Konifelenisi ʻa e Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES
Ngaahi Maʻuʻanga Ivi Mahuʻinga ʻo e Ongoongoleleí


36:9

Ngaahi Maʻuʻanga Ivi Mahuʻinga ʻo e Ongoongoleleí

Konifelenisi Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES Sune 2024

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ke lea atu ai ki he kau faiako fakalotú ʻi he fakamafola fakaemāmani lahi ko ʻení. Fakamālō atu ʻi hoʻomou tuku taimí, pea fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa kuo mou fai ʻo tokoni ke laka ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Kātaki ʻo ʻiloʻi ʻoku “fuatautau hoʻo [lavameʻá] mei hoʻo tukupā ke tokoniʻi ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ke hoko ko ha kau ākonga faivelenga ʻa Sīsū Kalaisí.” ʻOku ʻikai makatuʻunga hoʻo lavameʻá ʻi he tokolahi hoʻo kau ako ʻoku hoko ko ha kau ākonga faivelenga ʻo e Fakamoʻuí; ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi heʻenau fili ke tali hoʻo akonakí, ngaahi fakaafé, pe ngaahi tōʻonga ʻofa fakamātoató. Ko ho fatongiá ke akoʻi mahino pea mo [mālohi] koeʻuhí ke nau lava ʻo fai ha fili [ʻi he] ʻilopau te ne tāpuakiʻi kinautolu. ʻOku maʻu ʻe he fakafoʻituitui takitaha ʻa e tauʻatāina ke filí. ʻI heʻene peheé, te u lea atu ai ʻo hangē ko e lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he kau fuofua faifekau ʻi he Siasí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, “Kapau te mou fai homou fatongiá, ʻe lelei kiate koe, ʻo hangē kuo tali ʻe he taha kotoa pē ʻa e ongoongoleleí.”

ʻI he 1916, naʻe pehē ai ʻa ʻEletā Tēvita O. Makei, “ʻOku ʻikai ha fatongia ʻe mahuʻinga ange ki ha tangata [pe fefine] ka ko ʻene hoko ko ha faiako ki he fānau ʻa e ʻOtuá.” ʻOku kei tatau pē ʻi he ʻahó ni. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ha faiako ʻokú ne maʻu ʻa e tuí, pea ʻokú ne akoʻi ʻa e tuí ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, tautefito ki he toʻu tangata kei tupu haké.

ʻI ha kihiʻi momeniti, te u lau atu ha konga lea ʻa Palesiteni Sefilī R. Hōlani, pea te mou vakai ki he fehokotakí. Ka kuó u fakaafeʻi mai ha niʻihi ke nau tokoni. Pea te tau kole ki he ongo Līsí mo e ongo ʻEsitoní ke na lava mai ki muʻá ni, pea te nau takitaha kai ha foʻi tuingikī (twinkie). Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ko e tuingikií ko ha keke vanila mo ha kilimi ʻi loto. Pea te u kole ke takitaha fakaava ʻene tuingikī ʻo kai. ʻE ʻoange haʻanau pepa holoholo takitaha. Pea te u feinga ke fokotuʻu ʻa e fehokotaki hení.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani ʻi he 1998, ʻa e mahuʻinga ke tukutaha ʻa e tokangá ki hono akoʻi ʻo e ngaahi ʻelemēniti mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. ʻI heʻene leá naʻá ne akoʻi ai, “Kuo pau ke tau toe fakaleleiʻi mo fakaʻaiʻai ʻa e faiako lelei tahá ʻi he Siasí—ʻi ʻapi, ʻi he tuʻunga malangá, … pea tautefito ki he loki akó. …

“… ʻI he hoko ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi heʻetau moʻuí … ʻe ʻikai ʻaonga ʻa e fio ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá mo ha ngaahi potufolofola mo ha ngaahi maau. ‘Oku tau lehilehiʻi moʻoni nai [ʻetau kau akó] pea mo ʻetau kau mēmipa foʻoú ʻi ha founga ‘e poupouʻi ai kinautolu ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngaahi meʻa fakahohaʻa ʻo e moʻuí? Pe ʻoku tau ʻoange kiate kinautolu ha faʻahinga fakakaukau fakamānako—kae hala hano ivi fakalaumālie?”

Koeʻuhi kuo mou ʻosi kai hano konga, Palesiteni Liisi ʻokú ke pehē ko e hā ʻa e lahi ʻo e faipa (fiber) ʻi hoʻo kiʻi foʻi Tuingikií? Ko hono moʻoní, naʻe hala.

Sisitā Liisi ʻokú ke pehē ko e milikalami kalasiume ʻe fiha ʻi he foʻi tuingikī ko ʻená? Ko hono moʻoní, naʻe noa.

Sisitā ʻEsitoni, ko e maikolokalami (microgram) vaitamini A ʻe fiha ʻokú ke pehē ʻoku ʻi he tuingikií? Ko hono moʻoní, naʻe noa.

Brother ʻEsitoni, ko e milikalami vaitamini C ʻe fiha ʻi he tuingikií? ʻIo, naʻe tatau pē. Naʻe hala ha vaitamini C ʻi ai.

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku saiʻia ʻi he tuingikií. Kapau naʻe fakangofua au ʻe heʻeku ongomātuʻá, naʻá ku mei kai tuingikī ʻataʻatā pē ʻi he kai pongipongi, hoʻatā, mo e efiafí. Sai, kapau naʻá na fakaʻatā au ke fai ia, ʻoku mou ʻilo nai ʻa e meʻa naʻa mou mei vakai mai ki aí? Ko hono moʻoní—ko ha tangata kui, nounou faka-vaitamini, mahamahaki hono huí pea faingataʻaʻia. He ʻikai matamatalelei.

Fakamālō atu kau tokoni. Naʻe ʻikai ke u haʻu ki hení ke aleaʻi ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi nounou fakaivi moʻui lelei ʻi heʻetau moʻui lelei fakatuʻasinó. Neongo ʻoku ifo ʻa e tuingikií, ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ivi moʻui lelei ia ai. Ka ko ʻeku ʻi hení ke aleaʻi ʻa e ivi fakalaumālie ʻoku mou foaki ki hoʻomou kau akó.

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha kau ako loto-vēkeveké, ʻe fiemaʻu ke tau fakaivia kinautolu ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e ngaahi talanoa fakamānako fakalaumālie ʻa ē ʻoku ʻikai ha fafanga fakalaumālie aí. Ko kinautolu ʻoku fafanga ʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakamānako fakalaumālié ʻoku ʻikai ha fakatuʻotuʻa te nau hoko ko ha kau ākonga tuʻuloa ʻo Sīsū Kalaisi—ʻa ia ko ha niʻihi fakafoʻituitui kuo nau tupu hake ʻi he ʻEikí ʻo maʻu ʻa e “kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻI hono fakaivia ʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakamānako fakalaumālié, ʻoku lahi honau faingamālie ke nau tupu hake ʻo loto-fefeka, taʻetui, mo puputuʻu fakalaumālie.

Ke fakafepakiʻi ʻa e honge ivi fakalaumālié, ʻoku fiemaʻu ʻe heʻetau kau akó ha ngaahi maʻuʻanga ivi mahuʻinga ʻe fā. Ko e ʻuluakí, ko ha fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní, Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, pea mo hono Fakafoki mai ʻo e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ke fai ʻení, kuo pau ke tau akoʻi ʻa e moʻoni kuo fakafoki maí pea fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko iá.

Tuku ke u ʻoatu ha fakatātā. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻe toutou ʻaʻahi ha toketā Siaina ko Kuleisi ki ha ngaahi ʻapiako fakafaitoʻo ʻi Sōleki Siti ʻi ha māhina ʻe 18. Naʻá ne ʻiloʻi ai ha ngaahi tafaʻaki fakafaitoʻo ki he tafa mafú. Naʻe fakakaungāmeʻa hoku fāmilí kiate ia, pea mau fakakau ia ʻi ha ngaahi ʻekitivitī lahi. ʻI ha ʻAho Kilisimasi ʻe taha naʻe hoko ʻi ha Sāpate, naʻa mau fakaafeʻi ia ki he Lotú ki he houalotu sākalamēnití. Naʻa mau fakatuʻamelie ʻe akonaki ʻa e ngaahi pōpoakí kau kia Sīsū Kalaisi mo fakamamafaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi fakafiefia Kilisimasí. Naʻá ku hoko ko ha palesiteni fakasiteiki pea naʻá ku tangutu mei ʻolunga lolotonga ʻa e houalotú. Naʻe tangutu hoku uaifí mo hoku ʻofefiné fakataha mo Kuleisi, ʻi he haʻofangá.

Hili ʻa e sākalamēnití, naʻe talanoa ʻa e fuofua tokotaha leá ki ha talanoa faʻu ongoongoa, fekauʻaki mo ha tangata poto fika fā. Naʻe fakaʻofoʻofa hono fai ʻa e talanoá pea ongo fakataautaha. Naʻe fakatefito ʻa e malanga ʻa e tokotaha hono hokó ʻi ha talanoa ki ha ngaahi fuʻu ʻakau ʻe tolu mo ha ngaahi fiemaʻu kehekehe. Naʻe fiemaʻu ʻe he taha ke ne hoko ko ha puha koloa fakaʻofoʻofa ka naʻá ne hoko ko ha puha fafangaʻanga maʻá e fanga monumanú, ko ha ʻaiʻangakai ʻa ia naʻe fakatokoto ai ha pēpē ʻi Pētelihema. Ko hono uá naʻe loto ke hoko ko ha vaka folau manakoa. Ka naʻe iku hoko ia ko ha vaka angamaheni naʻe ngāue ʻaki ʻe ha kau tangata toutai ʻi he Tahi Kālelí. Lolotonga ha matangi lahi, naʻe folofola ai ha tangata naʻe ui ʻe he niʻihi kehe ko e “ʻEiki” ʻo pehē, “Fiemālie,” pea naʻe malū ʻa e matangí. Naʻe loto ʻa e fuʻu ʻakau hono tolú ke hoko ko ha meʻa ʻe manakoa ki he vakai mei he mamaʻó. Ka naʻe hoko ia ko ha pou ʻa ia naʻe kalusefai ai ha tangata ʻi ha tafungofunga naʻe ui ko Kalevale. Ko ha toe talanoa faʻu kae mālie ia ʻe taha ʻo e Kilisimasí.

Naʻá ku loto-mamahi ʻi he ngaahi pōpoaki ʻi he fakatahá pea naʻá ku ongoʻi he ʻikai tuku ke ngata heni ʻa e aʻusia ʻa Kuleisí. Neongo naʻe ʻosi ʻa e taimí, ka naʻá ku falala atu ki he pīsopé peá u ʻeke ange, “Te ke fakaleleiʻi nai ʻa e fakataha ko ʻení, pe te ke loto ke u fakaleleiʻi ʻe au?” Naʻá ne talamai te ne tokangaʻi ʻe ia. Naʻá ne tuʻu ʻi he tuʻunga malangá ʻo fakamatalaʻi ʻi ha miniti ʻe nima, ʻa e Pēpē ʻi Pētelihemá pea mo e meʻa naʻá Ne fakahokó. Naʻe fakahoko ʻe he pīsopé ha fakamoʻoni mālohi kia Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻá ne fakahoko leva ʻa e himi mo e lotu tukú peá ne tangutu ki lalo.

ʻI hono hivaʻi ʻo e himi tukú, naʻe falala atu ʻa Kuleisi ki hoku uaifí ʻo talaange, “Lute, ʻi he lea ʻa e pīsopé, naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe liliu ʻi he fakatahá!” Ko e moʻoni. Naʻe ʻuhinga lelei ʻa e kau leá ka naʻa nau fai ha ngaahi talanoa fakamānako, naʻe ʻikai hanau ivi fakalaumālie, fakahaaʻi ʻa e vaivai ʻo e tui mo e fakamoʻoni ʻa ia naʻe mātuʻaki hala ʻi ha mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, pea iku mole ʻa e Laumālié.

Naʻe makatuʻunga ʻa e fakamoʻoni fakamātoato ʻa e pīsopé ʻi he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he folofolá pea mo e ngaahi akonaki ʻo e kau palōfita ʻa e ʻEikí; ko e meʻa ia naʻá ne fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié ki he fakatahá. Naʻá ku pehē, ʻoku faingataʻa ki he Laumālié ke ne fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ha talanoa faʻu. Neongo pe ko e hā ha toe meʻa ke tau fai ʻi heʻetau faiakó, ʻoku fiemaʻu ke tau fakafoki maʻu pē ʻetau akoʻí kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, ko e Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní, pea mo hono Fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí. Ko hono moʻoní, ʻoku lelei ke ngāue ʻaki ha ngaahi talanoa, naʻa mo ha ngaahi talanoa faʻu, ke ne taki mai ʻa e tokanga ʻa e kau akó. Ko ʻeku ʻuhingá, naʻá ku fakaʻaongaʻi ʻa e tuingikií ke maʻu hoʻomou tokangá. Ka ʻi heʻetau maʻu pē ʻa e tokanga ʻa e kau akó, ʻe fiemaʻu leva ke tau ʻoange ʻa e meʻatokoni ʻokú ne liliu ʻa e ngaahi moʻuí. ʻOku ou tui naʻe totonu ke hoko atu ʻi he tuingikií ʻa e kālotí, polokolií (broccoli), mo e hamasí (hummus)—ka naʻe ʻikai.

Naʻe talaki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Ko ia ia ʻe ui ki he huafa ʻo e ʻEikí, ʻe fakamoʻui ia.” Naʻe ʻeke leva ʻe Paula ha ngaahi fehuʻi ke tokoni ke tau maʻu ʻa e mahino ki he mahuʻinga ʻo hono akoʻi ʻe ha faiako kuo fakamafaiʻi, ʻa e ngaahi makatuʻunga mahuʻinga ko ʻení. Naʻá ne fehuʻi, “Ka ʻe fēfē ʻenau ui kiate ia naʻe ʻikai te nau tui ki aí? pea fēfē ʻenau tui kiate ia naʻe ʻikai te nau fanongo ki aí? pea fēfē ʻenau fanongo taʻe ha taha ʻe malangá? Pea fēfē ʻenau malangá, ʻo ka ʻikai fekau atu ʻa kinautolu?” Naʻe ʻoange leva ʻe Paula ʻa e aofangatuku ko ʻení: “Ko ia ʻoku mei he fanongó ʻa e tuí, mo e fanongo ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá.” ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke ke akoʻi hoʻo kau akó kau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kae lava ke nau fakatupulaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi mo Hono tefitoʻi fatongia ʻi he palani ʻa e Tamaí. ʻOku fālute kotoa ia ʻe he kaveinga ʻo e konifelenisí ni: “Fekumi ki he Sīsū ko ia ʻa ia kuo tohi ki ai ʻa e palōfitá mo e kau ʻaposetoló.”

Naʻe tohi ʻe he tokotaha ohi tui fakalotu pea toe faifekau, ko Tōmasi Kalamesi, fekauʻaki mo ʻene ngaahi aʻusia ʻi heʻene ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Naʻe moʻui ʻa Kalamesi mei he 1780 ki he 1847. ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, naʻe ʻiloʻi ʻe Kalamesi kuó ne fakatokangaʻi ha meʻa lolotonga ʻene malangá. ʻI ha ngaahi taʻu lahi, naʻá ne malanga fakafepakiʻi ʻa e ngaahi faiangahala mo e ʻulungaanga kovi kotoa pē. Naʻá ne tokanga taha ki he tōʻonga ʻata ki tuʻa ʻa ʻene kau muimuí, ʻo ne fakamahuʻinga hono akoʻi ʻo e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú. Naʻe fakamamahi ʻa e olá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe “ʻikai fuʻu tōloloto fēfē ʻene ngaahi leá” ki heʻene kau muimuí. Naʻá ne fakatokangaʻi, neongo kapau te ne fakalotoʻi ha taha ke ʻoua ʻe kaihaʻa, naʻe ʻikai pē ha liliu ia; naʻe ʻikai liliu hono lotó, neongo ʻa e fakaʻehiʻehi ʻa e tangatá mei he tōʻonga taʻetāú. ʻI hono fakalea ʻe tahá, te ke lava ʻo liliu ʻa e tōʻongá kae ʻikai liliu ʻa e loto ʻo e tokotaha akó.

Naʻe kamata malangaʻi leva ʻe Kalamesi ʻa e fakalelei mo e ʻOtuá pea mo e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisí. ʻI he taimi naʻá ne akoʻi ai ʻene kau muimuí ʻi he founga ko ʻení, naʻa nau liliu ʻenau moʻuí. Ko e lēsoni maʻongoʻonga naʻá ne maʻú, “ko e founga lelei taha pē ki hono malangaʻi ʻo e faileleí ko e malanga ʻaki ʻa Kalaisi.” Naʻá ne fakatokangaʻi ʻene fehālaaki kimuʻá—naʻá ne feinga ke liliu ʻa e tōʻongá kae ʻikai ko e lotó. Kuó ne ngāue leva ʻi he taimí ni ke liliu ʻa e lotó pea ʻoku fakanatula pē ʻa e liliu ʻa e ʻulungāngá.

Kuo liliu ʻeku moʻuí mo hoku lotó ʻi heʻeku ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ko Ia ʻa hoku Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Kuo liliu ʻe he ʻiló ni ʻa ʻeku tōʻongá, ʻi ha founga naʻe ʻikai toe lava ia ʻi ha founga kehe. ʻOku ou ʻiloʻi kuó u maʻu monū ʻi Heʻene feilaulau fakalelei taʻengatá. Ko e ʻilo ko iá ʻokú ne liliu moʻoni ai ʻa e ngaahi moʻuí.

Ko e ivi mālohi fakatupulaki fakalaumālie hono ua ki he kau akó, ko ha vā fetuʻutaki fakataautaha mo koe. ʻOku mahuʻinga ʻeni koeʻuhí ʻe lava ʻa e vā fetuʻutaki fakataautaha mo koé ʻo tokoni ke tohoakiʻi ʻa e tokanga ʻa e kau akó ki he Fakamoʻuí. Te ne hoko maʻu pē ko e maʻuʻanga ivi fakalaumālie moʻoní. Ka ʻoku tokoni ʻa e vā fetuʻutaki ʻo e faiakó mo e tokotaha akó ke tali tauʻatāina ʻe he kau akó ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí. Naʻa mo e hili ha ngaahi taʻu mei he ʻosi hono akoʻi ʻo e tokotaha akó, ʻe lava ke hokohoko atu hoʻomo vā fetuʻutakí ko ha ivi tākiekina lelei ʻi heʻenau moʻuí. ʻE makatuʻunga ʻa e tuʻuloa ho ivi tākiekiná, ʻi hoʻo ʻofa mo e tokanga lahi ki heʻenau leleí, tataki kinautolu ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí, kae ʻikai kiate koe.

Kuó u ʻosi foua ʻeni. Naʻe maʻu ʻe heʻeku faiako Palaimeli ko Pekí ʻa e faʻahinga ivi tākiekina ko iá ʻiate au. ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe ʻikai nofo ʻa Peki ʻi heʻeku ngaahi fehalākí ka naʻá ne fakatokangaʻi ʻeku fai ha lelei, peá ne kukuʻi hoku kouʻahé, tātaaʻi hoku ʻulú mo pehē mai, “Teili, ko ha tamasiʻi lelei moʻoni koe.” Naʻe ʻikai ke u fakakaukau ko ha tōʻonga tukuhifo eni; ka, naʻá ku fakatuʻamelie ki he ngaahi taimi ko iá ʻi heʻene hokó. Kimui ange ʻi heʻeku ʻi he toʻu tupú, ʻo hiki mei he Palaimelí, naʻe foki hoku fāmilí ki he uooti ko iá hili ʻemau nofo ʻi ha lauitaʻu ʻi Finilani mo Suētení. Naʻe lue mai ʻa Peki hili ʻeku tufa ʻa e sākalamēnití ʻo kukuʻi hoku kouʻahé, tātaaʻi hoku ʻulú mo pehē mai, “Teili, ko ha tamasiʻi lelei moʻoni koe.” ʻI heʻeku foki mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, hili ʻeku lea ʻi he houalotu sākalamēnití kau ki heʻeku ngaahi aʻusia ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻe haʻu kiate au ʻa Peki, ʻo kukuʻi hoku kouʻahé, tātaaʻi hoku ʻulú, peá ne pehē mai, “Teili, ko ha tamasiʻi lelei moʻoni koe.” Hili ha ngaahi lauitaʻu, naʻá ku fai ha ngaahi fili lelei ange mei he meʻa naʻá ku mei fakahokó—naʻe makatuʻunga ʻeni ʻi hono tataki au ʻe Peki ki he Fakamoʻuí pea naʻe ʻikai ke u loto ke ne loto-mamahi.

ʻI ha Sāpate ʻe taha hili hono uiuiʻi au ki he Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ku foki ki he uooti naʻá ku tupu hake aí. ʻOku kei ʻi ai pē ʻa Peki ʻi he uooti ko iá. Naʻá ku tangutu ʻi muʻa, lea nounou ʻi he houalotu sākalamēnití, peá u tangutu ki lalo. Hili ʻa e lotu tukú, ko e taʻu 80 tupu ia ʻa Pekí, naʻá ne fakateteʻi au mei hoku tuʻá. Naʻá ne lue takai hake ʻi he ʻotu sea ʻa e kuaeá ʻi hoku tuʻá, kukuʻi hoku kouʻahé, tātaaʻi hoku ʻulú, mo pehē mai, “Teili, ko ha tamasiʻi lelei moʻoni koe.”

ʻOku fiemaʻu ʻe he tokotaha ako takitaha ʻi heʻenau moʻuí ha Peki ʻe taha pe lahi ange—ko ha kau faiako kuo nau maʻu ha vā fetuʻutaki tuʻuloa mo kinautolu, ko ha taha kuó ne tataki kinautolu ki he Fakamoʻuí, ko ha taha kuó ne tākiekina ʻenau fakakaukaú mo e ʻulungāngá, ko ha taha ʻoku ʻikai ke loto ʻa e kau akó ke nau fakamamahiʻi. ʻI he taimi ʻoku uesia ai ʻa e kau akó ʻe ha ngaahi faingataʻa ʻa ia kuo pau ke nau aʻusiá, te ke lava ʻo ʻoange ha potu malu moʻonautolu ke nau maʻu ai ʻa e ʻofá mo ha fakapapau. Moʻoni ʻe ʻi ai pē niʻihi ia te nau fakafepakiʻi hoʻomou feinga ke ʻiloʻi kinautolú, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke ne taʻofi ai hoʻo ʻofa kiate kinautolú. Mahalo ko ho ivi tākiekina ʻi he kau ako fakafepakí ʻe lahi ange ia ʻi he anga hoʻo fakakaukaú.

Ko e maʻuʻanga ivi hono tolu ʻoku fiemaʻu ʻe he tokotaha ako takitaha, ko e malava ko ia ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi hohaʻa ʻoku nau ala maʻu fekauʻaki mo e Siasí. ʻI he taʻu ʻe valu kuohilí, naʻe faleʻi ai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ha kau faiako fakalotu:

“Kuo ʻosi atu ʻa e ngaahi ʻaho ia hono fakahoko loto-tauʻatāina ʻe ha tokotaha ako ha fehuʻi mei hono lotó pea tali ange ʻe ha faiako, ‘ʻOua te ke hohaʻa ki ai!’ Kuo ʻosi atu ʻa e ngaahi ʻaho ke ʻohake ai ʻe ha tokotaha ako ha hohaʻa fakamātoato pea fai ʻe ha faiako ʻene fakamoʻoní ko ha tali ʻo fakataumuʻa ke fakangata ai ʻa e talanoa ki he tūkunga ko iá. Kuo ʻosi atu ʻa e ngaahi ʻaho hono maluʻi ʻo e kau akó mei he kakai ʻoku nau ʻohofi ʻa e Siasí. …

“Kimuʻa pea tuku atu hoʻo kau akó ki he māmaní, maluʻi kinautolu ʻaki hono ʻoange ha fakaʻuhinga tonu, lelei mo moʻoni ki he tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ngaahi folofolá, hotau hisitōliá, mo e ngaahi tefito ko ia ʻoku faʻa maʻu halá.”

Kau faiako, te mou lava ʻo tokoniʻi ʻa e kau akó ʻaki hono akoʻi ange ʻa e ʻuhinga ke fakatahaʻi ʻa e akó mo e tuí ʻi heʻenau akó. Te ke lava ʻo akoʻi kinautolu ʻaki hano tā ha sīpinga ʻo e taukei mo e founga ko ʻení ʻi he kalasí.

Kuo fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau kuongá ni ʻo fakafou ʻi he fakahaá. Ko ia ai, kuo tau ʻiloʻi ʻa e founga ke foki ai ki hotau ʻapi fakalangí, ka ʻe kei ʻi ai pē ʻetau ngaahi fehuʻi mo e hohaʻa ʻoku tau fakaʻamua fakamātoato naʻa tau maʻu ha ngaahi tali ki ai. ʻE vakaiʻi ʻe hoʻo kau akó ʻa e founga hoʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi faingataʻá; ʻe fakatupu ʻe he kalo pe taʻetokanga ki he ngaahi fehuʻi fakamātoató ha ngaahi toe fehuʻi lahi ange. ʻOku fiemaʻu ke ke mateuteu ke tataki ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau fekumi ki ha ngaahi talí pea tokoniʻi kinautolu ke langaki ʻenau tui ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi maʻuʻanga ʻo e moʻoni fakalangí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo pehē, “Ko e fehuʻí ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai; ka ko ha kamataʻanga ia ʻo e tupulakí.” ʻI heʻene peheé, kuo fakatahatahaʻi ai ʻe he Siasí ha maʻuʻanga tokoni fakaʻofoʻofa mo falalaʻanga, maʻanautolu ʻoku nau fekumi ki ha ngaahi tali ki heʻenau ngaahi fehuʻi pē ʻanautolú pea ki he niʻihi ʻoku nau feinga ke tokoniʻí. Ko ʻetau taumuʻá ke tokoni ke fakamālohia ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku mau ʻoatu ai ha ngaahi fokotuʻu ki he founga ke aleaʻi ʻaki ʻa e ngaahi kaveinga fihi mo faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihí.

ʻE lava ke maʻu ʻa e maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi he uepisaiti ChurchofJesusChrist.org mo e polokalama Gospel Library fakatouʻosi. Telia na ʻoku teʻeki ke ke maheni mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení, tuku ke u fakaʻaliʻali atu ʻa e feituʻu ʻi loto ʻi he polokalama Gospel Library. Fakaava hoʻo polokalama Gospel Library. ʻI he peesi ʻuluakí, ʻalu ki he library. Lomiʻi ʻi he “Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí.” Te ke sio ai heni ki ha konga ʻoku ui ko e “Ko Hono Kumi ha Ngaahi Tali ki Hoʻo Ngaahi Fehuʻí,” ʻi ai mo e konga ʻe taha ʻoku ui ko e “Ko Hono Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ʻi Heʻenau Ngaahi Fehuʻí,” pea mo ha lisi hokohoko fakamataʻitohi ʻo ha ngaahi tefito lahi ki ha ngaahi meʻa ʻoku ala manakoá.

ʻOku akoʻi ʻi he konga “Ko Hono Kumi ha Ngaahi Tali ki Hoʻo Ngaahi Fehuʻí” ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne lava ʻo tataki ʻetau akó ʻi heʻetau fekumi fakamātoato ki ha ngaahi tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí—ʻo tatau ai pē pe ʻoku fekauʻaki mo e tuí, tokāteliné, pe hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he talateu ki he konga ko ʻení, ko e ngaahi fehuʻí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e tupulaki fakalaumālié pea ʻe lava ke hoko ʻa e fekumi ko ia ki ha ngaahi talí ko ha ngāue ke fakahoko ʻi he toenga ʻo e moʻuí. ʻOku fakalotolahiʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he konga ko ʻení ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisi he ko Ia ʻoku totonu ke langa ai hotau makatuʻunga ʻo e tuí. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu, ʻoku ʻomi ʻe he palani ʻo e fakamoʻuí ʻa e ʻOtuá ha fakakaukau ki heʻetau ngaahi fehuʻí. ʻOku tokoni ʻa e fakakaukau ko iá ke tau fakapapauʻi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí mei he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke mahuʻingá. ʻOku fiemaʻu ke tau fili ke maʻu ʻa e tuí kae lava ke tupulaki. Pea tau ngāue leva ʻi he tui mo piki maʻu ki he meʻa ʻoku tau ʻiloʻí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau fakaloloto ai ʻetau mahino mo ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻOku fakalotolahiʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe naʻe aleaʻi ʻi he konga ko ʻení, ke tau faʻa kātaki kiate kitautolu, niʻihi kehé, pea mo e taimi ʻa e ʻEikí. ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko e fakahaá ʻoku faʻa kamata ʻaki ia ʻa e ngaahi fehuʻi, faʻa hoko ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, pea ʻe lava ke hoko ʻi ha taimi ʻe niʻihi ko ha faingataʻa. ʻI heʻetau fekumi ki ha ngaahi fehuʻí, ʻoku totonu ke tau fekumi ki ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní pea mo ngāue ke maʻu ha mahino ki he kuohilí ʻaki hono fakamahino ʻa e ngaahi ʻuhingá.

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he “Ko Hono Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ʻi Heʻenau Ngaahi Fehuʻí” ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻi heʻetau fengāueʻaki mo e niʻihi ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fehuʻí. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó, ʻoku totonu ke tau lea ʻi he fakaʻapaʻapa, fakafanongo ʻi he loto ongoʻi moʻoni, pea fakahaaʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. Ko ia ai, fakafanongo mo tali ʻi he ʻofa. Fekumi ke maʻu ha mahino, ʻiloʻi ʻa e aʻusia ʻa e niʻhi kehé, pea fakaʻehiʻehi mei hono fakafaikehekeheʻi mo fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI heʻetau fai peheé, te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa hotau ngaahi ngataʻangá. Kātaki ʻo manatuʻi, neongo kuo tau maʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e ngaahi tali ki he fehuʻi kotoa pē. ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi ʻe pau ke tatali ki ha fakahā lahi ange. ʻI he ngaahi fehuʻi mo ha kau fehuʻi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻetau ʻilo ki he finangalo ʻo e ʻEikí mo e kakato ʻo e tokāteline ʻo e Siasí ke fakafiemālieʻi kakato ʻaki ʻa e kau akó. ʻI he ngaahi tūkunga ko ʻení, mahalo ʻe ʻikai tokoni ha feinga ke fakalotoʻi ʻa e niʻihi ʻoku nau fai ʻa e fehuʻí ʻaki ha fakatātā pe fakaʻuhinga.

Ko ha fehālaaki ʻoku faʻa fai ʻe ha kau faiako tokolahi ʻo ʻikai te nau tomuʻa fakakaukau ki ai, ʻa e ʻoatu ha ngaahi fakaʻuhinga pe ngaahi fakamatala kuo teʻeki ke ʻomi ʻe he ʻEikí. ʻI heʻene hoko iá, ʻe malava ke taʻeʻaonga ha ʻuhinga pe tali ʻe fai, pea ala hōloa ai ʻa e tui ʻa e tokotaha akó. ʻOku lelei ange ke talaange ʻoku ʻikai ke tau ʻilo, ʻi hano faʻufaʻu ha ʻuhinga pe fakamatala. He ko hono moʻoní, ko e tuí ko ha fili ia, pea taimi ʻe niʻihi ko e talí pē ke falala ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo e tui ki hono Fakafoki mai ʻo ʻEne ongoongoleleí, pea faʻa kātaki ʻi he tatali ki ha ngaahi tali mei he ʻEikí ʻi he taimi ʻokú Ne fili ke fakahā mai aí. ʻOku tau falala ki he ʻEikí pea tau feinga ke hoko ko ha maʻuʻanga tokoni malu mo falalaʻanga ki he niʻihi kehé ʻi he taimi te nau fiemaʻu tokoni aí.

ʻOku tau poupouʻi ʻa e kau akó ke fakatupulaki ʻenau fakamoʻoni fakalaumālie ki he ʻofa ʻa ʻenau Tamai Hēvaní, pea naʻe feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi maʻanautolu. Manatuʻi, neongo ʻa e taimi ʻoku ʻikai tali ai ʻe he kau akó ʻa e ongoongoleleí kakato, ʻoku malava ke nau kei tui pē mo faitotonu ki he ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI heʻenau faingataʻaʻia ʻi ha tafaʻaki ʻo e Siasí, te nau kei lava pē ʻo maʻu ha fakamoʻoni mālohi ʻoku ʻofeina kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo finangalo ke nau maʻu ʻa e lelei tahá, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa honau Fakamoʻuí.

Te mou fakatokangaʻi ko e lahi taha ʻo e ngaahi fokotuʻu ki hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ʻi heʻenau ngaahi fehuʻí, ko e lelei tahá hono fakahoko tautau toko tahá. ʻOku ou tui ko e founga lelei tahá ʻeni. Mahalo ʻe taʻefakapotopoto ki ha faiako ke ne fakaʻatā ʻa e kalasí kotoa ke nau tokanga taha ki hono tali ha fehuʻi mahuʻinga ʻa ha tokotaha pē. ʻOku ʻikai totonu ke tohoakiʻi ʻe he ngaahi fehuʻi ʻa e kau akó mei he lēsoni naʻe palaní ʻa ia naʻe faʻu ke fakatupulaki ʻa e tuí. Manatuʻi maʻu pē ko hoʻo taumuʻá ke langaki ʻa e tuí ʻi he kalasí fakalūkufua, kae ʻikai ko hano tohoakiʻi ʻe ha kiʻi niʻihi tokosiʻi ʻa e tokangá. Hangē ko e ako kotoa pē, ʻoku fiemaʻu ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālié ki hono tali ʻo e ngaahi fehuʻí.

ʻOku fakamanatu mai foki ʻe he fakamatala ʻo e konga ko ʻení ke tau tanumaki ʻetau tuí naʻa mo e taimi ʻoku tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé. Naʻe faleʻi ʻe Sisitā Tamala W. Lūnia ke ʻoua te tau “fakamālohiʻi [hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo nau ongoʻi heé].” Kae hangē ko Līhai ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí, “nofo maʻu pē ʻi he feituʻu ʻokú te ʻi aí ʻo ui kiate kinautolu. ʻOkú ke ʻalu ki he fuʻu ʻakau [ʻo e moʻuí], nofomaʻu ʻi he fuʻu ʻakaú, toutou kai pē ʻa e fuá pea mata malimali, hoko atu ke kole ki he niʻihi ʻokú ke ʻofa aí pea fakahaaʻi ha sīpinga ko e kai ko ia ʻi he fuá ko ha meʻa fakafiefia ia!”

Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi he “Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí,” tautefito ki he meʻa kuo akoʻi ʻi he “Ko Hono Kumi ha Ngaahi Tali ki Hoʻo Ngaahi Fehuʻí” pea mo e ngaahi konga “Ko Hono Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ʻi Heʻenau Ngaahi Fehuʻí”, kuó ne tokoniʻi au ke u fekumi ki ha ngaahi tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí ʻi ha founga kuó ne fakamālohia ai ʻeku tui ki he ʻEikí mo fakaloloto ʻeku mahino kiate Ia mo ʻEne ngāué. Kuo tokoniʻi foki au ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoní ke u tokoni ki he niʻihi kehé ʻi hono feau ʻenau ngaahi hohaʻá mo e ngaahi fehuʻí. ʻE tānaki mai ha ngaahi meʻa kehe ʻi he kahaʻú ke tokoni ki ha ngaahi fehuʻi mo ha ngaahi tefito pau, ko ia ai, kātaki ʻo toutou ʻalu ki he maʻuʻanga tokoni ko ʻení pea ʻoua naʻa teitei fakakaukau, “Kuó u ʻosi lau ia ʻe au.” ʻOku ou falala te mou ʻiloʻi ʻene ʻaonga ʻa e ngaahi konga mo e tefito ko ʻení. ʻOku ou lotua ʻe tokoni hoʻomou ngāue ʻaki ʻa e ngaahi naunau ko ʻení kiate kimoutolu mo e niʻihi kehé ke fakaloloto homou tui ki he Fakamoʻuí.

Ko e maʻuʻanga ivi fakalaumālie hono faá mo e fakaʻosí ʻa ia ʻoku ou loto ke maʻu ʻe he kau ako kotoa, ko e konga mahuʻinga ko ia ʻokú ne faʻu mo tauhi ha loto-angavaivaí. Ko ʻeku ʻuhinga ki he loto-angavaivaí, ko ha loto ʻokú ne ongoʻi ʻa e Laumālié. Ko e loto-fefeká ko e fehangahangai ia ʻo ha loto-angavaivai, ʻa ia ʻoku tāmate fakalaumālie. ʻOku faʻa fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e ngaahi mamahi ʻoku fakatatali ki he niʻihi ʻoku nau loto-fefeká. Naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfai “ko e ngaahi ʻao fakapoʻulí [naʻe mātā ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí] ko e ngaahi ʻahiʻahi ia ʻa e tēvoló ʻa ia ʻoku fakakuihi ʻa e matá, mo fakafefeka ʻa e loto ʻo e fānau ʻa e tangatá, mo tohoakiʻi atu ʻa kinautolu ki he ngaahi hala fālahí, pea nau ʻauha ai mo hē.”

Ko e mafu ʻoku fefeká ʻe faingataʻa ke hū ki ai ha toto. Ko ia ai ʻi he fonu ʻa e mafú, ʻi heʻene teuteu ke ngāué, ʻoku faingataʻa ki ha foʻi mafu ʻoku fefeka ke ne fakaʻatā ʻa e totó ke hū atu. ʻE lava ke tupu heni ha faʻahinga ʻo e mahaki mafú ʻa ia ʻoku fakatuʻutāmaki ʻo hangē ko e tuʻu ʻa e tā ʻo e mafú, ʻoku tupu mei he ʻikai ngāue lelei hono fakafonu ʻaki ʻa e totó. ʻI he founga faingataʻa hono fakafonu ʻa e totó ki ha mafu ʻoku fefeká, ʻoku faingataʻa tatau pē ia mo hano fakafonu ha mafu ʻoku fefeka fakalaumālie ʻaki ʻa e Laumālié.

ʻI he 2 Nīfai 33, naʻe fakamahino ai ʻe Nīfai, ko e kakai ʻoku nau fakafefeka honau lotó ʻe ʻikai ke nau fakaʻatā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tufaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki honau lotó. Naʻá ne pehē, “He ʻo ka lea ha tangata ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakahū ia ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá.” Naʻe hoko atu ʻa Nīfai ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku fakafefeka honau lotó ki he Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku ʻikai maʻu ʻe ia ha nofoʻanga ʻiate kinautolu; ko ia, ʻoku nau liʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻa ia kuo tohí, ʻo lau ia ko e ngaahi meʻa taʻeʻaonga.

Naʻe fakamahino ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, “Kātaki ka mou fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku ʻomai ai ʻe he Laumālié ʻa e fekaú ki aí ka ʻoku ʻikai ki he lotó. … … ʻI hono fakamulitukú, ʻe toki fakatōkakano pē ʻa e uho ʻo e fekaú mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he lotó, ʻo kapau ʻe loto ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e fekaú ke ne tali ia.”

Kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻe heʻetau kau akó ha loto-angavaivai, te nau mei tatau mo e niʻihi ko ia te nau pehē: “Kuo mau maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai te mau toe fiemaʻu! … he kuo mau maʻu ʻo feʻunga!” Kiate kinautolu, “ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá: Te u foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku fanongo ʻo tokanga ki heʻeku ngaahi akonakí, pea fanongo ki heʻeku akonakí, he te nau maʻu ai ʻa e ʻiló; he ko ia ʻokú ne talí te u foaki ʻo lahi ange kiate ia; pea ʻilonga ʻa kinautolu ʻoku pehē, Kuo mau maʻu ʻo feʻungá, ʻe toʻo meiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú.”

ʻI he maʻu heʻetau kau akó ha loto-fefeká, ʻe malava ke nau taʻofi ʻa e hala ʻa ia te nau lava ke maʻu lahi ange ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pe ngaahi tali ki heʻenau lotú. ʻOku nau hangē pē ko kitautolú, ʻo fiemaʻu ke fakaava honau lotó ki he Laumālié kae lava ke akoʻi kinautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke nau faí. Hangē ko hono akoʻi mai ʻe ʻAlamaá, “Pea ko kinautolu ʻe fakafefeka honau lotó, ʻe foaki kiate kinautolu ʻa e konga siʻi ange ʻo e folofolá kae ʻoua kuo ʻikai ke nau ʻiloʻi ha meʻa ʻo kau ki [he] ngaahi meʻa lilo [ʻa e ʻOtuá]; pea ʻe toki fakapōpulaʻi ʻa kinautolu ʻe he tēvoló, pea taki hifo ʻa kinautolu ʻi heʻene faʻitelihá ki he fakaʻauhá.” ʻOku paotoloaki ʻe he loto-angavaivaí ʻa e ola ʻoku talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí. “Ko ia ʻokú ne tauhi [ʻa e] ngaahi fekau [ʻa e ʻOtuá] ʻokú ne maʻu ʻa e moʻoní mo e māmá, kae ʻoua ke fakanāunauʻiaʻi ia ʻi he moʻoní peá ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” Ka neongo ia, ʻoku hoko ʻa e ngaahi loto-fefeká ke “haʻu [ai] ʻa e tokotaha [angakoví] ʻo toʻo atu ʻa e māmá mo e moʻoní.”

Naʻe fakamatala fakanounouʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e ngaahi kongokonga ʻo e maʻuʻanga ivi fakalaumālie ko ʻení ke ne ngaohi mo tauhi ai ha loto-angavaivaí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou loto ke mou manatu, pea mou manatu maʻu ai pē, ki he māfimafi ʻo e ʻOtuá, mo hoʻomou taʻeʻaongá, mo ʻene angaleleí mo e kātaki fuoloa kiate kimoutolú … pea fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu ʻi he fuʻu loto-fakatōkilalo lahi, pea ui ki he huafa ʻo e ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo tuʻu maʻu ʻi he tui mālohi ki he ngaahi meʻa ʻe hoko maí.” Ko e ngaahi kongokongá ʻeni; ke tau manatuʻi maʻu pē ʻoku hoko mai ʻa e huhuʻí koeʻuhí pē ko Sīsū Kalaisi, he ka ne taʻeʻoua Ia ʻe ʻikai ha ʻamanaki lelei ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. ʻOku tupu ai ʻetau fie fakavaivaiʻi kitautolu, pea ke tau lotu fakaʻaho, pea ke tau tuʻu maʻu ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. Ko e ola fakanatula ʻe hokó, ko ʻetau “fiefia maʻu pē, pea fonu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo tauhi maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo [ʻetau] ngaahi angahalá; pea … tupulaki ʻi he ʻilo ki he nāunau ʻo ia naʻá ne fakatupu ʻa [kitautolú].”

Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau manatuʻi mo tauhi maʻu pē ki he māfimafi ʻo e ʻOtuá, ʻi hoʻomou ngāue faivelenga ke fakalotoʻi kinautolu ke nau tui kia Kalaisi “mo fakalelei ki he ʻOtuá [ke] ʻilo ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa [honau] fakamoʻuí, ʻo ka hili [ʻenau] fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí. Ko ia ai, ʻoku tau “lea ʻia Kalaisi, ʻoku [tau] fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku [tau] malanga ʻaki ʻa Kalaisi, … ke ʻilo ʻe [heʻetau kau akó] ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.” ʻOku tokoni ʻa e ʻilo ko iá ke nau loto-fakatōkilalo, ueʻi kinautolu ke nau ui fakaʻaho ki he huafa ʻo e ʻOtuá pea tuʻu maʻu ʻi he tuí. ʻOku tokoni ke nau maʻu ha loto-vaivai ke tali ngofua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e ngaahi maʻuʻanga ivi ko ʻeni ʻe fā ʻa ia kuó u lea ki aí, ʻoku fakatou fakafehokotaki mo fefakamālohiaʻaki. Ko ha ʻaho lelei ʻa e ʻahó ni ke sivisiviʻi ʻetau founga fakafaiakó. Kātaki ʻo fehuʻi kiate koe pē.

  • ʻOku fakatefito nai ʻeku faiakó ʻia Sīsū Kalaisi?

  • ʻOku ou faiako nai ʻi he fakamoʻoni mo e ʻofa?

  • ʻOku ou feinga nai ke fakatupulaki ha ngaahi vā fetuʻutaki tuʻuloa mo ʻeku kau akó?

  • ʻOku ou tokoniʻi nai ʻeku kau akó ke tali ʻenau ngaahi fehuʻi pē ʻanautolú ʻo ʻikai tuku ke toe lahi ange ʻenau ngaahi fehuʻí?

  • ʻOku ou fakahaaʻi nai ha sīpinga ʻo ha loto-angavaivaí, fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ki he ʻOtuá mo e tuʻu maʻu ʻi he tuí?

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ako ʻe heʻeku kau akó mei heʻeku tā sīpingá pehē ki heʻeku faiakó?

Kāinga, fakamālō atu ʻi he meʻa kuo mou fai ke tokoni ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke nau hoko ko ha kau ākonga faivelenga ʻa Sīsū Kalaisí, ke tokoni ke nau tauhi ha loto ʻoku vaivaí, ke tokoni ke fakaava honau lotó ki he Laumālié, pea ke tataki kinautolu kia Sīsū Kalaisi, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní. Hangē ko ia naʻa tau fanongo ki ai ʻi he hivá, ʻoku tau fakahehema kotoa pē ke hē atu, ke mavahe mei he ʻOtua ʻoku tau ʻofeiná. ʻOku fiemaʻu ke tau manatu ki Heʻene leleí koeʻuhí ke fakamaʻu ʻe he lelei ko iá hotau lotó, hangē ha sēiní, ki he ʻOtuá. Pea ko e ʻuhinga ia ʻa Lōpeti Lōpinisoni, ʻi heʻene faʻu ʻa e hivá ʻo pehē, “Ko hoku lotó ʻeni. ʻAve ia pea silaʻi. Silaʻi ki he ʻapi funganí.” Naʻá ne loto ke manatua ʻa e ʻuhinga naʻá ne ongoʻi ai ke hivaʻi ʻa e foʻi hiva ko ia ʻo e ʻofa huhuʻí ʻi he ngaahi taimi naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ai ke hiva iá. Pea ʻoku tatau pē kiate kitautolu, ke tau tokoni ki heʻetau kau akó ʻi he hala ko iá.

ʻOfa ke tāpuekina koe ʻe he ʻOtuá ʻi he meʻa ʻokú ke faí. ʻOfa ke tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo leleí, ke tāpuekina koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo tuí, faivelengá mo e fakamoʻoní. Fakamālō atu ʻi hoʻomou tauhi ki he ʻEikí. Fakamālō atu ʻi hoʻomou hoko ko Hono kaungāmeʻá, koeʻuhí ko Ia hotau kaumeʻa angaʻofa, poto mo fakalangí. ʻOku ou ʻilo pau ʻoku moʻoni ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.