Konifelenisi ʻa e Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES
Ko ʻEtau Taumuʻá ʻa e Tuʻunga Fakaākonga ʻi he Moʻuí Kotoa


15:7

Ko ʻEtau Taumuʻá ʻa e Tuʻunga Fakaākonga ʻi he Moʻuí Kotoa

Ko e Ola ʻo Hono Akoʻi Lelei e Ongoongoleleí

Konifelenisi Fakataha Lotu ʻa e Kau Faiako Fakalotú, 12 Sune 2025

ʻOku ou haʻu mei Tenesī, ko e uhouhonga ʻo e Leta Tohi Tapú (Bible Belt), pea ʻi heʻeku kei ʻi he akoʻanga māʻolungá, naʻá ku kau ki ha kautaha naʻe ui Ko e Feohiʻanga ʻo e Kau Sipoti Fakakalisitiané (The Fellowship of Christian Athletes). Te mou ngali taʻe tui ki ai he taimí ni, ka ʻi he kuohilí, naʻá ku hoko ko ha tokotaha sipoti lelei mo sino fakaʻofoʻofa. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí naʻe ʻave ange ʻe heʻeku faʻeé haʻaku laʻitā ki hoku uaifí he taimi naʻá ku kei ʻi he ako māʻolungá aí ʻa ia ko e taimi ia naʻe kei kakato ai hoku laʻiʻulú peá u kiʻi sino lelei. Naʻe ʻomai fakataha e laʻi taá mo ha pōpoaki fakafiemālie mei heʻeku faʻeé ki hoku uaifí ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻeni ke ke nofo ʻamanaki ki ai ʻi he Toetuʻú.”

Ko hono moʻoní, naʻe hoko pea ʻoku kei hoko pē ʻa e Feohiʻanga ʻo e Kau Sipoti Fakakalisitiané ko ha kautaha ʻoku ʻi ai hono misiona maʻongoʻonga. Ko ha fakatahaʻanga ia ʻo e kau sipoti mei he ngaahi kautaha lotu kehekehe naʻa nau tui kia Kalaisi. ʻI he fakaʻosinga ʻeku ʻi he ako lotolotó, naʻe fili au ko e palesiteni ʻo e akó ki he taʻu hono hokó, hoku taʻu fakaʻosí.

Naʻe ʻave hoku hingoá mo e siasi ʻoku ou kau ki aí ki he ʻōfisi pule ʻo e siteití ko e palesiteni foʻou ʻo e akó. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe maʻu mai ha pōpoaki ki he tafaʻaki ʻa e akó ʻoku nau fakapaʻanga ʻa e meʻá ni ke toe ʻoange ha hingoa foʻou. Naʻe talamai kiate au ʻe he tafaʻaki ʻoku nau fai hono fakapaʻangá he ʻikai ke u lava ʻo hoko ko e palesitení koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau tui ko ha kau Kalisitiane e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo teʻeki ai ke siviʻi peheni ʻeku tuí kimuʻa.

Naʻe fili leva ha palesiteni foʻou, kae hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻá ku maʻu ha tala kuo talanoa ha kau fakafofonga ʻo e Siasí pea mo e Feohiʻanga ʻo e Kau Sipoti Fakakalisitiané, pea kuo fakaleleiʻi e palopalemá. Naʻe hokohoko atu ʻeku kau mālohi ki he kulupú koeʻuhí he naʻe ʻi ai ha kakai lelei ʻaupito ai.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e taʻu fakaako kotoa pē, ʻoku fili ʻe he toʻu ako ʻo e ako māʻolungá ha tokotaha sipoti ʻo e taʻú, pea ʻi he fakaʻosinga hoku taʻu fakaʻosi mei he ako māʻolungá, naʻe fili au hoku toʻú ko e “Tokotaha Sipoti ʻo e Taʻú mei he Feohiʻanga ʻo e Kau Sipoti Fakakalisitiané.” Ko hono moʻoní, naʻá ku ongoʻi ko e meʻa totonu pē ia ke hoko. ʻI he taʻu kimuʻá, naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi au ko ha Kalisitiane, ka ko ʻeni ʻoku nau fakapaleʻi au.

Naʻe tuku atu hoku hingoá, fakataha mo e siasi ʻoku ou kau ki aí, ki he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e siteití ko e tokotaha sipoti ʻo e taʻú ʻi hoku ʻapiakó. Ka naʻe toe maʻu pē ha pōpoaki ʻe he tafaʻaki ʻoku nau fakapaʻanga aú ʻo talaange ke ʻoange ha hingoa foʻou. ʻOku toki mahino heni naʻe teʻeki ai pē ke fakaleleiʻi e palopalemá ia.

Naʻe talamai ʻe he tokotaha naʻá ne fakapaʻanga aú, ʻa ia ko ʻeku faiako soká mo fangatua fesí ia, naʻá ne ʻosi kole ke haʻu ha taha mei he ʻōfisi ʻo e siteití ʻo ʻaʻahi mai kiate au ʻi homau akoʻanga māʻolungá ʻo fakamatalaʻi mai ʻenau faituʻutuʻuní he ʻoku ʻikai ke ne tui tatau ia mo kinautolu.

Naʻe haʻu ha tangata matuʻaki angaʻofa mo taumuʻa lelei ke ma feʻiloaki. Naʻá ma feʻiloaki ʻi he loki ako ʻo ʻeku faiako sipotí ʻi heʻene piliote ʻataá. Naʻe loto e tangatá ke fakamatalaʻi mahino mai kiate au e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke lau ai e kau mēmipa ʻo e Siasí ko ha kau Kalisitiané.

Naʻá ne toʻo hake ha laʻipepa mei heʻene kató. Naʻe ʻi he laʻipepá ha foʻi poini ʻe hongofulu ʻo ʻetau tokāteliné ʻa ia naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ke fenāpasi ia mo ʻenau fakaʻuhinga ki he Kalisitiané. Te mou ʻiloʻi pē ʻa e ngaahi foʻi poini ko iá ʻa ia: ko ʻetau tui ko ia ʻoku māvahevahe ʻa e Toluʻi ʻOtuá, ʻoku toe ʻi ai mo ha folofola kehe mei he Tohi Tapú, pea mo e alā meʻa pehē.

Naʻá ne fuʻu angalelei ʻi heʻene vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ko iá— pea te u pehē ʻokú ne anga faka-Kalisitiane. Ko ha tangata lelei ia, ka ʻoku taki halaʻi. Naʻá ne fakaava hake ʻene kató pea faʻo ki ai ʻene laʻipepá mo ʻeke fakamātoato mai pe ʻoku toe ʻi ai haʻaku fehuʻi.

Peá u talaange, “ʻIo, ʻoku ʻi ai.” Naʻá ku pehē ange, “Ko e Tohi Tapu nai ena naʻá ku sio ki ai ʻi hoʻo kató?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻIo.”

Naʻá ku pehē ange, “ʻE lava ke ta sio ki ha ngaahi folofola ʻi ai?”

Tuku pē ke u talaatu, naʻe fuʻu lelei ʻaupito ʻeku kau faiako seminelí. Pea naʻa mau fuʻu taukei ʻaupito he fekumi ki he folofolá. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, naʻe ʻi ai ʻemau veesi fakataukei folofola ʻe fāngofulu ʻi he taʻu kotoa pē, pea ʻi he Falaite kotoa pē ʻi heʻemau kalasi seminelí te mau maʻu ha ngaahi foʻi tōnati, pea te mau feʻauhi kumi folofola, pea naʻá ku feʻauʻauhi lahi ange ʻi he meʻa naʻe totonu ke u faí. Naʻe ʻikai ke ngata pē heʻeku fakaʻilongaʻi lanu kulokula e ngaahi veesi taukei fakafolofolá, ka naʻá ku toe ʻiloʻi foki, neongo ʻoku ou kiʻi ongoʻi mā ke talaatu, kapau ne u kiʻi peluki e ʻū pēsí, ʻe faingofua ange hono maʻu e ngaahi vēsí. Pea kimuʻa ʻi heʻemau feʻauhi fekumi folofola fakasiteikí, naʻá ku tū pauta pēpē ʻe au ʻa e ngaahi laʻi pēsí. Kapau te u ofi feʻunga ki heʻeku folofolá ʻo fisipaaʻi hoku nimá, ʻe ava hake ʻeku folofolá ki he ʻū veesi fakataukei folofolá.

Naʻe angaʻofa feʻunga ʻa e matāpulé ke vahevahe mai ʻene Tohi Tapú kiate au, ʻa ia naʻe ʻikai ke fakaʻilongaʻi ia ki ha fekumi veesi folofola. Naʻá ma vakai ki he Mātiu 3, Ngāue 7, 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 29, mo e ngaahi tohi kehe. Naʻá ne fanongo fakalelei pea naʻe kau lelei ia kiate ia. Naʻe ʻikai ke toe liliu e tuʻutuʻuní ia, ka naʻá ne liliu au.

Ko e meʻa mālié, ʻi he lolotonga hono toe vakaiʻi e ngaahi folofola ko iá, naʻá ku ongoʻi lahi ange ʻenau moʻoní ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku toki maʻu e fakamoʻoní hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí.1 Naʻe ʻikai ke maʻu ʻeku fakamoʻoní, mo ʻeku uluí koeʻuhí ko e aʻusia ko iá; ʻoku tātaaitaha ke ʻomi ʻe he ngaahi meʻa taautaha ʻoku hokó ha tui ʻoku tuʻuloá. Ka ko ha foʻi aʻusia ia ʻe taha mei ha ngaahi aʻusia lahi naʻá ne ʻomi ha fakamoʻoni kuo tupulaki he fakalau ʻa e taimí.

ʻOku ou fakamālō lahi ki heʻeku kau faiako semineli pongipongí ʻa ia naʻa nau tokoniʻi au ke fakatoka ha fakavaʻe ke u tupulaki ai. Neongo ʻenau fakaʻamu ke ikuna ʻe homau uōtí ʻa e feʻauhi fekumi folofola ʻa e siteikí, ka naʻa nau tokanga ange ki hono tokoniʻi kimautolu ke mau hoko ko ha kau ākonga ʻa Kalaisi ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí. Naʻa nau fakahoko ha meʻa makehe ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ʻou fakatauange ʻi hoʻo ngaahi momeniti fakalōngonoa ʻo e fakakaukauloto ki hoʻo akoʻí, te ke fakatokangaʻi ai e ola mahuʻingamālie ʻokú ke fakahoko ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí.

ʻOku fakaofo moʻoni e toʻu tangata kei tupu hake ko ʻení. ʻI he konifelenisi lahi fakamuimuitahá, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku tupulaki ʻa e toʻu tangata [kei] tupu haké ʻo hoko ko ha kau muimui mateaki ʻo Sīsū Kalaisi.”2 Naʻá ne talaange kiate kinautolu ʻi ha taimi ʻe taha, “ʻE malava ke [mou] toe poto ange mo fakapotopoto ange mo lahi ange ho ivi tākiekina he māmaní ʻi ha toe toʻu tangata kimuʻa.” 3 Ke nau aʻusia e meʻa ko iá, te nau fiemaʻu fakataha mo ha ngaahi meʻa kehe, ha kau faiako lelei ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku lahi ʻenau tuí, ka “ʻoku mei he fanongó ʻa e tuí, mo e fanongo mei he folofola ʻa e ʻOtuá.” 4 “Pea fēfē ʻenau fanongo taʻe ha taha ʻe malanga?” 5 ʻOku mahino ange ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu ʻi ha toe toʻu tangata kimuʻa ʻiate kinautolu, ka ʻe anga fēfē ha “mahino kiate kinautolu … ʻa e meʻa ʻoku [nau] laú … tukukehe kapau ʻe ʻi ai ha kau [faiako] ke fakahinohinoʻi [kinautolu]” 6

Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kolinitoó ʻo pehē: “Pea kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ʻa e niʻihi ʻi he Siasí, ko e ʻuluakí ko e kau ʻaposetolo, ko hono uá ko e kau palōfita, ko hono tolú ko e kau [faiako], hoko mo ia ʻa e kau fai meʻa mana.”7 Ko ia ai ʻoku mou ʻi he tafaʻaki pē ʻo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita mo e kau fai meʻa maná mo ha fatongia mahuʻinga ʻi he mōmeniti fakaʻeiʻeiki ko ʻení pea mo hono fakavaveʻi e ngāue ʻa e ʻEikí. 88

Ko e Taumuʻá ke Hoko ko ha Ākonga ʻi hono Kotoa ʻo e Moʻuí

ʻI he pōpoaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻanepoó, naʻe fakatou kamata mo fakaʻosi ʻaki ʻene leá ʻa hono toe vakaiʻi e ngaahi taumuʻa ʻo e ako fakalotu ʻa e Siasí. Naʻe ongo ʻaupito kiate au ʻene toutou tala mo tuku e fakamamafá ki hono tokoniʻi e fānau akó ke hoko ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí. Naʻá ne fiemaʻu ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau ʻamanaki ke fakahoko ʻi heʻetau akoʻí.

Hili ha māhina ʻe ono mei hono ui ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe lea ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻi he ʻapiakó ni ʻi ha fakataha lotu ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻe mohu fakakaukau mo tataki fakalaumālie ʻene pōpoakí, ka ʻoku ou loto ke nofotaha ʻi he kaveinga ʻo ʻene leá. Naʻá ne fakafeʻiloaki ia ʻi he foungá ni: “ʻOku ou fakahingoa ʻeku leá ko e, ‘Kamata ʻaki haʻo Fakakaukau ki he Ola ʻoku Fiemaʻú.’” Naʻá ne fakamatalaʻi leva ʻo pehē: “ʻOku ou tui ʻoku maʻu ʻeni mei hoku puipuituʻa ko ha toketā fai tafá. He ʻikai ke fai ha tafa taʻe ʻi ai ha palani ke tuitui e mataʻi kafó. Neongo ia, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai lele ʻa e kau lová ʻoku teʻeki ke nau ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku ʻosi ki ai e lelé.” 99

ʻOku mahuʻinga maʻu pē ʻa e sio ki he olá—ʻiloʻi e feituʻu ʻoku ʻosi ki ai e lelé—mo ʻiloʻi e taumuʻa tefitó, he ʻoku matuʻaki mahuʻinga ia ʻi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻI heʻetau nofotaha ʻi he taumuʻa fakalangi ko iá, ʻoku mahino ʻaupito te tau aʻusia ia.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku ʻikai ko e taumuʻa hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí … ke ‘fakafonu ʻaki e fakamatalá’ ʻa e ʻatamai ʻo e kau akó. … Ko e taumuʻá ke ueʻi fakalaumālie ʻa e fakafoʻituituí ke fakakaukau, ongoʻi, pea fai ha ngāue ki hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongongoleleí.” 10

Hangē ko hono fakamatala ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: “ʻOku tau akoʻi ʻa e ongoongoleleí ke tokoni ki he kakaí ʻi hono fakamālohia ʻenau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau feinga ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau tatau ange mo e Fakamoʻuí, maʻu Hono mālohí ʻi heʻenau moʻuí, pea iku ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” 11

ʻOku mou ʻosi fakahoko ʻeni ʻi ha founga fakaofo. ʻOku mau sio ki hono olá ʻi he moʻui ʻa e toʻu tangata kei tupu haké. ʻOku tokolahi ange e niʻihi ʻoku nau kau ki he seminelí mo e ʻinisititiutí, tokolahi ange ʻoku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, tokolahi ange e kau ngāue ʻi he temipalé, pea mo tokolahi ange ʻoku nau hoko ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí.

ʻOku faingofua pē ʻeku fakaafe he ʻaho ní: kiate koe ke ke hokohoko atu hono akoʻi mo e taumuʻa ke hoko ko ha ākonga ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí. Vakai ki he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí ʻi he foʻi fakakaukau ko iá. Toutou vakaiʻi e meʻa ʻokú ke akoʻí, founga hoʻo akoʻí, pea aʻu ki he meʻa ʻoku fai ai hoʻo siví. ʻOua ʻe vakaiʻi pē ʻa e meʻa naʻá ke tokoni ke nau ʻiló kae toe vakaiʻi foki mo e meʻa ʻokú ke tākiekina ke nau faí mo aʻusiá. Faiako ʻaki e taumuʻa ke tokoniʻi ke nau hoko ko e “[ngaahi] fakatupu foʻou” 12 ʻia Kalaisi.

Ko ha ngaahi fehuʻi ke fakaukauʻí: ʻOku tākiekina fēfē ʻe he meʻa ʻoku ou akoʻí mo e founga ʻeku akoʻí ʻa e ongo ʻeku kau akó ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi ʻoku fai ʻi he ʻinitaviu lekomeni temipalé? ʻOku langaki nai ʻe heʻeku faiakó ʻa e tui kihe Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOkú ne fakamālohia nai e ngaahi fakamoʻoni ki hono Fakafoki mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló? ʻOkú ne fakamālohia nai e tukupā ʻa e kau akó ke nau tauhi e ngaahi fekaú pea fakatomala fakaʻahó?

Fakaafeʻi ʻa e Ako Fakamātoató

Kapau ko ʻetau taumuʻá ke hoko ko ha ākonga ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí, kuo pau ke tau fai e fakaafe ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ke “fakakaukau ki he founga akoʻi ʻa e Fakamoʻuí.” ʻOku mahuʻinga e anga ʻetau faiakó.

Mahalo te mou manatuʻi e akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo kau ki he “ko e founga fakafaiakó” ʻi he konifelenisi fakasouni he taimi naʻe palesiteni fakamisiona aí. Naʻe taʻo ʻe Sisitā Peeka ha foʻi keke fungavaka tolu pea teuteuʻi fakaʻofoʻofa ʻaki ha kilimi fakalanulanu. Naʻá ne tohiʻi leva ʻi ʻolunga he foʻi keké ʻa e ngaahi foʻi leá ni: “Ko e Ongongoleleí.”

ʻI he fakataha mai ʻa e kau faifekaú, naʻe ʻomi e foʻi keké ʻo hangē ha teu ki ha kātoangá. Naʻe fakahā ange ʻe Palesiteni Peeka ʻoku fakafofongaʻi ʻe he foʻi keké ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne ʻeke ange leva, “Ko hai te ne fiemaʻu haʻane meʻi keke?”

ʻOku ʻikai faingataʻa ke maʻu ha faifekau ʻokú ne fiemaʻu ha meʻi keke. Naʻe ʻohovale ha faifekau hono ui mai iá. Naʻe ala atu leva ʻa Palesiteni Peeka ki he konga ki ʻolunga ʻo e foʻi keké ʻo pakiʻi mai ha fuʻu meʻi keke lahi. Naʻá ne kukuʻi hono nimá koeʻuhí ke hafu hifo e kilimí. Pea naʻe ʻohovale ʻa e ʻeletā ʻi hono tolongi ʻaki ia e meʻi keké pea papani e kilimí ʻi hono valá.

Hili haʻane [Palesiteni Peeka] kiʻi tatali taimi siʻi, naʻá ne hanga atu leva ki he kau faifekaú ʻo ʻeke ange pe ʻoku ʻi ai ha taha te ne fiemaʻu ha meʻi keke. Te ne pehē atu, “Ko e meʻa pango ia, he ʻoku ʻikai ke toe fiemaʻu ʻe ha taha ia ha meʻi keke.”

Naʻá ne toʻo hake leva ha foʻi tisi maka, mo ha huhu siliva, napikeni līneni, pea mo ha hele kai lanu siliva fakaʻofoʻofa. Naʻá ne tafoki hake leva ki he foʻi keké. Pea, ʻi he anga fakaʻeiʻeiki, naʻá ne tofiʻi fakalelei ha meʻi keke mei he tafaʻaki ʻe tahá pea tuku fakalelei ia ki he foʻi tisi maká, mo ʻeke ange, “ʻOku ʻi ai ha taha te ne fiemaʻu ha meʻi keke?”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Peeka ʻo pehē, “Naʻe mahino ʻaupito e lēsoní ia. Naʻe hoko ʻa e ongo meʻá ni ʻi he foʻi keke tatau pē, ifo tatau pē, mo e keinangaʻanga tatau pē. ʻOku lava ʻe he founga hono ngāueʻí ʻo ʻai ia ke fakafiefia, fakaʻuakai, pe fakamamahi, ʻo aʻu ki he fakaliliʻa.” Naʻá ne fakamanatu ki he kau faifekaú ʻoku fakafofongaʻi ʻe he foʻi keké ʻa e ongoongoleleí mo ʻeke ʻa e anga ʻo ʻenau ngāueʻi iá. 13

ʻOku malava ʻe he anga ʻetau ngāueʻi ʻa e ongoongoleleí ʻo fai ha meʻa makehe ki hono huaʻi atu e fakamatalá ki he ʻatamai ʻetau kau akó mo tākiekina fakalaumālie kinautolu ke nau hoko ko e kau ako fakamātoato kuo liliu honau lotó, anga e vakaí, tōʻongá, mo e natula moʻoní ke hoko ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hono kotoa ʻo ʻenau moʻuí. 14

Ke faiako he founga ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku tau akoʻí, tau faiako ʻaki e Laumālié, pea tau akoʻi e tokāteliné. 15 Ko e ngaahi meʻa ia ʻoku tau fai ʻi heʻetau hoko ko e kau faiakó.

Kae fēfē ʻa e fānau akó? Ko e hā honau fatongiá? Ko honau fatongiá ke ako fakamātoato, fatongia ʻaki ʻenau akó, ke ngāue, pea fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó.

Naʻe kole mai ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻanepō ke tau fakaafeʻi ʻa e ako fakamātoató. Naʻá ne akoʻi kiate kitautolu e founga naʻe fakaafeʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ako fakamātoató. Naʻá ne pehē, “Naʻá Ne faiako ʻi ha ngaahi founga naʻe fiemaʻu ai [ʻEne kau ākongá] ke fakakaukau, kau mai, fealeaʻaki, pea fakaʻaongaʻi ʻEne ngaahi akonakí.” Fakatauange te tau fai mo e meʻa tatau.

Fakaʻosí

Ko hono fakaʻosí, fakamālō atu ki he meʻa ʻoku mou fai maʻanautolu ʻoku mou akoʻí mo e meʻa ʻoku mou fai maʻá e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e taumuʻa ʻo ʻetau akó ke fakatupulaki ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí. Fakatauange ʻe tataki lelei kimoutolu ʻi hoʻomou “ngāue ʻi he ongoongoleleí” pea fakahoko ia ʻi ha founga te ne fakaafeʻi mai ʻa e ako fakamātoató.

ʻOku ou vahevahe atu ʻeku fakamoʻoni ki he Faiako Tuʻukimuʻá, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ko hotau Taukapo, “ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo ʻetau tuí,” 16 pea mo e “taulaʻeiki lahi ʻo e ngaahi meʻa kelei ʻe hokó.” 17

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.