Konafesi Faalelotu a Faiaoga o le CES
O Le Avea ma Soo i le Olaga Atoa O La Tatou Sini lea


15:7

O Le Avea ma Soo i le Olaga Atoa O La Tatou Sini lea

O Le Aafiaga o le Lelei Ona Aoao Atu o le Talalelei

Faigalotu o le Konafesi a Faiaoga o Mataupu Faalelotu, 12 Iuni, 2025

Ou te sau mai Tennessee, o le gauga o le Fusipa’u o le Tusi Paia, ma a o ou i ai i le aoga maualuga, sa avea au ma se vaega o se faalapotopotoga e ta’ua o le Faaaumeaina o Tagata Afeleti Kerisiano. E te le mate’ia la i le tilotilo mai ia te au i le taimi nei, ae i aso la, o a’u o se tagata taalo lelei ma lava le malosi. I ni nai tausaga ua mavae, sa auina mai ai e lo’u tina so’u ata mai le aoga maualuga a’o mafiafia lo’u lauulu ma nai o’u maso. Faatasi ai ma le ata o se savali faamafanafana mai lo’u tina i lo’u toalua na faapea mai, “O le mea lenei e tatau ona e tulimatai atu i ai i le Toetu.”

Ia, o le Faaaumeaina o Tagata Afeleti Kerisiano o se faalapotopotoga ma se misiona maoae. O se nuu o tagata taaalo, mai lotu eseese sa faatuatua ia Keriso. I le faaiuga o lo’u tausaga lona tolu i le aoga maualuga, sa filifilia ai a’u e avea ma peresitene o le vaega sa ou lagolagoina i le aoga maualuga mo le tausaga na sosoo ai, o lo’u tausaga faai’u.

Sa auina atu lo’u igoa, ma lo’u sootaga faale-ekalesia, i le laumua o le setete e fai ma peresitene fou faalevaega. I sina taimi mulimuli ane, sa toe aumai ai se savali i le lagolago a a matou faiaoga e faapea, e manaomia ona auina atu se igoa fou. Sa ta’u mai e lo matou lagolago e faapea, sa le mafai ona avea au ma peresitene aua sa latou le aloaiaina tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o ni Kerisiano. E lei tofotofoina muamua lava lo’u faatuatua faapea.

Sa filifilia se peresitene fou, ae ina ua mavae ni nai masina, sa ou maua se tala e faapea, sa talanoa nisi o sui mai le Ekalesia i le The Fellowship of Christian Athletes, ma ua foia le mataupu. Sa faaauau pea ona ou toaga i le vaega ona sa matua lelei tagata sa avea ma lea vaega.

I le faaiuga o tausaga aoga taitasi, e palota ai vaega taitasi o le aoga maualuga mo se tagata taalo o le tausaga, ma i le faaiuga o lo’u tausaga faaiu, sa palotaina ai a’u e a’u paaga “O Le Tagata Taalo o le Tausaga a le Fellowship of Christian Athletes.” Ia, o le mea moni, sa ou lagonaina o se faamasinogatonu matagofie lena. O le tausaga na muamua atu, sa le’i aloa’ia a’u o se Kerisiano, a o lea ua ou mauaina la latou taui.

Ia, sa auina atu lo’u igoa, ma o’u sootaga faalelotu, i le laumua o le setete o se tagata taalo i le aoga maualuga o le tausaga. Ae na toe oo mai foi se savali i le lagolago a le matou faiaoga e faapea, e manaomia ona auina atu se igoa fou. O le mea moni, e lei foiaina le mataupu.

Sa ta’u mai e le matou lagolago, o lo’u faiaoga lakapi ma le pi’iga, na fai mai ia te a’u, sa ia poloaiina se tasi mai lo latou ofisa e asiasi mai ia te au i la matou aoga maualuga e faamatala mai se faaiuga na te le lagolagoina.

Sa sau se tamaloa lelei ma le faamoemoe lelei ma te feiloai. Sa ma feiloai i le potuaoga o lo’u faiaoga i se tasi o ana periota malolo. Sa faamatala e le tamaloa e manao ia ou malamalama i le mafuaaga sa le faitaulia ai tagata o la tatou Ekalesia o ni Kerisiano.

Sa ia aumaia i fafo se pepa mai lana ato. I luga o le pepa, e sefulu matautu o la tatou aoaoga faavae sa ia fai mai e le ogatusa ma la latou faauigaga o le faaKerisiano. O le a outou masani i na matautu: o lo tatou talitonuga o le Aiga Atua o ni tagata mavaevae, e i ai isi tusitusiga paia mai le Tusi Paia, ma isi mea faapena.

Sa ia faasoa mai na matautu, oka se agalelei—e mafai ona ou fai atu o se Kerisiano. O ia o se alii lelei, ae ua taitaiseseina. Sa ia tatalaina lana ato ma tuu ese lana pepa ma fesili mai ma le faamaoni pe i ai ni a’u fesili.

Ma na ou fai atu, “Ioe, e i ai.” Sa ou fai atu, “O se Tusi Paia lea sa ou vaai atu i ai i lau ato?”

Sa ia tali mai, “Ioe.”

Sa ou fesili atu, “E mafai ona ta tilotilo i ai i nisi o mau?”

Ia, e tatau ona ta’u atu ia te outou, sa lelei tele o’u faiaoga seminare. Ma o le matou lelei ia i le su’egā mau. I na aso, e fasefulu a matou mau tauloto i tausaga taitasi, ma o Aso Faraile uma e ‘ai a matou tonati, ma fai suega mau, ma sa sili atu ona ou tautatava nai lo le mea e tatau ona ou i ai. E le gata ina sa ou makaina ia fuaiupu o mau tauloto i le lanumumu, ae sa ou aoaoina foi, ou te maasiasi lava e faapea atu, afai ou te nunumia itulau, sa faigofie atu ona ou su’ea i mau tauloto. Ma a o lei faia la matou tauvaga o su’egā mau a le siteki, ou te luluina le pauta pepe i luga o itulau. Afai e lava lo’u latalata i a’u tusitusiga paia ma na ona faapa o’u tamatamailima, o le a matala sa’o lava i se fuaiupu o mau tauloto.

Sa agalelei lea tamalii e faasoa mai lana Tusi Paia ia te a’u, lea sa lei makaina mo su’egā mau. Sa matou su’e i le Mataio 3, Galuega 7, 1 Nofoaiga a Tupu 29, ma isi. E faafetaia o ia, sa ia faalogologo ma le faaaloalo. Sa le’i suia le faaiuga, ae sa suia a’u.

I se isi itu, a o ou iloiloina na mau, sa ou lagonaina le loloto o le moni o na mau nai lo le mea sa ou i ai muamua. O nisi taimi e oo mai le molimau pe a mavae le tofotofoga.1 O la’u molimau, lo’u liua, sa lei oo mai ona o lena aafiaga; o mea e tutupu e seasea ona fua mai ai le faatuatua tumau. Ae o se tasi lena o aafiaga i le tele na tuuina mai ai se molimau ua tuputupu ae i le aluga o taimi.

Ou te matua faafetai mo o’u faiaoga seminare i le vaveao o e na fesoasoani ia te a’u e faataatia se faavae e atiae ai. E ui ina latou mananao i le matou uarota e manumalo i le tauvaga o su’ega mau a le siteki, sa sili atu ona latou popole e uiga i le fesoasoani ia i matou ia avea ma soo o Keriso i le olaga atoa. Na latou faia se eseesega i lo’u olaga. Ou te faamoemoe i ou taimi filemu o le manatunatu loloto e uiga i lou aoao atu, o le a e iloa ai le aafiaga anoa ua e faia i olaga o i latou o loo e aoaoina.

E ofoofogia lenei tupulaga faia’e. I konafesi aoao aupito lata mai, na saunoa ai Peresitene Russell M. Nelson, “Ua tulai a’e le tupulaga faia’e o ni soo faamaoni o Iesu Keriso.”2 I se tasi sauniga, na ia ta’u atu ai ia te i latou, “Ua ia te outou le gafatia e atamamai ma popoto atili atu ma tele atu le aafiaga i le lalolagi nai lo le tupulaga ua mavae atu!” 3 Ina ia ausia lena gafatia, latou te manaomia, faatasi ai ma isi mea, faiaoga lelei o le talalelei.

E tumu i latou i le faatuatua, ae “e oo mai le faatuatua e ala i le faalogo, ma le faalogo i le afioga a le Atua.” 4 o le a faapefea ona latou faalogo atu e aunoa ma se failauga?” 5 Latou te malamalama i le talalelei e le pei o se isi lava tupulaga i o latou luma, ae e mafai faapefea ona latou “malamalama … o mea [latou] te faitauina … vagana ai o nisi [faiaoga] e ao ona taialaina [i latou].” 6

I Korinito, sa tusia ai e Paulo: “Ua faatuina e le Atua ni isi i le ekalesia, o uluai aposetolo, o perofeta lona lua, o aoao lona tolu, i le mavae ai o na vavega.”7 O lea la, ua e iloa ai ua faamaōpo oe lava i le va o aposetolo ma perofeta ma vavega faatasi ai ma se matafaioi taua i le mamalu o lenei taimi ma le faanatinatiina o le galuega a le Alii. 88

O Le Avea ma Soo i le Olaga Atoa o le Sini lea

I le savali a Elder D. Todd Christofferson anapo, sa ia amata ai ma faaiuina lana saunoaga e ala i le iloiloina o faamoemoega o aoaoga faalelotu i le Ekalesia. Sa taia au i lona faisoo ma le faamamafa i le fesoasoani i tamaiti aoga ia avea ma soo o Iesu Keriso i le olaga atoa. Sa foliga mai sa ia faamoemoe e faamanatu mai ia i tatou mea tatou te faamoemoe e ausia i lo tatou aoao atu.

I le na o le ono masina talu ona valaauina o ia i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa saunoa ai Elder Russell M. Nelson i lenei lotoa i se faigalotu i le Aso Sa. O lana savali sa musuia ma tumu i le malamalamaaga, ae o le ulutala o lana lauga ou te fia faamamafaina. Sa ia folasia mai i le ala lenei: “Ua ou faaautuina la’u tautalaga, ‘Amata ma le Iuga i le Mafaufau.’” Ona ia faamalamalama mai lea: “Ou te manatu o nisi o nei mea e sau mai lo’u talaaga i le faia o taotoga. E lei faia lava se tipiga e aunoa ma le fuafuaina e faamau. O le mataupu faavae lava lea e tasi e masani ona faatatau i vaega uma. E le amataina e tagata lauiloa o taaloga taufetuli se tuuga e aunoa ma le iloaina o le nofoaga o le tini.” 99

O le teuina o le iuga i le mafaufau—o le iloaina o le mea o loo taoto ai le tini ma le malamalama i le sini tupito—e taua i taimi uma, ae e faapitoa lava le taua i le aoaoina atu o le talalelei. Pe a tatou taulai atu pea i lena faamoemoega paia, o le a sili atu ona tatou ausiaina.

Sa aoao mai Peresitene Thomas S. Monson: “O le sini o le aoao atu o le talalelei … e le o le ‘sasaa atu o faamatalaga’ i mafaufau o tagata o le vasega. O le faamoemoega ia musuia tagata e mafaufau, lagona, ona fai lea o se mea e uiga i le ola ai i mataupu faavae o le talalelei.” 10

E pei ona ta’u mai i le Tusitaulima Aoao: “Tatou te a’oa’o atu le talalelei e fesoasoani ai i tagata ia faamalolosia lo latou faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Tatou te saili e fesoasoani i tagata ia avea atili e faapei o le Faaola, maua Lona mana i o latou olaga, ma i’u ai ina maua le ola e faavavau.” 11

Na ua e faia lenei mea i se auala ofoofogia. Ua matou vaaia lo outou aafiaga i olaga o le tupulaga faia’e. Ua toatele le auai i le seminare ma le inisitituti, ua tele atu ua o i misiona, ua toatele o loo auauna atu i le malumalu, ua toatele ua avea ma soo o Iesu Keriso i le olaga atoa.

O la’u valaaulia i le asō e faigofie: mo oe ia faamoemoe e aoao atu ma le avea ma soo i le olaga atoa e fai ma sini. Vaai i mea uma e te faia e ala i na tioata. Iloilo faavaitaimi mea e te aoao atu, auala e te aoao atu ai, e oo lava i mea e fai ai au suega. Iloilo e le gata i mea o loo e fesoasoani ia i latou ia iloa ae ia iloilo foi ea o loo e musuia ai i latou e fai ma avea ai. Aoao atu ma le faamoemoe e fesoasoani ia i latou ia avea ma “tagata fou” 12 ia Keriso.

O nisi fesili e mafaufau i ai: E faapefea e mea o loo ou aoao atu ma le auala ou te aoao atu ona aafia ai lagona o a’u tamaiti aoga e uiga i fesili o loo fesiligia i se faatalanoaga o se pepa faataga o le malumalu? Pe o lo’u aoao atu o fausia ai le faatuatua i le Tamā Faalelagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia? Pe o faamalosia ai molimau o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso ma perofeta ma aposetolo soifua? Pe o faamalosia ai le faaiuga a tamaiti aoga e tausi poloaiga ma salamo i aso taitasi?

Valaaulia le A’oa’oina ma le Filiga

Afai o la tatou sini o le avea ma soo i le olaga atoa, e tatau ona tatou, e pei ona valaaulia i tatou e Elder Christofferson e fai, “mafaufau pe na faapefea ona aoao mai le Faaola.” O le auala tatou te aoao atu ai e taua.

Atonu e te manatua le aoaoga a Peresitene Boyd K. Packer e uiga i “le auala e aoao atu ai” i konafesi faalesone a o avea o ia ma se peresitene o le misiona. Sa tao e Sister Packer se keke ma ni fogafale se tolu, sa teuteuina ma le matagofie i ni atufola felanulanuai o le kulimi. Sa ia tusia i le pito i luga ia upu: “O Le Talalelei.”

Ina ua faapotopoto faifeautalai, sa aumai le keke i se faiga faapitoa. Sa ta’ua e Peresitene Packer o le keke e faatusa i le talalelei. Ona ia fesili mai lea, “O ai e fia manao i se fasikeke?”

E le faigata ona maua se faifeautalai e manao i le keke. Sa tofi se volenitia e lei mafaufauina e sau i luma. Ona uu lea e Peresitene Packer lona lima ma faagoto ifo i le pito i luga o le keke ma aumai se fasi keke lapoa. Sa ia uuina lana moto ina ia pasī mai le va o ona tamailima le kulimi. Ona ia togiina lea o le fasi keke i luga o le faifeau ua faate’ia, ma salalau ai le kulimi i luma o lona suti.

I le mavae ai ona tu mo se aafiaga, sa ia liliu atu i faifeautalai uma ma fesili pe i ai se isi e manao i se keke. O le a ia faapea mai, “Po o le a lava se mafuaaga, sa leai se isi na manao ai.”

Ona ia aumaia lea i fafo o se ipu mata’eta’e, se tui siliva, se soloie, ma se naifi siliva matagofie e tipi ai. Sa ia fuliina le keke. Ona ia tipiina lea ma le faaeteete o se tipiga mai le isi itu, tuu lemu i luga o le ipu crystal, ma fesili atu, “Pe i ai se tasi e manao i se fasi keke?”

Sa faamalamalama mai e Peresitene Packer, “Sa manino lava le lesona. O le keke lava lea e tasi i tulaga uma e lua, o le tofo lava lea e tasi, o le meaai lava lea e tasi. O le auala e auauna atu ai a le o le valaaulia, e oo lava i le faatosina, po o le le valaauliaina, po o le inosia.” Sa ia faamanatu atu i faifeautalai o le keke e faatusa i le talalelei ma fesili atu ia i latou pe o faapefea ona latou auauna atu i ai. 13

O le auala tatou te auauna atu ai i le talalelei e mafai ona faia ai le eseesega i le va o le sasaa atu o faamatalaga i mafaufau o a tatou tamaiti aoga ma musuia i latou ia avea ma ni tagata aoao maelega o e suia o latou loto, manatu, amioga, ma natura moni e avea ma soo o Iesu Keriso i le olaga atoa. 14

Ina ia aoao atu e pei ona aoao mai le Faaola, tatou te alolofa ia i latou tatou te aoaoina, tatou te aoao atu e ala i le Agaga, ma tatou te aoao atu le aoaoga faavae autu. 15 O mea na tatou te faia o ni faiaoga.

Ae faapefea le tamaitiiti aoga? O le a le latou matafaioi? O la latou matafaioi o le aoao ma le filiga, ia tauaveina le tiutetauave mo lo latou aoaoina, ia faatino, ma faaaoga mataupu faavae o le talalelei i o latou olaga i aso taitasi.

Sa fesili mai Elder Christofferson ia i tatou anapo e valaaulia le aoaoina ma le filiga. Sa Ia aoao mai i tatou i le ala na valaaulia ai e le Faaola le aoaoina ma le filiga. Sa ia saunoa, “Sa ia aoao atu i ala na moomia ai i latou e mafaufau, auai e faatino, talanoaina, ma faaaoga Ana aoaoga.” Se’i o tatou faia foi lena lava mea.

Faaiuga

I le faaiuga, faafetai atu mo mea e te faia mo i latou o loo e aoaoina ma mo mea e te faia mo le malo o le Atua. O le sini o lo tatou aoao atu o le atiina ae lea o soo o Iesu Keriso i le olaga atoa. Tau ina ia taialaina oe a o e “auauna atu i le talalelei” ma faia i se auala e valaaulia ai le aoaoina ma le filiga.

Ou te faasoa atu la’u molimau i le Faiaoga o Faiaoga, o Iesu Keriso, lo tatou Fautua, “o le tusitala ma le faaatoatoaina o lo tatou faatuatua,” 16 ma le “faitaulaga sili o mea lelei o le a oo mai.” 17

I le suafa o Iesu Keriso, amene.