʻi he toenga ʻenau moʻuí.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Fakaʻofoʻofa. Naʻá ku saiʻia ʻi heʻene pehē ʻoku fakafoʻituitui ʻa e fuakavá. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e ngāué ko e meʻafua taupotu taha ia ʻo ha ākonga.
ʻOku mau fie ʻeke atu, fakaʻamu pē naʻa mou fakakaukau ki he fehuʻi tatau. ʻOku ou fie fakamoleki ha miniti ʻe taha ke ke fakakaukau ai ki he fehuʻi ko iá: Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e fua fatongiá, pea mo hono faʻu ha tuʻunga fakaākonga tuʻuloá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai iá?
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kulisitofasoni kuo akoʻi ʻeni ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ako ʻa e kau taki fakamisioná. Kuo nau akoʻi ia ki he kau ʻetivaisa toʻu tupú. ʻOku nau fakamamafaʻi mai kiate kitautolu kau faiako fakalotú.
Ko e hā ʻa e fehokotakí? Fatongia fakafoʻituitui ki he akó mo e ākonga tuʻuloá.
ʻI ha miniti ʻe taha. Tohiʻi hifo ko e hā ʻa ʻena fekauʻakí. Ko e hā naʻá ke fanongo ki ai ʻanepoó? Ko e hā ʻokú ke fanongo ki ai ʻi he taimi ní? Ko e hā mo haʻo toe fakakaukau kehe? Te tau kiʻi taimi ai ʻa e kau pēnoló ʻi ha miniti ʻe taha ka ke tohi hoʻo fakakaukau ki hení.
Sai te u kole atu leva ke mou tautau toko ua pe tolu, fakatatau ki homou tūkungá. Ka ʻokú ke ʻi ʻapi pea ʻikai ha taha ʻi ho tafaʻakí, kumi ha taha ke ke vahevahe eni mo ia.
Kae vahevahe mo ha taha ʻi ho tafaʻakí ʻa e meʻa naʻá ke ongoʻí; pea te mau fai ia ʻi he pēnoló, pea te u feinga ke ʻoua naʻa fakaleʻolahi atu ia heʻeku maiká kiate kimoutolu kotoa. Ka ʻi he miniti pē ka hokó, vahevahe hoʻo fakakaukaú pea tuku ki he tokotaha ʻi ho tafaʻakí ke vahevahe mo koe.
[Fealeaʻaki ka ʻokau ʻikai ongo mai mei he kulupú]
Tau toe fakataha mai leva. ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ʻa e founga foʻou ʻoku saiʻia ai ʻa e fāmili Kilipatí ko hono tamateʻi ʻa e maika ʻenau tamaí ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻi he lēsoni fakafāmilí.
ʻI ai nai ha taha ʻokú ne ongoʻi ke vahevahe ha meʻa ʻi he tefito ko ʻení, te ke lava ʻo tuʻu hake pē ʻo vahevahe mo e kulupú? Te tau ʻomi pē ha niʻihi heni. Hiki pē ho nimá mo tuʻu hake. ʻIo, ʻi heni. ʻOi, Pehē au naʻá ku sio ki ha nima naʻe hiki hena. Kami ʻEnitasoni, te u ui atu aipē koe ē. Mālō ʻaupito. ʻI mui ʻi hena, Brother Palauni. Ko ia.
Sisitā Kemi ʻEnitasoni: Mālō, ʻEletā Kilipati, ʻi he faingamālie ko ʻení.
Naʻá ku toki talanoa mo ʻĪvoni ki he ākonga fakaʻaho naʻe lave ki ai ʻa ʻEletā Kulisitofasoní, mo e founga ʻi heʻetau tokoniʻi ʻetau kau akó ke nau mātā iá, ʻe tokoni ia ke hokohoko atu ʻenau tuí mo e tuʻunga fakaākongá ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Pea ʻoku mahulu hake ia ʻi he lau folofolá pē pe ko ʻenau lotu ʻi he taimi faingataʻá, ka ʻoku nau lava ʻo fai ia ʻi heʻenau fepaki mo e ngaahi pole faingataʻá, pea kei tokanga taha pē ki he Fakamoʻuí. Pea ke nau fakatokangaʻi neongo pe ko e hā ʻa e tuʻunga ʻenau tui kiate Iá, te Ne tokoniʻi kinautolu ʻi ha meʻa pē, ʻi ha faingataʻa pē te nau fehangahangai mo ia.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku ou saiʻia ai. Pea ʻoku ou saiʻia ʻaupito ʻi he fakakaukau atu ko e faingataʻá ʻokú ne fakamahino iá. Hangē kapau te tau ʻeke pē kiate kitautolu: te nau manatuʻi nai ʻeni ʻi he taimi faingataʻa ʻi heʻenau moʻuí? Hangē ko e lau ʻa brother Hilitoní: ʻe puhiʻi nai pē ʻa e fulufuluʻi sipí meiate kinautolu? Pe ko ha meʻa ia te nau ʻave mo kinautolu?
Toe ʻi ai ha fakakaukau? Kātaki muʻa ha taha, ʻo hiki hono nimá. Koia, ʻio. ʻI ho tafaʻakí.
Tangata fika 9: Ko ha meʻa eni kuó u fakakaukau ki ai ʻi he kotoa ʻeku ngāué Naʻe fai ʻe ʻEletā Petinā ha lea ko e “Fekumi ki he ʻIló ʻi he Tui,” ʻi heʻeku hoko ko ha faiako semineli kei talavoú. Pea naʻá ne pehē, ʻoku tau faʻa talanoa ki he faiako ʻaki e Laumālié, ka ʻoku ʻikai feʻunga ʻetau talanoa ki he ʻuhinga ʻo e ako ʻi he tuí. Peá ne akoʻi kitautolu mei he 2 Nīfai 33 ʻe lava ʻe he Laumālié ʻo ʻave ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he lotó, ka ʻoku makatuʻunga ʻene hū ki hotau lotó ʻiate kitautolu. Pea kuo pau ke tau ngāue ʻi he tui ke fakaaʻu ia ki hotau lotó. Pea ʻi heʻetau faiakó ʻoku ʻikai ko ʻetau ngāué ko e tufa ika. Kuo pau ke tau akoʻi kinautolu ʻi he founga ʻo e toutaí. Pea ko e ako lelei taha ʻi he moʻuí, ʻoku maʻu kae ʻikai akoʻi.
Pea talu mei ai, ko ha pōpoaki mālohi moʻoni ia kiate au. Kuó u fakatatau ia kiate kitautolu kau faiakó—ʻoku ʻikai ko ʻetau ngāué ke tuʻu ʻi muʻa ʻi he kalasí ʻo fakamālohisino ke nau mamata mai ki heʻetau hiki meʻa mamafá. He ʻikai ke nau sino mālohi ai. Kuo pau ke tau fakaafeʻi kinautolu ke ngāue. Kuo pau ke nau fakamālohisino pē ʻiate kinautolu. Kuo pau ke nau fai ʻenau ngāué ka nau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi mei he aʻusiá ʻa ia te ne tataki atu kinautolu kimuʻa ko ha kau ākonga tuʻuloa mo maʻu ʻa e mālohi ke fehangahangai mo e faingataʻa mo e pole ʻoku tuʻunuku maí.
Kaikehe, talu ʻa e lea ʻa ʻEletā Petinaá, kuó u fakakaukau ki ai—ko hotau fatongiá ia ke fakaafeʻi kinautolu ke ngāue ʻi he tui ka nau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻi he fakamālohisinó ke fehangahangai mo e faingataʻá.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Pea ʻi hoʻo fakakaukaú ko ʻene fekauʻaki ia mo e ākonga tuʻuloá. Ko e malava ke ngāue ʻi hoʻo kalasí lolotonga ʻa e semesitaá, ʻe lava ke hokohoko atu ia neongo kapau ʻe ʻikai te ke ʻi ai.
Tangata fika 9: Ko ia.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Sai. Mālō ʻaupito. Toe ʻai pē mo ha toko taha. ʻIo, Brother Polingipulouki?
Brother Polingipulouki: ʻI heʻeku kei kouʻōtineita ako pongipongí, naʻe ʻi ai ʻeku faiako naʻá ne hoko ko e faiako ʻo e taʻú ʻi he ʻapiako fakafaitoʻo ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Nevatá, ʻi Lino, pea naʻá ma talanoa fekauʻaki mo ʻemau polokalama RPA—mateuteu ki he kau atú.
Naʻe faifai peá ne pehē mai, “ʻIo, ka ko hono fakaʻosingá, Brother Polingipulouki ko ha tuiʻinima ʻeni. Pea te ta aleaʻi mo kau atu, ka ko ha tuiʻinima ʻeni, pea ʻe hoko maʻu aipē ia ko ha tuiʻinima. Ko e faiako au ki he saienisi ʻo e sinó. He ʻikai ke tau lava ʻo talanoa mo vahevahe—” Ka naʻá ku ʻeke ange ʻa e fehuʻi ko ʻení—ʻa ia ko e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Neití—ʻoku ʻi ai e potupotutatau ʻi hono akoʻi ʻo e moʻoní ka ko hono ʻai ke nau fakaʻaongaʻí. Naʻá ku talaange, “ʻIkai ʻoku ako lelei ange hoʻo kau akó heʻenau ueʻiueʻi honau tuiʻinimá? ʻOku nau ʻilo ʻa e anga ʻene ngāué? ʻOku nau lava pē ʻo sio ki he uouá kotoa?”
Peá u fakakaukau ki he ako fakalotú, ʻoku faʻa ʻi ai ha ngaahi founga te nau lava ʻo aʻusia ia ʻiate kinautolu pē. Te nau manatuʻi lelei ange ʻa e tuiʻinimá kapau naʻa nau mamahiʻia ai, pe lavea ai, pe te nau tokanga ki ai. Pea ko ia ʻi heʻetau hoko ko e kau faiakó, ʻoku tau fakahaaʻi kiate kinautolu ko e mali ʻi he vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea … ko e familí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú. Ka kuo pau ke nau ʻilo ia ʻiate kinautolu pē. Pea ka tau akoʻi pē ʻa e moʻoní kae ʻikai ngāueʻi ʻa e tuiʻinima ko iá, ʻe puhi leva pē ʻe he havilí ia meiate kinautolu.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Fakaʻofoʻofa. Mālō ʻaupito. ʻOku ou fakaʻamu te mou kei fakakaukau pē ki he fehuʻí ni, he ko ʻeku faʻa fealeaʻaki mo e kau faiakó ki he mahuʻinga ʻo e kau mai ʻa e kau akó, ʻoku nau vakai ki ai ko ha meʻa pau ke nau fai. ʻOku ʻikai ke nau loto ke ui ko ha kau faiako fakamatala pē, pea faʻa taki leva ʻa e alēleá ki he foungá ʻo ʻikai fakavaʻe ia ʻi he “Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo ʻetau fai ʻení? Ko e hā ʻa e fehokotaki ʻi he founga kau atu ko ʻení mo e tuʻunga fakaākonga tuʻuloa fakafoʻituituí?”
Pea ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou kei fakakaukau pē ki ai, neongo te tau hiki ʻo talanoa ki ha founga fakafaiako ke tokoniʻi ʻetau kau akó. Kātaki ʻo toutou foki mai ki he taumuʻa māʻolunga ange ko ʻení—ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fakahoko ai ʻení.
Sai, ko ha founga ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e ako fakamātoató ko e kole ki he kau akó ke omi mateuteu. Pea ʻoku mau kole atu. Sai, tau vakai ki ai. Ko e teuteu ʻeni ki he fakataha ʻo e ʻaho ní: lau ʻa e “Fakaafeʻi ʻa e Ako Fakamātoató” mei he Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí; lau ʻa e lea “The Power Is in Them” naʻá ku fai ʻi Sānualí; kau ʻi he fakataha lotu ʻa ʻEletā Kulisitofasoní pea fakakaukau ki he ongo fehuʻi ko ʻení—Ko e hā ha ngaahi founga naʻe fakaafeʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ako fakamātoató ʻiate kinautolu naʻá Ne akoʻí? ʻE fēfē haʻaku tokoniʻi lelei ange ʻanautolu ʻoku ou akoʻí ke nau fatongia ʻaki ʻenau akó?
Ko e ngāue ia ke tau teuteu maí. Ko homou toko fiha naʻa nau fakahoko ha meʻa ʻe ua pe lahi ange heni pea mou toki haʻú? Sai.
Te tau fakahoko fēfē ʻeni? Te tau fakaafeʻi fēfē ʻa e kau akó ke nau tomuʻa haʻu mateuteu kimuʻa ʻi ha aʻusia fakaako? Ko e hā ha fakakaukau mei he kau pēnoló?
Brother Neiti Pitasoni: ʻOku ʻai ʻe ʻEletā Kilipati ke tau toe kiʻi vakaiʻi. ʻOku sai ʻaupito—hangē ko hono akoʻi ʻe Sioné—ʻoku sai ʻaupito kapau te nau laukonga ki heʻeku kalasí, pea sai kapau te nau laukonga peá u ʻoange haʻanau maaka lelei. Ka [ʻoku] toe lelei ange kapau te nau fakatupulaki ʻa e ʻulungaanga ʻo e ako folofola fakaʻahó.
ʻA ia kapau te u toe pehē, “Ko e hā ʻeku meʻa ʻoku kole ke nau mateuteu ki aí? Ko e hā ʻoku ou kole ange ai ke nau teuteú?” Hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Meletití—ʻokú ke vakai atu ki he hala ko iá. ʻOku fiemaʻu ki he ākongá ʻa e mapuleʻí.
ʻA ia ko e meʻa moʻoni ʻoku ou kole ange ke nau faí ʻoku ʻikai ko e laukonga pē ki heʻeku kalasí ke maʻu ha maaka lelei ka ʻoku ou kole ange ke lau ʻenau folofolá ke nau lava ongoʻi ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí. Fanongo ki he Laumālié. ʻOku fakaʻofoʻofa kapau te nau lau ia ʻi ha semesitā ʻe taha ʻi heʻeku kalasí, pea ʻe toe lelei ange kapau te nau kamata ha tōʻonga moʻui—ʻa e founga ko ʻení, feinga pē ke lau ha kiʻi meʻa siʻi ʻi he ʻaho kotoa pē, neongo kapau ko e teuteu ki heʻeku kalasí. Ko hoku faingamālie ia ke u fakaafeʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tauʻatāina ke filí, “ʻIo. ʻOku ou fiemaʻu ke ke lau eni, ka ʻoku ou fiemaʻu koe ke ke laukonga ʻo taʻengata he ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Te ne ʻomi ʻa e maama ki hoʻo moʻuí. Pea ko e founga ia te ke ongoʻi ai e Laumālié—ko e founga ia te ke ongoʻi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá,” ʻa ia te ne tokoniʻi kinautolu hili ʻeku kalasí.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Brother Pitasoni, ʻoku ou saiʻia heni he ʻokú ke fakafehokotaki ʻa e mateuteú ki he tuʻunga fakaākonga tuʻuloá. Pea ʻe matuʻaki tokoni ia kiate kitautolu ʻi he kalasi ʻi he Tūsité. Ka ʻokú ke pehē, “ʻOku ou feinga ke faʻu ha sīpinga ʻo e haʻu mateuteú ʻi he toenga ʻo e moʻui ʻa ha taha ako.” Pea ko e taha eni ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau fakafeʻi ai ʻa e mateuteú kimuʻa ʻi ha aʻusia fakaako.
Brother Neiti Pitasoni: Koeʻuhí te nau fiemaʻu ia ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté. Te nau fiemaʻu ia ʻi he kōlomu ʻa e kaumātuʻá mo e Fineʻofá. ʻOku ʻikai fiemaʻu pē kinautolu ke laukonga ki he kalasi fakalotú. ʻOku fiemaʻu ke nau mateuteu ki he houalotu sākalamēnití. ʻOku tau fakaʻamu te nau ʻalu mateuteu ki he temipalé. Ko ha sīpinga ia ʻo e teuteú, ʻo ha ākonga tuʻuloa.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Fakaʻofoʻofa. Toe ʻi ai ha fakakaukau?
Sisitā Sēneti ʻĒlikisoni: ʻEletā Kilipati, naʻá ku fakakaukau—ʻoku matuʻaki fakaʻofoʻofa ke fanongo kia Neiti—naʻá ku fakakaukau ki heʻeku fiemaʻu lahi ke nau ʻilo ʻoku fie tokoniʻi ʻe Sīsū Kalaisi kinautolú, pea ʻokú Ne tuʻu moʻoni pē ʻi he matapaá ʻo tukituki mo fie hoko ko ha konga ʻenau moʻuí. Pea ʻoku kau ai hano fiemaʻu au ke teuteuʻi kinautolu ke nau mamata ki he fepikitaki ʻa e meʻa ʻoku mau talanoa ki aí—ko e mahuʻinga ʻo e talanoá maʻanautolú; ʻuhinga ʻoku tali moʻoni ai ʻenau ngaahi fehuʻí ʻe he moʻoni ko ʻení; ʻuhinga ʻo e ngaahi fakaʻamu vivili honau lotó, ko e mālohi ke liliu, tupulaki, mo fakamoʻuí, mo e meʻa kotoa ʻoku nau fakaʻamu ki aí ʻoku tali kotoa ia ʻi he founga ngāue ko ʻení.
Ka ʻoku fiemaʻu ai ke u tui ki ai maʻaku mo kinautolu, pea tokoni leva ke mahino kiate kinautolu ʻa ʻene kaunga ki heʻenau moʻuí—ko Sīsū Kalaisí ʻoku ʻikai fekauʻaki pē ia mo ʻenau ako ha faʻahinga meʻa. Ko Hono finangalo moʻoní ke taumalingi mai ʻa e moʻoní, tokoní, faifakamoʻuí, mo e mālohí maʻanautolu ʻo fakafou ʻi he meʻa ʻoku tau fai ʻi he ʻahó ni ʻi he kalasí mo ʻenau teuteu ki aí mo ʻenau ngāue hili iá.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻI heʻeku fanongo ki hoʻo leá, ʻoku ou fakakaukau maʻu pē, sai, te tau talanoaʻi ʻa e laukonga ko ʻení ʻi he kalasí. Kātaki, lau ia kimuʻa ʻi he kalasí. ʻOkú ke fokotuʻu mai ha meʻa naʻe teʻeki ke u fakakaukau ki ai, ʻa ia kapau te u ʻai ke nau fakakaukau ki heʻene felāveʻí, ʻe ola lelei ange leva ʻa e fealeaʻaki ʻi he kalasí. ʻE lava ke tokoni ia ki he fehuʻi naʻá ku kole ange ke nau tomuʻa fakakaukau ki aí, pe ko e laukonga naʻá ku tomuʻa ʻave angé, he ʻoku ou fiemaʻu ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻe fuʻu mahuʻinga ai ʻemau fealeaʻakí ʻi heʻemau femataaki ʻi he loki akó.
Sione, ʻi ai ha meʻa ke tānaki mai?
Brother Sione Hilitoni III: ʻOku ou tui ko e konga ʻo e meʻá ni ko ʻeku liliu ko e faiakó ʻa e anga ʻo ʻeku fakakaukaú: ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻa e konga hoku fatongiá ke tokoniʻi e kau akó ke nau ako—ʻoku ou tui ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau akoʻi e folofolá—ʻa ia ko e teuteu mahuʻinga tahá ko hano lau ʻo e folofolá ʻi ha taimi lahi kimuʻa.
ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻOakesi, “ʻOku ou fakakaukau ko e meʻa mahuʻinga taha te tau ala fai ko e kau faiako semineli mo ʻinisititiutí ke fakafehokotaki ʻa e kau akó mo e folofolá mo e ola ʻo e ako fakaʻaho ʻo e folofolá.”
ʻA ia, kapau ʻe tō loloto ʻa e fakakaukau ko iá ki hoku lotó, ta ʻoku ʻikai ko ha meʻa makehe ia ke fai. Ko ha konga tefito ia ʻeku ngāué. Te u tokoniʻi fēfē kinautolu? Mahalo ke tānaki atu ki he meʻa naʻá mo lea ʻakí, ʻoku kau heni hono tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá kimuʻa ʻi he kalasí. Pea ʻoku lahi ʻa e foungá pea ala faingofua pē ʻo hangē ko hono tokoniʻi ʻa e kau akó ke ako ʻa e founga kehekehe ki he ako folofolá.
Taimi ʻe niʻihi ko hono tokoniʻi pē ke mahino. Naʻe ʻi ai ʻeku taha ako ʻi he semesitā naʻe toki ʻosí naʻe faingataʻa ki ai ʻa e laukonga pea fili ʻa e tali tonu tahá. Naʻá ku akoʻi ha kalasi Tohi Tapu, pea naʻa mau talanoa ʻi he kalasí ki he pehē ʻe he Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Siasí ʻe ala ʻaonga ʻa e ngaahi liliu faka-Tohi Tapu kehé ʻi he ako fakafoʻituituí. Pea naʻa mau sio ki ha uepisaiti mo ha ngaahi liliu faka-Tohi tapu kehekehe. Hili ha uike ʻe ua naʻá ne foki mai ʻo pehē mai: “Brother Hilitoni, naʻá ku maʻu ha liliu faka-Tohi Tapu ʻoku tohi ia ki he tuʻunga laukonga ʻa ha taha kalasi ono pea kuo matuʻaki liliu ʻeku ako Tohi Tapú. Kuo mahino eni kiate au.”
Pea ko ia, ko e hā pē ngaahi founga te tau ala tokoniʻi ai ʻa e kau akó ke maʻu ha meʻa lahi ange mei heʻenau ako folofolá, te nau fie fai ia. Kapau ʻoku nau fehokotaki mo Sīsū Kalaisi, te nau fie ako. ʻOku ʻikai ko ha fakakounaʻi pē ke fai.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Ke ʻilo, ʻoku fakaʻofoʻofa ia. ʻE lava ke u sioloto atu ʻoku mou ongoʻi kotoa kapau ʻe tomuʻa laukonga ha taha ako kimuʻa ʻi he kalasí, ʻe loloto ange ʻa e aʻusia fakaakó ai. ʻOku moʻoni nai ʻa e fakakaukau ko iá?
Brother Sione Hilitoni III: Ko e moʻoni.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Ko e taha ʻa e meʻa ʻoku ou hohaʻa ki aí, ʻoku ʻi ai ʻetau aleapau fakasōsiale mo e kau akó. Kapau ʻoku tau kole ke nau omi mateuteu, ko e moʻoni ʻoku fakapaleʻi fakanatula kinautolu ʻi he teuteu ko iá. Ka kapau ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi pe fakakau ʻa e mateuteu ko iá ʻi he kalasí, ʻoku hangē ʻoku tau talaange, “ʻOku ʻikai fuʻu fiemaʻu ia ke ke teuteu mai ki heʻeku kalasí.” Ko e “ʻOku ou ʻiloʻi naʻá ku ʻoatu ia ʻi he silapá, ka ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga hoʻo mateuteú ʻaʻau.”
Pea te ne holoki ʻa e ʻātakai fie akó.
Naʻá ke pehē ʻoku ou tanumaki ha tōʻonga moʻui mateuteu fakaʻaho. Ka ʻe Neiti, kapau he ʻikai maʻu haʻanau faingamālie ke fakaʻaongaʻi ia mo aʻusia ʻa e lelei ʻo ʻenau teuteú, ʻe fēfē leva ia ki heʻenau fie haʻu mateuteu ki he kalasí?
Brother Neiti Pitasoni: Pea ʻoku ou tui ko e feituʻu ia ʻoku haʻi kotoa ai e tauʻatāina ke filí mo e tuʻunga fakaākongá—ʻoku ou fakaafeʻi kinautolu. Ke ʻilo, ʻoku kaunga foki ia ki he ngaahi meʻa kehe te tau aleaʻi ki hono ʻeke kiate kinautolu e ngaahi fehuʻí mo hono ʻoange honau ngaahi faingamālié.
Koia kapau te u kole ke nau hoko ko ha ākonga— hangē ko ʻetau ako fakafaifekaú, ʻoku tau ako ʻi he Siasí—ʻoku ʻi ai e meʻa ke muimuiʻi. Muimuiʻi ʻa e ngaahi kalasí. ʻOku nau maʻu faingamālie nai ke akoako ʻenau tuʻunga fakaākongá mo honau kaungāmeʻá?
Pea ko ʻeku fakamoʻoní ia mo ʻeku tuí: ʻOku ou tui moʻoni nai ʻoku fiemaʻu ke nau lau ʻenau folofolá? Hangē ko e lau ʻa Sioné, ko e hā ʻa e ʻuhingá? He ʻoku ou tui ʻe lava ke folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate au. ʻOku ou tui kapau te u lau ʻa e folofolá, ʻe fakaʻā hoku ʻatamaí ki he Laumālié. Kae mahulu atu ʻeku akó ʻi he meʻa pē ʻoku hā mai he pēsí.
ʻA ia, kapau ʻoku ou tui ki ai, ʻoku fiemaʻu ke u tokoniʻi kinautolu ke ako—mo fai ia, ke hangē ko hoʻo laú, ke u tui ʻe lelei ange ai ʻa e kalasí. He ka lau ʻe he kau akó ʻenau folofolá mo akoako ʻenau tuʻunga fakaākongá pea tauhi ʻenau fuakavá, ʻe lahi ange ʻa e maama ʻi heʻeku kalasí. ʻE lelei ange ʻeku kalasí he ʻoku nau maamangia ange, pea fiemaʻu ke u tuku ke nau akoako ʻa e tuʻunga fakaākongá. Tuku ke nau fakahaaʻi ia ʻi he kalasí.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻA ia ʻe fōtunga fēfē ia? He ʻoku ou ʻilo mo tui kapau naʻa nau laukonga, ʻe lahi ange ʻenau akó. Ka ʻe fēfē haʻo fakamahuʻingaʻi mo fakaʻatā ʻa e mateuteu ko iá ʻi hoʻo kalasí?
Sēneti, ʻokú ke akoʻi ʻa e kalasi fāmili taʻengatá. ʻA ia, ʻoku lau ʻe he tokotaha akó ha konga mei he Fanongonongó pea nau foua ha laukonga kimuʻa—mahalo ko ha lea ia meia ʻEletā Kulisitofasoni ʻi he “ʻUhinga ʻo e Fāmilí”—ʻe fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e teuteu ko iá ʻi hoʻo kalasí?
Sisitā Sēneti ʻĒlikisoni: Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ke fokotuʻu mai ʻi he taʻu kuo ʻosí, ʻEletā Kilipati, kuo mālohi fau ia, ke ʻai ʻa e kau akó ke nau tohi ʻi he kalasí. Pea ne u ʻai ke nau fakaʻaongaʻi e pepá mo e penivahevahé he semesitā ne toki ʻosí, ke vahevahe moʻoni ʻenau ngaahi ongó. Pea ko e faʻahinga taimi pē ʻoku nau ngāue ai—ʻo tatau ai pē pe ko e fakakaukauloto mo hiki ʻenau fakamoʻoni ki he meʻa kuo nau aʻusiá—pea ʻoku nau fakakaukau moʻoni ki he meʻa ne nau akó, ʻo fakatātā ʻaki e meʻa ne akoʻi ange ʻe he Laumālié ʻi hono lau e lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoní. ʻI heʻenau fevahevaheʻakí hangē koia ʻoku mou meaʻí, ko e meʻa fakaʻofoʻofa taha ia ke fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kinautolu ʻi heʻenau fakamoʻoniʻi mai kiate kitautolu ʻi he kalasí, hono akoʻi kinautolu ʻe he moʻoni ko iá. Pea te nau ʻiloʻi leva,—he kuo nau aʻusia ia— ʻokú Ne finangalo ke fakamaama ʻeku moʻuí, pea ko e founga ʻeni ʻoku hoko aí, kuó u aʻusia ia, pea kuó u fakamoʻoniʻi ia heni ʻi he kalasí.
ʻA ia, tatau ai pē pe ko e vahevahe ia ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki—neongo kapau ko kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fie vahevahé te nau lava ʻo hiki ia. ʻOku ou maʻu ʻa e ngaahi tali fakaʻofoʻofa tahá meiate kinautolu ʻi heʻenau ongoʻi hono akoʻi ange ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa e talí—ʻoange kiate kinautolu ha tali naʻa nau fiemaʻu—pea nau toki fakamoʻoniʻi ia ki honau kaungā ako kehé. ʻA ia ko e tuʻunga fakaākonga moʻoni ia. ʻOku moʻoni hono aʻusia ia ʻin he kalasí mei he teuteu kuo nau faí.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Sai ʻaupito, ka ko hono moʻoní naʻá ku vahevahe ia mo koe. Ka naʻá ku sio ai ʻi he pule ʻemau vaʻa ako ʻi BYU naʻá ne fai ia ʻi heʻene kalasí, pea ma kaungā faiako ʻi he taʻu kuo ʻosí ʻo u maʻu ia mei ai. Kuo teʻeki ai ke u fai tuʻo taha ia ʻi heʻeku kalasí. Ka ʻoku ola lelei ia Sikoti.
Keili, te u ʻeke atu. Ko e toko tolú ni ʻoku nau monūʻia ange.
Sisitā Keili Mēlili: ʻIo.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku nau fakamaaka ʻenau ngaahi kalasi fakalotú. ʻOku ʻikai fakamaaka ʻetau kalasi seminelí. ʻOku fēfē hoʻomou feingaʻi ʻa e kau seminelí ke nau loto ʻaki ʻa e haʻu mateuteú, ʻa ia ʻoku ou ʻamanaki atu ʻe ʻaonga ia ki he kau ako ʻoku tau fakamāká?
ka ʻoku nau maʻu ha ngaahi monū laka hake ʻiate koe koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ʻenau meʻafua. Ko e hā ha fakaʻaiʻai ki he mateuteú? Pea ʻe lava nai koā ke ke ʻomi ha taha ako semineli ʻi he pongipongí lolotonga ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻoku hoko ki aí, ke ne mateuteu ki he kalasi seminelí?
Sisitā Keili Mēlili: ʻOku ou pehē ʻoku lahi ʻa e meʻa kuo pau ke tau liliú. ʻOku ou tui ʻoku fiemaʻu ke tau loto-fiemālie ke liliu. Kapau te tau fakahoko e meʻa naʻe akonekina ʻaki kitautolu ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻanepoó, kuo pau ke ʻi ai ha liliu ʻi he ʻātakai hotau ngaahi loki akó. Pea ʻoku ou tui ko e meʻa fika ʻuluakí ena naʻá ke lave ki aí. Kuo pau ke ʻi ai hotau taimi pau mo lahi ʻi he kalasí ke vahevahe ai ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau teuteú, pea hoko ʻa e kau akó ko ha konga ʻo e ngāue fakafaiakó. Peá u fakakaukau ʻoku fiemaʻu ke kehekehe ia ʻi he ʻaho kotoa. Ka kuo pau ke ʻi ai ʻa e ongoʻi ko ʻeni ʻi heʻenau haʻu ki he kalasí ʻoku nau ʻiloʻi ʻe ʻi ai ha fatongia ʻe tuku maʻanautolu. Pea kapau naʻe ʻikai ke nau haʻu mateuteu, te nau ongoʻi ʻoku taʻekakato ʻenau aʻusiá.
Pea ʻoku lahi ʻa e founga ke fai ai iá. Ka ʻoku ou fakakaukau ko e taha ʻo e liliu ʻoku fiemaʻu ke tau fakahokó—pehē ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻe fiemaʻu ki heni ha kau faiako mateuteu ke fakakau ha kau ako mateuteu, pea kuo pau ke tau liliu ʻetau founga teuteú. Kapau ʻokú ke teuteuʻi hoʻo lēsoní ʻi he ʻaho ko iá pe ʻaho pē kimuʻá, ʻoku ʻikai ko ha taimi feʻunga ia ke ke tokoniʻi ai hoʻo kau akó ke nau mateuteu. Kuo pau ke tau tomuʻa mateuteu kimuʻa ʻaupito ʻi ha kalasi ʻe ua pe tolu, pea tau toki lava ʻo mateuteu ke vahevahe mo ʻetau kau akó ʻa e meʻa hokó mo e meʻa ʻoku fiemaʻu ke nau faí.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku ou saiʻia ʻi he fakakaukau ki he faiako mateuteú ʻoku ngāue fakataha mo e kau ako mateuteú. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he lea ʻaki ia ʻe ʻEletā Kulisitofasoní, naʻe ʻi ai ʻa e makiʻikiʻi ʻi he lokí. Ka ʻoku malava moʻoni nai ʻeni? Te tau lava nai ʻo ʻamanaki atu ke fai ʻeni ʻe ha taha semineli taʻu 16?
Sisitā Keili Mēlili: ʻOku ou tui mālohi kapau te tau ʻoatu ha tuʻunga māʻolunga ke fua ʻaki ʻa e kau akó ni, te nau faifeinga ki ai.
ʻOku ou tui ko e talanoa naʻá ke vahevahe ʻi he “ʻOku Nau Maʻu ʻa e Mālohí” kau ki he kau faifekaú. Kapau he ʻikai ke tau vakai ki he kau akó ʻi ha tuʻunga māʻolunga ange, ʻe ʻikai ke nau faifeinga ki ai. Pea ko e meʻa eni ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí. Ke tau tui mo falala ki he ʻEikí pea ki heʻetau kau akó. Pea ka tau liliu ʻa e angamahení, ʻo fai mālohi mo toutou fakahoko ia, te nau aʻusia ia, he ʻoku tau ʻilo ʻi he moʻuí kuo pau ke nau faifeinga ki ʻolunga. Koeʻuhí ʻoku tau ʻilo ʻi he moʻuí kuo pau ke tau feinga ki ʻolunga. ʻOku fiemaʻu ke tau fakahaaʻi ange ʻa e founga ke fakahoko ia ʻi loki akó.
Pe ʻe ʻikai faingofua ia. Te tau vakai ki ha ngaahi tōnounou ʻi he halá. Ka ʻo kapau ʻoku tau toutou fakahoko ia, ʻoku ou tui ʻe malava.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku tokoni ʻa e ngaahi fakatetuʻa māʻolungá ki ha niʻihi ʻo e kau taʻetuí ʻi heʻenau pehē he ʻikai ke ke lava ʻo ʻave ʻa e kakaí ki he kalasi ʻa Sioné. Te nau pehē: “ʻIo, te ne tuku ha fulufuluʻi sipi hoku ʻulú. Koloa pē ʻeku ʻasi atú.”
Ka ʻe fēfē ʻetau fakahoko moʻoni ʻení? Ko e hā, naʻa mo kimoutolu ʻoku ʻi ai ʻenau meʻafuá. Ko e hā ha ngaahi lelei kuo ngāue maʻau ke fakaʻaiʻai ʻa e mateuteú?
Brother Sione Hilitoni III: ʻOku ou saiʻia ʻi he meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe Keilí pea ʻoku faingataʻá he ʻoku ʻuhinga pē ia ke tuku ha taimi ʻi he kalasí ke fai ai ia. ʻA ia, kapau te u ʻai ʻeku meʻafuá ke talaange kimuʻa ʻi he kalasí, “ʻOku ou fiemaʻu ʻa e taha kotoa ke tohi ha palakalafi ʻo ha meʻa kuó ke ako.” Sai, ʻoku ʻuhinga ia ke u ui, ha toko tolu pe fā ʻi he kalasí ke vahevahe ʻa e meʻa kuo nau akó. Pea ʻe ʻikai ko ha fakaai pē. Kuo pau ke u feliliuʻaki ʻeku lēsoní ʻo fakatupulaki ai. Kuo pau ke siʻi ange ʻeku leá pea tuku ha faingamālie ke lea ʻa e kau akó.
Sisitā Sēneti ʻĒlikisoni: Naʻá ku fanongo ki he faiako fakaʻofoʻofa ko ʻeni ko—Tui Sipenisā, ʻoku faiako ʻi Lusevelo, ʻIutā—naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e lelei ʻo hono maʻu fakaʻaho ha kau ako ʻi he seminelí naʻa nau tokoni lahi kiate ia. Ka naʻá ne pehē kapau naʻá ne ʻiloʻi ʻi ha ʻaho ʻe ua kimuʻa ʻa e meʻa te ne akoʻí, kapau te ne fakaafeʻi hanau niʻihi— te ne fakaafeʻi kotoa kinautolu ke nau mateuteu pe fakakaukau ki ai. Ka te ne toe feinga ki hanau niʻihi ʻo talaange: “ʻOku ou ʻilo naʻe ʻi ai haʻo ngaahi ongo pe aʻusia fekauʻaki mo eni. ʻE sai pē ke ke mateuteu ki ʻapongipongi ke vahevahe ia?”
Peá ne pehē ko e meʻa naʻe mālohí he ko e taimi naʻa nau fakamoʻoni aí, naʻe fiemaʻu ʻe he kau ako kehé ke nau kau ki ai. Naʻa nau fie aʻusia foki mo ia. Pea ʻi he taimi hokó, naʻe ʻi ai ha niʻihi kehe kuo nau vakai ki he mālohi ko iá ʻi honau kaungā akó pea fie kau mai foki, mo fakamoʻoniʻi foki ʻiate kinautolu pē mo aʻusia pea vahevahe ia.
ʻA ia ʻoku fakaʻofoʻofa mo fakatupulaki kiate au ʻa e kau faiako semineli ko ʻení ʻoku nau mohu founga ʻi hono fakakau mai ha taʻu 14, 15, 16 ʻi he founga akó.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku ou saiʻia ʻi he fakakaukaú, pea ʻoku ʻi ai ha fānau ako ʻoku nau mā, ʻa ia ʻoku faingataʻa ke nau kau mai. Pea mo kiʻi mateuteu—ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko e fakaʻilonga ki he toenga ʻo e kalasí, “Hei, naʻe fakakaukau ha taha ki he meʻá ni”—ka te ne lava foki ʻo ʻomi ha taha naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe taʻe fie kau mai.
Tuku ke u ʻalu ki he fehuʻi hokó: Kau maí, akoʻi e meʻa ʻokú ke akó, kau fakataha mo e niʻihi kehé ʻi he loki akó. ʻOkú ke tokoniʻi fēfē ʻa e kau akó ke nau ako mei honau toʻú ʻi he loki akó? Ko e hā ʻokú ke faí?
Brother Sione Hilitoni III: Ko e hā ʻokú ke faí? Ko e taha, ʻoku matuʻaki mahuʻinga ke tokoniʻi ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e kole ke nau vahevahé.
Naʻá ke pehē kimuʻa ange ʻoku faʻa hangē ia ha meʻa ʻoku fakakounaʻi ʻaki ʻa e faiakó. ʻOku ʻikai ke u fie fakamatala, koia ai takitaha talanoa ki hano hoa ʻi ha sekoni ʻe tolungofulu. Ka kapau te u fakamatala mahino ki he kau akó—hangē ko e fakahā kuo tufaki mai kiate kitautolú—ʻe tufaki atu foki ʻa e aʻusia fakataautahá ʻiate kitautolu. Pea mahalo ʻe ʻi ai ha taha ako ʻoku haʻu mo ha fehuʻi ʻi hono lotó. Pea ʻoku ʻikai haʻaku aʻusia ʻe ongo moʻoni kiate ia. Ka ku ke maʻu ia ʻe koe. Kapau te ke faʻa lotu mo haʻu ki he kalasí ʻo ʻikai fakakaukau pē, “Ko e hā ʻe ʻomi ʻe Brother Hilitoni maʻakú, kae “ʻE founga fēfē haʻaku tokoni?” ʻE lava ke ueʻi koe ʻe he Laumālié ke vahevahe ʻa e aʻusia ʻokú ne fiemaʻú. ʻI he vakai ʻa e kau akó ki he ʻuhingá—ʻoi, ta ʻoku ʻikai fai pē ʻení ko ha meʻa kuo pau ke fai.
Pea naʻa mo e fakaʻosinga ʻo e kalasí—he ko e fevahevaheʻakí ʻoku ʻikai ki he loto kalasí pē—mahalo te u pehē hili ʻa e kalasí, ʻoku ʻi ai ha toko fāngofulu heni, tau pehē ʻoku tau takitaha ʻilo ha toko hongofulu. ʻOku tau ʻilo fakakātoa ai ha toko 400. Pea mahalo ʻoku ʻi ai hanau niʻihi tokosiʻi ʻoku nau fuʻu fiemaʻu ʻa e meʻa kuo tau talanoa ki ai ʻi he ʻaho ní. Ko ia ʻi hoʻo mavahé, faʻa lotu mo fakakaukau ko hai ʻi ho siakalé ʻoku fiemaʻu ke ne aʻusia ʻa e meʻa kuó ke aʻusia ʻi he ʻaho ní? Pea ʻe lava ke hoko ʻa e fevahevaheʻaki ko iá makehe mei loki ako.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Fakaʻofoʻofa. Toe ʻi ai ha fakakaukau?
Sisitā Keili Mēlili: Ko e meʻa ʻe taha, ʻi heʻeku teuteu mo akó, ʻoku ou maʻu ha fehokotaki ʻi he—ʻoku ʻi ai ha konga ʻi he Leading in the Saviorʻs Way fekauʻaki mo e tauʻatāina ke filí. ʻOku fakaʻapaʻapaʻi mo fakalangilangiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻetau tauʻatāina ke filí. Pea ʻoku ʻi ai ha laine ai kuó u manatua maʻu pē. ʻOku pehē ai, “ʻOatu foki ha ngaahi ʻamanaki mahino, ako, taimi, mo ha vahaʻataimi feʻunga maʻá e niʻihi kehé ke ngāue maʻanautolu pē.”
Te tau lava ʻo fokotuʻutuʻu ʻetau kalasí ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke nau faí. Hangē ko hoʻo laú, ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ʻuhingá, ka ʻoku tau ʻoange hanau taimi mo e feituʻu ke nau fakamatalaʻi maʻanautolu pē ʻenau fakakaukaú, meʻa ʻoku nau ongoʻí, mo e meʻa ʻoku nau akó.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku ou saiʻia ʻi he fakakaukau ke ʻoange ha taimí, pea taimi ʻe niʻihi mo e founga fokotuʻutuʻu ʻo hoʻo kalasí. ʻOku faʻa hoko ia hili ha fehuʻi. Pea ko e founga faingofua taha ke taʻofi ʻaki ha toe kau mai ki ha alēlea ʻi he loki akó ko hono ʻeke ha fehuʻi pea ʻikai tuku ha taimi feʻunga ke tali, peá ke toe tali pē ʻe koé.
Pea naʻe toki ʻiló ni ʻe he taha ako kotoa pē ʻe fai ʻe Brother Kilipati ʻa e talí ka ʻikai ke tau lea. Pea ko e fakalongolongo ʻuhingamālie ʻo tatalí—ʻe hoko tuʻo taha pē ia pe tuʻo ua, pea ʻe tali atu leva ha taha. Pea ʻoku matuʻaki mahuʻinga eni—pea ʻe lava pē ʻa e kau akó ʻo fai.
ʻOku ou manatuʻi ʻi heʻeku ʻi BYU–ʻAitahoó naʻa mau kamataʻi ʻa e mōtolo ako ʻa BYU–ʻAitahoó. Naʻá ku ngāue ʻi ha kau palesitenisī fakasiteiki, pea naʻe ʻi ai ha palesiteni Fineʻofa fakasiteiki naʻá ne pehē, “Te u fakahoko e lēsoni ko ʻení ʻi he uike kotoa pē ʻi he ngaahi konifelenisi fakauōtí,” lolotonga e houa hono tolú he taimi ko iá. Peá u pehē ange, “ʻOi, ʻe fiemaʻu ʻe he fānau ako ko ʻení”—pea naʻá ku siofi ia heʻene feinga ke faiako ʻe taha, pea naʻá ne fiemaʻu pē ke fakamatala ʻi ha miniti ʻe nimangofulu mā nima ki he fānau ako ko ʻeni ʻi BYU–ʻAitahoó.
Pea hoko ʻa e meʻa fakaofo tahá: Naʻe kamata ke hiki nima ʻa e kakaí, neongo kapau naʻe ʻikai tali ʻa e fehuʻí, he kuo nau ʻi he ʻū lokiako BYU–ʻAitahoó ʻa ia naʻe toutou kole ange ke nau kau atu ʻi he alēleá. Naʻe ʻikai lava ke nau tangutu ʻi ha miniti ʻe nimangofulu mā nima ʻo fanongo ki he fakamatala ko ʻení.
Pea toutou hiki nima ʻa e kau akó kae ʻikai ke ne ʻoange ha faingamālie ha taha. Pea kamata leva ke hiki ʻe he kau akó honau nimá pea nau lea ai pē kinautolu, peá ne pehē, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he kau ako ʻi he ʻunivēsiti ko ʻení?” Faifai peá u pehē ange: “Kuo nau anga kinautolu ʻi he alēlea ʻi he kalasí. Kuo pau ke ke tukuange ke nau fai ia, pea ʻe fakaloloto hoʻo lēsoní, ka ʻe pau ke ke tuku ha konga ʻo hoʻo meʻa naʻe teuteú kae lava ke nau fai ia.” Ko e sīpinga ʻo hono tuku ha taimi ki he kau akó— peá u saiʻia hoʻo “tuku ha taimí” he ʻoku mahuʻinga ia.
Sai, ʻe ʻi ai ha kakai hena—pea ʻoku ou ʻiloʻi ha kau faiako lelei, faʻa fakakaukau, mo angaʻofa—ʻoku nau pehē, “ʻOku mou vale. ʻOku mou kole maí ke tuku ke nau faʻiteliha”? ʻO hangē ko e, “ʻIo, lea ʻa e taha kotoa. Pea hangē ʻoku mou ʻiló, ʻe toe fakatauhoa kitautolu ʻe ʻEletā Kilipati ʻo vahevahe ʻetau fakakaukaú. Pea he ʻikai ke tau ʻilo pe naʻe ako koā ha taha.”
Pea ʻe Neiti, ʻokú ke fakapapauʻi fēfē—he ko ha fehalaaki ia ke fakaʻuhingaʻi ʻeku talanoa ʻi he kamataʻangá ki heʻeku tūkunga fakaako naʻá ku faʻú ʻo pehē, naʻe ʻikai mahuʻinga hoku puipuituʻá mo ʻeku taukeí. Naʻe hoko iá he naʻe ʻikai ke u tuku ʻeku kau akó ke nau ako. Ka ʻoku mahuʻinga ia ke toe ongo loloto ange. ʻOku totonu ke u fakaloloto ange ai ʻi he taimi ko iá ʻo laka ange haʻaku pehē pē, “Tauhoa ʻa e taha kotoa pea ko ʻetau ngāue ia ʻi he ʻaho ní.” ʻOkú ke fakapapauʻi fēfē ʻoku ʻikai nōnoaʻia, mo taʻemaau, pea ʻikai faʻiteliha pē ʻa e taha kotoa ʻi ha loki ako ʻoku fakakau mai ʻa e kau akó?
Brother Neiti Pitasoni: ʻOku ou pehē hangē ko hoʻo laú ʻEletā Kilipati, ʻoku tau faʻa haʻu ki heni—ʻo pehē, ʻa ia ʻoku mou talamai, “ʻOua ʻe fakamatala pē.” Pea tau faʻa tafoki ki he tafaʻaki ʻe tahá ʻo ʻomi pē tangai pinatí ʻo huaʻi ʻi he falikí, pea tuku ʻa e fanga ngelí ke nau faʻiteliha ai. Ke ʻilo, ko e meʻa ia ʻe hoko ʻi he kalasí.
ʻA ia ʻokú ne talamai pē ke tau lea. Pea ʻoku faingofua ke ʻai ke talanoa ʻa e kau akó ʻi he taimi ʻe niʻihi, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ʻi hoʻo mītia fakasōsialé, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó? Ka ʻokú ne ʻomi ʻa e fealeaʻaki ko ʻení ke tau vakai ki he tuʻunga fakaākongá. Ko e fakavaʻé ia. ʻOku tau kumi ki he tauʻatāina ke filí.
Pea hangē ko e lave ʻa Keilí ʻoku fiemaʻu ke u palani mo ha taumuʻa. Pea te u toʻo pē meʻa naʻá ke lea ʻakí, ʻa e fehuʻi fakatupu fakakaukau ʻe tolú ke fakakaukauʻi kapau te u palani mo ha taumuʻa. He ʻikai ke u fiemaʻu pē ke nau lea, pea ʻoku ʻikai ke u fiemaʻu pē kinautolu ke talanoa ki he folofolá, pē ke nau talanoa fekauʻaki mo e moʻoní. ʻOku fiemaʻu ha palani mo ha taumuʻa.
ʻOku mou meaʻi ʻi he “Strengthening Religious Education” ʻoku talamai ai, ʻoku fiemaʻu ke nau ʻilo lahi mo ongoʻi loloto ange, pea fakahoko mo hoko ʻo lelei ange. Pea hangē ko e lau ʻa Keilí ʻe fiemaʻu ia ke u palani, mahalo te u maʻu ai ha fehuʻi fakavaʻe ʻe tolu, ʻe ʻikai ke mau talanoa pē ki ai ka te mau lava ʻo hangē ko koé Sēneti, ʻo fakatefito ai—ko ha palopalema ʻeni. ʻA ia mahalo ʻe fiemaʻu ke u fakafeʻiloaki ia—ʻoku tau ʻomi nai ʻa hono fakafelāveʻi e ʻi ai ʻetau palopalemá? Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Nalesoní, te tau mate kotoa pē. ʻE fakamaauʻi kotoa kitautolu. Te tau toetuʻu kotoa pē. ʻA ia ko e puipuituʻá ia pea mau ʻalu ki he folofolá. Ko e foungá ia. ʻA ia kuó u faʻu leva ha fehuʻi, “Te tau solova fēfē ʻeni? ʻOiauē, te tau mate kotoa pē.” Tau ʻalu ki he folofolá ʻo kumi ha tali. ʻA ia ko e founga ngāué ia.
ʻE ʻalu mei heʻeku fakakaukaú—kuó u ʻiloʻi mo mahino kiate au—ʻo ongoʻi ha meʻa. Ka kuo pau ke aʻu atu ia ki honau nimá, ʻa ia ʻe kamata ke tau akoako. Ko ia ai, ʻokú ke ʻiloʻi leva ha ngaahi fehuʻi mālohi: Ko e hā ʻetau palopalemá? Te tau fakatonutonu fēfē eni? Pea ko e hā hoʻo meʻa ʻe fai ki aí? Kapau te u palani pea faʻufaʻu ha ngaahi fehuʻi ʻo fakahoko ia, tatau ai pē pe ʻoku tau talanoa ki he tuiʻinimá pe tā pianó pe pasiketipoló, ʻoku ʻikai pehē atu pē ʻe he faiakó, “Sai, tā ʻa e pianó pe sio mai ka u fakahū tuʻo tolu.” ʻOku tau tui totonu—BYU–ʻAitahō—ko hotau misioná ke fakatupulaki ha kau ākonga, ʻa Sīsū Kalaisi. ʻO ʻuhingá ke akoako.
Koia ai, ʻoku fiemaʻu ke akoako heʻeku kalasí kae aʻu ki he fakaʻaliʻalí, ʻoku nau lava ʻo hoko ko ha kau ākonga hili ʻa e kalasí.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku ou saiʻia ʻi he meʻa naʻá ke lea ʻakí—ʻoku ʻikai tatau ʻa e longoaʻa, talanoa, mo e talanoa ʻa e kakaí mo e ako fakamātoató.
Pea kuó ke lea ʻaki ha meʻa ʻe niʻihi. Hangē ko e ngaahi fehuʻi ʻoku tau ʻeké, ko ha ngaahi fehuʻi totonu nai pe fehuʻi fakatupu fakakaukau? Kuó ke tomuʻa ʻahiʻahi nai hano toe fakaloloto ange ʻo liunga ua pe tolu ʻa e fehuʻi ko iá? Naʻá ke pehē palopalema. ʻEtau ʻoatu ha puipuituʻa ke fokotuʻutuʻu ʻa e kalasí fakatefito ʻi ha palopalema pau. Mahalo ʻe fakaloloto ange ai.
Toe ai ha fakakaukau kehe ki hono fokotuʻutuʻu mo fakaloloto ʻa e akó? ʻOku ʻikai ko e kaú mai pē, ka ʻoku nau fakakaukau mo ngāue ʻaki ʻenau tauʻatāina ke filí pea fakaloloto ange.
Sisitā Keili Mēlili: Ko e meʻa ʻe taha naʻá ke talamai naʻe faingataʻa ke u talí ko e founga faiako ko ʻení ʻoku ʻikai toe kehe. Kuo pau ke tuku ha meʻa ʻe niʻihi. ʻOku tau vakai ʻe mole ha taimi mahuʻinga. Hangē ko hoʻo laú, ʻoku tau faʻa fiemaʻu ʻe kitautolu ke lea mo fakaʻaongaʻi ʻa e taimi ko iá, ka kuo pau ke tau feilaulauʻi ia ki ha meʻa maʻongoʻonga ange: ʻa e aʻusia fakaako ʻoku fakalolotó. ʻA ia mahalo he ʻikai fakaʻaongaʻi lelei ange ʻa e taimí, ka ʻe ola lelei ange ia. Pea kapau te tau liliu ia ʻi hotau ʻatamaí, ʻe faingofua ange ke tau fai ʻa e fakafetongi ko iá.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻA ia ʻe kiʻi taʻofi hano feingaʻi ke fakakakato ʻa e kanotohí. Peá u ʻalu ke toe loloto ange, pea mahalo ʻe kiʻit taʻemaau, ka ʻe hokohoko atu ʻeku fakaloloto ia ko e faiakó.
Pea ʻoku ou manatuʻi ʻi heʻemau faʻu ʻa e ako fakaʻinitanetí ʻi BYU–ʻAitahoó. ʻOku ʻikai ko Brother Polingipulouki ia—he ʻikai ke u talaatu ko hai naʻá ne lea mai ʻakí—ka naʻá ne pehē, “ʻŌ, ʻe Palesiteni Kilipati, fēfē ke ke lekooti pē ʻe koe au ʻoku ou lea mo fakamatala, pea tuku hake ia ʻi he ʻinitanetí pea nau mamataʻi pē ia?” Peá u pehē ange, “Ko ia, ʻoku ʻikai ko e founga ia te mau fakahoko ʻakí.”
Pea ko e mālié, he kapau ko ʻetau meʻa pē ʻoku faí ko e lea, te tau lava pē ʻo hiki mo mamataʻi ia. Te tau lava ʻo fai ʻa e meʻa naʻe talamai ʻe he palōfesá ʻo lekooti ʻeku fakamatalá, pea ʻikai fiemaʻu ia ke nau haʻu ki he kalasí he ʻoku ʻikai ke nau fai ha meʻa ʻi he kalasí mei he fanongó pē. Pea te tau lava ʻo faʻo kotoa ia ʻi he naunau ke tomuʻa laú. Ko ia? ʻA ia ko e hā ha ngaahi founga kehe ke fakaloloto ai ʻa e ako ʻi ho lokiakó mo tokoni ki heni ke ʻoua ʻe talanoa noaʻia peé.
Sisitā Sēneti ʻĒlikisoni: ʻEletā Kilipati, ʻi hoʻo fakamatalá, naʻá ku fakakaukau ki he folofola ivi mālohi—ʻoku tau mataʻikoloa ʻaki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá—“ke fakamāmaʻi kotoa pē.” Pea ko e fakahinohino ko ʻeni ke hoko kotoa ko ha kau faiako ʻi he loki akó.
Pea ʻoku ou pehē ʻe Sione, kuo pau ke tau haʻu ki ai mo e puipuituʻa ko iá, ʻo tui, hangē ko e fakamahino mai ʻe ʻEletā Kulisitofasoní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi moʻoni tefito ʻoku tau feinga ke akoʻi ʻi he kalasi ko iá ʻi he ʻaho kotoa. ʻOku ʻi ai ha ngaahi moʻoni ʻoku ou fuʻu fiemaʻu ke mahino ange kiate kinautolu. Pea ʻoku ou fakatokangaʻi foki ko ʻEne ueʻi fakalaumālie ko ʻení ʻoku mafola ʻiate kinautolu, pea ʻoku ou fiemaʻu—ʻoku tau fiemaʻu ia—ke fakamaamaʻi ʻa e moʻoni ko iá fakataha mo e moʻoni ʻoku ou feinga ke fakamaʻunga ki ai ʻemau lēsoní.
Pea ʻi he foki mai ki he ngaahi fehuʻí, ʻoku ou pehē ʻoku tokoni ia ki hono tataki ʻenau malava ʻo maʻu ʻa e fakahaá ʻo takatakai ʻi he tefito pau ko iá pea vahevahe ia mo e kalasí. ʻOku fuʻu fiemaʻu ki ai ʻa e mateuteu faʻa fakakaukaú ʻi he ngaahi fehuʻi ʻoku ʻeke ange ʻi heʻenau teuteú. Pea te nau lava leva ʻo aʻusia ʻa e ʻuhinga ʻo e fakamaamaʻi kotoá—ʻa ia he ʻikai ke u lava ʻo fakahoko ʻiate au peé. Naʻe ʻikai ke u mei lava ʻe au ʻo akoʻi hoʻo fie ʻilo fekauʻaki mo e moʻoni ko ʻení. He ʻoku mafola ʻa e moʻoní ʻi heni ʻo fou ʻi he fakahā ʻiate kitautolu kotoa ʻi he fakakaukau mālohi ko ʻení.
ʻA ia ʻoku ou fakamaʻunga ki ai lolotonga ʻeku vakai ki honau founga akoʻí ʻaki ʻa e Laumālié ki he tefitoʻi moʻoni ko iá.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku fakaʻofoʻofa. Te u kole atu kiate kimoutolu kotoa ke mou kei fakakaukauloto pē ki he fehuʻí ni mo foki mai ki ai—ʻo tatau pē ʻi hoʻomou fakataha vaʻa fakaakó pe ʻi ha ako fakataukei—ka ʻe anga fēfē haʻatau fakapapauʻi ko e ako ʻoku fakatefito he kau akó ko ha ako ia ʻoku loloto? Te u fokotuʻutuʻu fēfē ha loki ako ke kau mai ʻa e kau akó, ka ʻoku ou teke kinautolu ke nau ako ʻo toe loloto angé?
Pea naʻa tau fanongo heni ki ha ngaahi sīpinga ʻo e fehuʻí mo e fehuʻi fakatupu fakakaukaú—ki hono fakaleleiʻi ʻo e palopalema ʻoku ʻoatu ki he kalasí. ʻOku ou pehē ko e talanoa fakatātaá ko ha sīpinga ia ʻo ʻena, he ʻoku fiemaʻu ke ke haʻu ki ai mo pehē, Ko e hā hono ʻuhinga totonú?” Ka heʻikai ke tau maʻu ʻa e tuʻunga malavá ke fai eni ʻi ha kulupu tokolahi. Ka ʻoku ou fakaʻamu te mou fakahoko kotoa ʻeni. He ʻoku mau fiemaʻu ke mou fakaloloto ʻa e akó ʻaki hono ʻai ke kau mai ʻa e kau akó. Ka ʻoku ʻikai ke mau fiemaʻu ke tali nōnoaʻia mo vave pē.
Pea te mau fakaafeʻi kimoutolu ke vakai ki he founga te mou lava ai ʻo fakaloloto ʻa e ako ʻi loki akó ʻaki hoʻo ope atu ʻi he fuofua tali ʻi ha tūkunga faka-loki akó. ʻE Sione, naʻá ke ʻohake ʻi heʻeta talanoa kimuʻá ha taha ʻo e ngaahi founga naʻe lea ʻaki ʻe Sisitā Mēlilí: ʻoange ha kiʻi taimi. Foaki—faʻu—ha feituʻu ke hoko ai ʻeni. Peá ke pehē ko e taha ʻa e founga ke faʻu ha kiʻi taimí ko e tuku ke nau ʻeke ʻenau fehuʻi pē ʻanautolu.
Te ke kiʻi—fakamatala lahi ange ki ai?
Brother Sione Hilitoni III: Kuo tau talanoa fekauʻaki mo ʻetau teuteuʻi ʻa e ngaahi fehuʻí, ʻa ia ʻoku lelei ʻaupito ia.
Ko ha aʻusia fakataautaha: ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻá ku faiako kei siʻi mo ʻikai taukei ʻo akoʻi ʻa e fono ʻo e angamaʻá Pea ne u pehē ko ha lēsoni lelei ia. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai iá? Te tau lava fēfē ʻo moʻui ʻaki ʻa e fono ʻo e angamaʻá? Pea ʻi he fakaʻosiʻosí, naʻá ku tuku ha taimi ki he ngaahi fehuʻí, naʻe hiki ha taha ako ʻo pehē, “Sai, Brother Hilitoni, fēfē kapau kuo maumauʻi ʻe ha taha ia ʻa e fono ʻo e angamaʻá? ʻOku kei ʻi ai nai ha ʻamanaki lelei maʻanautolu?” Pea ʻoku ou fakamāʻia ke talaatu ʻi he ʻikai ke u taukeí, naʻe ʻikai ke u palani au ke aleaʻi ʻa e fehuʻi ko iá; ka ʻoku mahino pē ko e taha ia ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha te tau ala talanoa ʻaho kakato ki aí.
Pea koeʻuhí ko ʻemau tuku taimi ki heʻene fehuʻí, naʻe fakaloloto ange ʻenau akó. ʻI he taimi ní, ʻoku ou taukei ange, te u lava ʻo fakatetuʻa atu ki ai. Kae naʻa mo e faiako taukei tahá he ʻikai te ne ʻilo ki he aʻusia mo e meʻa kehekehe kotoa pē ʻoku ʻomi ʻe ha taha ako ki he kalasí. ʻA ia, kuo pau ke tau kiʻi tatali he taimi ʻe niʻihi mo pehē:
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku nau ʻifē?
Brother Sione Hilitoni III: “Fakakaukau ʻi ha kiʻi taimi siʻi. Ko e hā ha ngaahi fehuʻi ‘okú ke maʻu?”
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku fōtunga fēfē nai ʻeni kiate koe ʻi ho lokiakó? Te ke fakahoko fakakū ʻeni? ʻOku fakamātoato? ʻOku taimi kehekehe? ʻOku toutou hoko?
Brother Sione Hilitoni III: ʻOku lahi e founga kehekehe ke fakahoko ʻakí. Taimi ʻe niʻihi ke kiʻi fakalata angé ʻoku mau ʻohake ha Google Doc ʻi he screen pe QR code. Taipeʻi pē fehuʻí kae ʻikai ha hingoa. Pea faʻa faingofua pē ʻo kiʻi taʻofi kae tohi ʻa e kau akó.
He kau ka pehē, “ʻOku ʻi ai haʻamou fehuʻi?” Sekoni ʻe 5. Hala fehuʻi. Sai, tau hoko atu. Ka kapau te u pehē, “Tau tuku ha kiʻi sekoni ʻe tolungofulu; fakakaukau pē. Ko e hā naʻa tau talanoa ki aí? Ko e hā haʻamou fehuʻi, mei he folofolá pe founga ʻe ʻaonga ai eni ʻi hoʻo moʻuí?” Pea mahalo ʻe ʻikai ke u tali ʻa e fehuʻí, ka tau ʻeke ki he tafaʻakí ha fehuʻi pea tuku ke nau tali.
ʻOku lahi fau ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai ʻeni ke tau fakaloloto ange aí.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku fuʻu mālohi ʻaupito ia. Te tau toe vakaiʻi ha kaveinga fakaʻosi ʻe taha, pea te u fakaʻosi leva mo ha fakaafe pea mo ha meʻa ke muimuiʻi.
Ko e haʻu mateuteu ki ha aʻusia fakaakó, mo hono maʻu ha faingamālie ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke akó—ko ha ngaahi faingamālie ʻeni ke fatongia ʻaki e akó.
Ko e founga fika tolu naʻe aleaʻi ʻi he konga naʻe kole atu ke lau ʻi he Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, ko hono tuku ha faingamālie ki he kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa naʻe akó hili ʻa e kalasí. Pea ko e hā ha ngaahi founga ʻoku mou fakahoko ai ʻení? Pea ʻoku founga fēfē, ʻi he fakaʻosinga ʻo e kalasí, hoʻo ʻave ʻa e meʻa naʻe ako mei he lēsoni ko iá ke ope atu ʻi he loki akó?
Sisitā Keili Mēlili: ʻE lava nai ke u kiʻi liliu siʻi eni? ʻI heʻeku fakakaukaulotó, kuó u fai ha meʻa peheni; ka ʻoku ou vēkeveke ke ʻahiʻahiʻi eni ʻi he taʻu foʻoú.
Naʻa tau talanoa ki he mateuteú, pea lahi ʻa e lave ki he meʻa ke tomuʻa akó. Ka ʻe fēfē kapau ko hono fakaʻaongaʻí ʻa e teuteu naʻe faí? Kapau naʻá ke ʻiloʻi ʻi ha uike ʻe ua ʻe ʻi ai haʻo lēsoni ʻi he ʻaukaí, naʻe tuku nai haʻo miniti ʻe nima ʻi tuʻa ʻi he kalasí ʻi he ngaahi uike kimuʻá ke aleaʻi ha ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ʻa e kau ako ko iá ke nau lotomamahi? Peá ke fakaafeʻi kinautolu: “Te ke lava ʻo tuku ha ʻaho ʻi he uike kahaʻú ke ʻaukai ki he meʻá ni?”
Pea ʻi hoʻo haʻu ke faiako fekauʻaki mo e ʻaukaí, kuo nau maʻu ʻa e ngaahi aʻusia ko iá. Ngalingalí ʻe lahi fēfē ʻenau fie vahevahe ʻi he kalasí? Pea ʻe lahi fēfē ange ʻenau toe fie fakahoko ia hili ʻa e kalasí? He kuo nau mātā ia ʻi heʻenau aʻusiá, ka naʻa nau toe lava foki ʻo vahevahe mo fakamoʻoni.
Pea hangē ko hoʻo laú, ʻoku maʻu ʻa e fakamoʻoní ʻi hono vahevahe iá. ʻOku ou tui ʻe toe tupulaki ai ʻenau fie fakaʻaongaʻi iá ʻamui ange.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Naʻá ku fakakaukau ʻe hoko ʻa e fakaʻaongaʻí ko e konga ia ʻo e mateuteu.
Sisitā Keili Mēlili: ʻOku ʻikai ngāue haohaoa ia ki he tefitoʻi moʻoni kotoa pē, ka te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ia ʻi ha founga kehekehe.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Ngaahi fakakaukau kehe?
Brother Sione Hilitoni III: Ko ha fakakaukau ʻe taha ʻoku totonu—ʻoku ou tui naʻá ke lave ki ai kimuʻa, Neiti—toe muimuiʻi. ʻA ia ʻe kau heni hano toe tuku ha taimi kalasi makehe ke pehē: “ʻI heʻetau kalasi kuo ʻosí naʻa tau talanoa ki he fakaafé ni. Naʻá ke ngāueʻi fēfē nai iá?”
Pea kapau ʻoku ou toutou ʻoatu ha ngaahi fakaafe kae ʻikai muimuiʻi, ʻoku hangē ia ko e meʻa naʻá ke laú. Kapau te u ʻeke ha fehuʻi pea ʻoatu ʻa e talí, ʻe fakatokangaʻi vave pē ʻe he kau akó, “ʻOi, ʻoku ʻikai fuʻu tokanga ia ki ai.“ Ka kapau ʻoku ou toutou muimuiʻi ʻi he kamata ʻa e kalasí, “ʻEi, naʻa tau talanoa ki he ʻaukaí” pe “Naʻa tau talanoa ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení,” ʻe fakatokangaʻi ʻe he kau akó, “ʻOi, ʻoku mahuʻinga eni. ʻOku mahuʻinga.“
Brother Neiti Pitasoni: Ko ha meʻa eni ʻoku ou kei fakakaukau pē ki ai. Pea mahalo ʻe ala hoko eni ko ha fakaafe. ʻOku ngofua ke ʻoange ha ngāue mei ʻapi?
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Kātaki.
Brother Neiti Pitasoni: ʻA ia, naʻá ke pehē te tau ʻoatu ha ngaahi fakaafe. Naʻe hoko ia ʻanepō. Naʻe fakaʻaongaʻi—tuʻo fā ʻapē pe tuʻo nima—ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻa e lea fatongia ʻakí. Naʻá ke fakaʻaongaʻi [ʻEletā Kilipati] ʻa e foʻi lea fatongia ʻakí.
Ko ia ai ne u toe foki ʻo ako e foʻi leá ni. ʻI he “Fakaafeʻi e Ako Fakamātoató,” ʻoku talanoa fekauʻaki mo e fatongia ʻakí. Pea kuó u feinga ke ʻilo. ʻA ia ko e ngāue ia ke faí: Ko e hā e fehokotaki ʻa e tuʻunga fakaākongá mo e tokotaha ʻoku ʻaʻaná pea mo e ʻuhingá?
Pea mahalo, ʻEletā Kilipati, ʻi he fakaʻosingá, te ke ala talanoa ki ai—ko e hā ʻoku toutou ʻohake ai e foʻi lea ko iá? Ka ʻo kapau te u fiemaʻu ke nau hoko ko ha kau ākonga—mahalo ko e fatongia tauhí—ko ʻetau tauʻatāina ia ke filí. Naʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻafoakí ni. Ko e meʻafoaki ia ki he tuʻunga fakaākongá. Ka ʻoku tau saiʻia ke ʻatautolu ha meʻa. Ke ʻatautolu ʻetau kaá. Ke ʻatautolu hotau falé. Pea ʻoku faʻa haʻu ʻa e ʻatautolú mo e tuʻunga fakaākongá.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Pea ʻoku haʻu tonu ia mei he palōfitá—pe ko ia naʻe lave ki ai ʻa ʻEletā Kulisitofasoni mei he “Ngaahi Fili ki he Taʻengatá.” ʻOku pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ou kōlenga atu ke mou [fatongia ʻaki] hoʻomou fakamoʻoní. Ngāueʻi ia. Maluʻi ia. Tokangaʻi ia. Tanumaki ia ke tupulaki.“ Ka ʻoku moʻoni—ʻokú ne kōlenga mai kiate kitautolu mo e kakai lalahi kei talavoú ke tauhi maʻu ʻenau fakamoʻoní.
Brother Neiti Pitasoni: Pea ʻoku ou tui—te u lava nai ʻo tānaki atu ki ai?
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Kātaki.
Brother Neiti Pitasoni: ʻOku ou tui ko e meʻa ia ʻoku tau fiemaʻu ke nau fai hili [ʻa e kalasí]? ʻA ia ʻoku nau haʻu ki he kalasí pea akoako ʻa e tuʻunga fakaākongá, ka ʻoku ou fiemaʻu ke nau maʻu ia he ʻe ʻikai te u ʻi ai ʻi heʻenau ʻinitaviu lekomeni temipalé. He ʻikai te u ʻi ai ʻi honau ʻahiʻahiʻí. He ʻikai te u ʻi ai ʻi honau siviʻí.
Ka ʻo ka nau maʻu ʻa e moʻoní mo e tuʻunga fakaākongá pea maʻu ʻenau tauʻatāina ke filí, ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai ha meʻa—pea ʻoku teʻeki ke u ʻilo ia ka ko ha meʻa ia ʻoku ou fie ako—kapau te nau maʻu ʻa e moʻoní heʻenau mavahe mei he kalasí,—mahalo ko e meʻa ia ʻokú ke kole mai ke mau faí, ke maʻu ia. ʻOku ou fiemaʻu ia.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: ʻOku ou malimalí he ʻoku ou fanongo ki heʻene vahevahe ʻení: He ʻikai ke tau ʻi ai mo kinautolu ʻi he ngaahi fili kotoa ʻo e moʻuí. ʻOku ou manatuʻi ʻi hoku loto kolo kei talavou ʻi Positoní, ne mau fakakata pē ʻi ha pō ʻe taha: “ʻIo, ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fie fai ha meʻa ʻoku kovi, ʻoku ou sioloto atu kia Kalake ʻoku ʻi hoku umá ʻo pehē mai, ‘ʻOku ʻikai totonu ke ke fai ia.’” Pea ʻoku fiemaʻu ke ne fai ia he ʻokú ne fie fakahoko ia, kae ʻikai ko haʻane sioloto ki heʻene palōfesá pe taki Kau Talavoú ʻokú ne fakakounaʻi ia.
Te tau fakahoko ha meʻa naʻe ʻikai fakataimi-tēpileʻi ki heni, ka naʻe fokotuʻu ʻe Sione ke tuku ha taimi ke ʻeke ha ngaahi fehuʻi. Pau pē ʻoku pehē ʻe hamou niʻihi: “ʻOiauē, ʻa ia te u teuteuʻi ha ngāue mei ʻapi kimuʻa ʻi he kalasi kotoa ʻoku akoʻí? Pea fakakau mai ʻa e kakaí? ʻOku fiemaʻu ʻa e fehuʻí ni kotoa, pea ko ʻeni te mau fakaloloto ʻa e ako ʻi he kalasí. Pea pau ke u maʻu ha founga fakaʻaongaʻi?” Pau pē ʻoku pehē ʻe hamou niʻihi: “ʻEletā Kilipati, te u toe faiako ʻi he Pulelulú, mo e uike hokó, mo e uike hokó. ʻE fēfē haʻamau fai ʻeni?” Pau pē ʻoku ʻi ai haʻamou ngaahi fehuʻi ki he pēnoló.
ʻOku ou fie tuku ha lau miniti siʻi ke mou ʻeke ki he pēnoló ha ngaahi fehuʻi kuo teʻeki ke u ʻohake ʻi he fealeaʻaki ko ʻeni. ʻA ia kapau ʻoku ʻi ai haʻo fehuʻi kuó ke fakakaukau ki ai heʻetau lele mai ko ʻení, kātaki ʻo meʻa hake pea fehuʻi ki he pēnoló.
ʻIo, ʻoku ʻikai ke aʻu atu ʻeku sió ki mui. Talamai pē ho hingoá.
Sisitā 12 (Tui Sipenisā): Mālō e lelei, ko Tui Sipenisā au. ʻOku ou fie ʻilo pe ʻoku fēfē ʻe te teuteu makehe ko ha pēnolo ʻi hoʻo ʻilo ʻoku fiemaʻu ke ke vahevahé.
Sisitā Keili Mēlili: Taimi lahi.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kilipati ʻi he “ʻOku Nau Maʻu ʻa e Mālohí.” Kapau ʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻe fiemaʻu ke nau vahevahe, te nau fatongia ʻaki ia. Te nau toʻo ʻa e fatongiá pea fai ʻa e ngāué. Pea ko e ongo ia ne u maʻú, he naʻá ku ʻilo ʻe fiemaʻu ke u vahevahe.
Naʻá ku fakahoko ia ʻi he loto-fakatōkilalo ʻo pehē ko e hā ʻa e meʻa ke u ʻilo ka u lava ʻo vahevahe iá? Peá u ʻilo ko e meʻa ia ʻoku ou fiemaʻu ke aʻusia heʻeku kau akó. Naʻá ku fiemaʻu ke nau maʻu ʻa e ongo ko ʻení, “ʻI heʻeku ʻalu ki he kalasí, he ʻikai ke u tangutu pē. Te u fakahoko—ʻe ʻi ai ha taimi ʻe fiemaʻu ke u vahevahe, pea ʻoku ou loto ke ʻi ai haʻaku meʻa ke vahevahe.”
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Mālō. Ngaahi fehuʻi kehe?
Sisitā Sēneti ʻĒlikisoni: Ko ha fakakaukau pē ʻe taha naʻá ku fakakaukau ki ai ʻi hoʻo fehuʻí. Naʻá ku fakakaukau pe ʻe lava fēfē ke u ongoʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u hoko ko ha faiako lelei angé, mo lava ʻo kamataʻi mo fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí.
Pea ko ia, ne u fakakaukau ki haʻaku kaungā faiako ʻokú ne ʻai ʻa e kau akó kimuʻa ʻi he kalasí, ʻi he kamataʻanga ʻo e semesitaá, ke tuku ha miniti ʻe tolungofulu ke fakafanongo ki hano tataki kinautolu ʻe he Laumālié ʻi he meʻa ʻoku nau fiemaʻú. Pea fokotuʻu leva ha ngaahi taumuʻa te nau lava, ʻo fakafou ʻi he kalasi ko iá, ʻo ngāueʻi mo maʻu ha fakamaama fekauʻaki mo ia.
ʻA ia ʻi he fakakaukau ki he pēnoló ni, ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate au. ʻOkú Ne fie tokoniʻi au ke u faiako lelei ange. ʻOkú Ne finangalo ke tāpuekina ʻa e kau akó. Pea ko ha tāpuaki ia ke Ne ʻomi maʻaku ʻa e faingamālie ke fakakaukau mo ako fekauʻaki mo ʻení. Ko e ikuʻangá, te u ngāue ʻi ha founga kehe. Peá u loto ke maʻu heʻeku kau akó ʻa e aʻusia mālohi tatau. Ko e kalasi ko ʻení kotoa ʻoku fekauʻaki ia mo hono tāpuekina koe ʻe he ʻEikí ke ke lava ʻo hokosia kakato ʻa e taumuʻa ʻo ho faʻú, ko e ʻuhinga ia ʻokú Ne ʻoatu ai ʻa e faingamālié ni ke ako meiate Ia hení.
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Mālō. Fehuʻi ʻe taha.
Fefine fika 13: ʻOku moʻui? Kātaki. ʻA ia ko ha tāpuaki ia ke u kau mai ki he kalasi semineli makehé ni. Pea te u pehē ko e lahi taha pe kotoa ʻeku kau akó ʻoku nau noa. Te u fakaʻaongaʻi fēfē ʻeni maʻanautolú?
ʻEletā Kalake G. Kilipati: Ko e hā e meʻa kuó ke ʻosi fakahokó?
Fefine fika 13: ʻOku lahi ʻemau—te mau paaki ha ʻū tā ʻo fakamilemilaʻi fefeka pea tuku ke nau fili ʻa e meʻa kehekehe kaunga ki he lēsoní. Te mau feinga ke nau kau ʻi he ako maʻuloto ʻa e folofolá ʻaki ʻa e ʻū laʻi pepa fakamilemilaʻi fefeká. Pea talanoa ki he folofola ako maʻulotó. ʻOku lahi ʻemau tūkunga talanoa tuhutuhú ʻi lokiako. Ko ha aʻusia lelei ia.
Brother Sione Hilitoni III: Kapau te u feinga ke tali, ʻoku ʻikai haʻaku aʻusia ki hono akoʻi ʻo e kau ako fiemaʻu makehé. Ko ʻeku aʻusia pē ʻaʻakú ko ʻeku teuteu ki ha kalasi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ko ʻení, pea kimuʻa ia hono fakaafeʻi mai au ki he pēnoló ni, ko ha pēseti ʻe meimei hivehiva ʻo e teuteu ki he kalasi ko ʻení ko e “Ko e hā te u akoʻí?” Naʻe fakatefito kotoa ia ʻi he kanotohí. Pea ko au, ʻi heʻeku kau mai ki he pēnolo ko ʻení, kuó u kamata liliu ʻa e ngaahi fehuʻi ke u ʻeké—ʻo tuku taimi lahi ange ke fakakaukau fekauʻaki mo e “ʻE fēfē haʻaku tokoniʻi ʻa e kau akó ke mateuteu kimuʻa ʻi he kalasí? Te u tokoniʻi fēfē ʻa e kau akó ke ngāué?” ʻI heʻeku ʻave ʻa e ongo fehuʻí ni ki he Tamai Hēvaní, kuó u maʻu ha ngaahi tali.
ʻA ia neongo ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻa e tali pau ki he fehuʻí ni ʻo e kau ako makehé, ka ʻoku afioʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní. Pea ko ʻeku fakamoʻoní, te tau lotua ʻa e ngaahi fehuʻi peheé, pea maʻu ha ngaahi tali fakafoʻituitui ʻoku fiemaʻu ʻe heʻetau kau akó.
Sisitā Sēneti ʻĒlikisoni: Ko e liliu ko iá— mei he faiakó—ʻoku fakaʻofoʻofa, ʻo tau saiʻia ke akoʻi mo fakakaukau “ʻE fēfē haʻatau toe lelei angé?” ki he “Ko e hā ʻoku aʻusia ʻe he taha akó?” ʻE ʻomi fēfē ʻe he hivá ʻa e Laumālié kiate kinautolú? ʻE ʻomi fēfē ʻe he feohi mo e niʻihi kehé ʻa e Laumālié kiate kinautolú?
ʻOku nofotaha ia ʻi he meʻa ʻoku nau aʻusiá, ʻa ia kuó u ongoʻi foki Sione, ʻa e holi ke liliú. Ko e hā ʻenau aʻusia ʻi he kalasí?
ʻEletā Kalake G. Kilipati ʻI ai ha meʻa ʻokú ke tokanga ki ai? ʻOi. ʻOi, ko e meʻa ʻe taha. ʻOku nau talamai te nau tamateʻi ʻa e maiká ka ʻikai ke tau fakaʻosi ā. Tuku ke u fakaʻosi atu. Kuo ʻosi ʻetau taimí. Naʻa tau haʻu ki he fakatahá ni mo hono kole atu ke mou omi mateuteu, fakakaukau ki he fehuʻí ni: “ʻE fēfē haʻaku tokoniʻi lelei ange ʻa kinautolu ʻoku ou akoʻí ke nau fatongia ʻaki ʻenau akó?”
Te u toe ʻoatu ʻa e fakaafe naʻe ʻoatu kimuʻá. Tuku ha kiʻi miniti mei heni ke hiki ha fakakaukau naʻe haʻu kiate koe ʻi he ʻahó ni. Pea te u kiʻi tatali. ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai pē haʻatau miniti siʻi, pea te u tatali ʻi ha miniti ʻe taha. ʻOku ou fiemaʻu ke mou hiki ha meʻa naʻa mou ako ʻi he ʻahó ni. Mahalo ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia naʻa mau lea ʻaki. Ko e hā ha meʻa ʻe taha naʻá ke ako ʻi he ʻahó ni ke ke hoko ai ko ha faiako lelei ange?
Tuku ha miniti ʻe taha ke tohi ia pea tau fakaʻosí.
Kapau ʻoku teʻeki ʻosi, hoko atu hoʻo fakakaukau ki hení. Pea kātaki, ʻi he ngaahi uike ka hokó, te u kole atu ke ke fai ha meʻa ʻe ua ʻaki e meʻa naʻá ke hikí: Vahevahe ia mo ha taha kehe, mo fokotuʻu ha taumuʻa ke toe lelei ange hoʻo faiakó tuʻunga ʻi he ueʻi naʻá ke maʻú.
Tuku ke u fakaʻosi ʻaki ʻa e fakakaukaú ni: ʻUluakí, ʻoku ou fie fakamālō ki heʻeku kau pēnoló. Ko ha kau faiako maʻongoʻonga kinautolu, peá u ako ʻa e meʻa lahi ʻi he ʻahó ni mo ʻetau teuteu mai ki he ʻaho ní. Fakamālō atu kiate kimoutolu kotoa. ʻOku mou feilaulau lahi ki homou ngaahi fatongiá. Naʻá ku saiʻia ʻi he pehē ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻanepō ʻoku mou ʻi he laine muʻa ʻo e kahaʻu ʻo e Siasí.
ʻI heʻetau fakaʻosí, ʻoku ou tānaki atu pē ʻeku fakamoʻoní ko ia ʻi he Polokalama Ako ʻa e Siasí, ʻoku tau teuteu ha kakai kei talavou ʻi he Siasí kotoa ke tupulaki mo hoko ko ha kau ākonga tuʻuloa. Pea ʻoku ʻikai toe ʻuhingamālie ange ʻene hokó ka ʻi he ako fakalotu ʻi he Polokalama Ako ʻa e Siasí ʻi he kalasi seminelí, ʻi he taha hotau ngaahi ʻapiakó, mo ha kalasi ʻinisititiuti. Pea ʻoku mou kau mai ko e konga ʻo hono tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ko e kau ākonga tuʻuloa ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga tefito ʻoku tokanga lahi ai ʻa e Siasí ki heʻetau ngāué—mo e taha kotoa ʻoku kau ki he ngāué ni—he ʻoku nau tui ʻoku mahuʻinga ia. Pea ʻi he pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku mou vakai ki he meʻa ʻoku hoko tonu ʻiate kitautolú?” ʻOku ou fakatauange ʻoku mou ongoʻi ʻoku tupulaki taʻe-hano-tatau ʻa e kau ki he seminelí ʻi he Siasí, ʻa e tokolahi fakakātoa ʻo e fānau akó mo e pēseti ʻoku kau maí fakatouʻosi.
ʻOku hoko atu ʻa e tupulaki lahi ʻa e kau ako ʻi hotau ngaahi ʻunivēsití, ʻi ha taimi ʻoku tokolahi ai ʻa e kakai ʻoku ʻikai fie ʻunivēsití, ko e taimi tokolahi taha eni ʻo e ʻinisititiutí ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí.
ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke tokoniʻi ʻa e fakafoʻituitui kotoa pē ʻoku haʻu ki hotau lokiakó ke fatongia ʻaki ʻenau akó. Pea ʻi he meʻa ʻa Palesiteni Nalesoní, “ʻOku tau teuteuʻi ha kakai te nau teuteu ʻa e māmaní ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí.“
ʻOfa ke tau toʻo ʻa e fatongia tauhi ko iá ʻi he fakamātoato, loto-fakatōkilalo, mo e loto-falala ʻi he tokoni mai ʻa e ʻEikí ʻaki ha mālohi ke fai ai ʻeni mo ha ivi ki hotau ngaahi fatongiá. Pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.