Ko e Tākiekina mo e ʻAonga ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiutí
Konifelenisi ʻa e Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES Sune 2024
ʻOku ou fiefia ke vahevahe mo kimoutolu ʻi he ʻahó ni ha liliu ki he ngaahi ngāue ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiutí ke fakalahi ʻetau malava ʻo tokoni ʻi he meʻa ʻoku hoko ki he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ʻi he funga ʻo e māmaní. Mahalo kuo mamata pe fanongo hamou niʻihi ʻi ha konga kehekehe ʻo e fakamatala ko ʻení ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe. Ka ʻoku ou tui ʻoku mahuʻinga ke vakai ki he fengāueʻaki ʻa e ngaahi tafaʻaki kotoa pē pea fakakaukau ki he meʻa hono hokó.
Ko kimoutolu ʻoku ʻikai ngāue ʻi he S&I, ʻoku ou fakaʻamu ʻe mahuʻinga mo ʻaonga foki ʻa e fakamatala ko ʻení kiate kimoutolu.
Ko kitautolu kotoa ʻoku ngāue ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí ʻoku tau fakakaukau maʻu pē ki he founga te tau langaki ai ʻa e tui ki he Fakamoʻuí mo tokoniʻi lelei ange ʻetau kau akó ʻi heʻenau feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. ʻI he taʻu ʻe nima pe ono nai kuohilí, naʻa mau fakatokangaʻi ʻa e hōloa ʻa e lesisita ki he ʻinisititiutí ʻi ha ngaahi taʻu siʻi, ʻa ia naʻe tupu ai ʻemau hohaʻa lahi. ʻI hono ʻiloʻi foki ʻoku fepaki ʻa e kakai lalahi kei talavou tokolahi mo e ngaahi pole faingataʻa ki heʻenau tuí, naʻa mau loto ke tokoni koeʻuhí ʻoku mau ʻiloʻi ʻe lava ke hoko ʻa e ʻinisititiutí ko ha founga lelei ke nau maʻu ai ʻa e tokoni ʻoku nau fiemaʻú. Naʻa mau fie ʻilo ki ha meʻa lahi ange te mau lava ʻo fai, ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono poupouʻi ke nau kau maí kae ʻiloʻi foki ʻa e founga te mau lava ai ʻo tokoni lahi ange ʻi heʻenau moʻuí. Naʻa mau fakakaukau ʻe mahuʻinga ke kumi ha founga ke fanongo moʻoni ai kiate kinautolu, ke mahino ʻenau ngaahi polé, pea mo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he ʻinisititiutí ke tokoní. Ko ia naʻa mau faʻu ai ha timi ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiutí ʻa ia naʻa mau fuofua ui ko e Kōmiti Mohu Fakakaukau ʻo e ʻInisititiutí.
Naʻe ʻuluaki ngāue ʻa e kōmiti ko ʻení mo e Vaʻa Fakatotolo Fakafekauʻakí ke fai ha ngaahi fakatotolo fekauʻaki mo e kakai lalahi kei talavou ʻi he Siasí. Pea naʻa nau ngāue leva mo e BYU AdLab ke vakaiʻi ʻa e ngaahi liliu te mau lava ʻo fai ki he ʻinisititiutí ke tokoni ki he kakai lalahi kei talavoú ʻi heʻenau ngaahi fiemaʻú.
Naʻe ʻaonga ʻaupito ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení ka naʻa mau loto foki ke fai ha meʻa lahi ange ke ʻiloʻi ha ngaahi faingamālie ke fakalahi pea ope atu ʻa e tokoni ʻa e ʻinisititiutí. Ko ia naʻa mau aleapau ai mo e kautaha Bonneville Communications ke fai hano ʻanalaiso fakaʻauliliki ange.
Naʻa nau faʻu ha ngaahi kulupu ke fakatefito ai mo e savea ki ha kakai lalahi kei talavou ʻe toko 5,000 tupu, kau ai ha tokolahi naʻe ʻikai ke nau lolotonga kau ki he ʻinisititiutí pe ko e Siasí. Naʻe fai ʻa e akó ʻi ha konitinēniti ʻe nima pea maʻu ai ha fakamatala mātuʻaki mahuʻinga moʻoni.
Ko e meʻa mahuʻinga taha naʻe talamai ʻe he kakai lalahi kei talavoú naʻa nau fiemaʻu ha meʻa ʻe fā:
Naʻa nau fiemaʻu ʻa e ʻinisititiutí ke felāveʻi ange mo ʻenau ngaahi fiemaʻú mo tali ʻenau ngaahi fehuʻí.
Naʻa nau loto ke nau ongoʻi lata—ke kau ki ha kulupu ʻo ha kakai ʻoku tokoni ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí pea kau ki ha ngāue, ke ongoʻi ʻoku nau kau ki ha meʻa mahuʻinga.
Naʻa nau kole foki ke mau fakafaingofuaʻi ange ʻa e kau ki he ʻinisititiutí ke nau lava ʻo kau ki ai neongo ʻenau femoʻuekiná mo e ngaahi fiemaʻu ki honau taimí mo e tokangá.
Ko e tali lahi tahá naʻa nau fiemaʻu ke ongoʻi ʻa e ofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ongoʻi ofi ange ki he Fakamoʻuí. Naʻa mau ui ʻeni ko e “ului kia Sīsū Kalaisí.” Naʻe tokoni mai ʻa ʻEletā Kilipeti ke mau ʻiloʻi naʻe kehe ʻeni mei he toengá.
Ko e taumuʻa ʻo e ʻinisititiutí ke fakaloloto ʻa e ului kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ko e toengá ki he taumuʻa pē ko iá. Kuo pau ke nau fehokotaki ki he taumuʻa ʻo e uluí, ka ʻikai he ʻikai ke teitei maʻu ai ʻa e lelei tuʻuloa ʻoku fiemaʻu ʻe he kakai lalahi kei talavoú. Te tau lava ʻo tanumaki ʻa e fakafelāveʻi ʻoku ʻikai iku ki he uluí, pe kau ki ha kalapu pe timi sipoti. Ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku tau fekumi ki aí. ʻOku fiemaʻu ke tau tokoni ke nau vakai ki he founga ʻoku tali ai ʻe he ongoongoleleí ʻenau ngaahi fehuʻi fakamātoató mo tokoniʻi kinautolu ʻi he ngaahi faingataʻa fakaʻahó. Pea ʻoku fiemaʻu ke tau fokotuʻu ha haʻi ki he fuakavá. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí kuo pau ke iku ia ki he uluí.
Ko ia naʻa mau muimuiʻi ai ʻa e kakai lalahi kei talavoú ke fehuʻi ange, “ʻE fōtunga fēfē ʻa e ʻinisititiuti ʻoku ʻuhingamālie angé, fakatupu ai ʻa e ongoʻi latá, pea faingofua ʻa e kau ki aí ʻi he ngaahi founga te ne fakaloloto ʻa e uluí?”
Ko e olá naʻe faʻu ai ha ngaahi polokalama naʻe fakahoko ʻi ha polokalama pau ʻi he taʻu ʻe fā kuohilí. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi.
Ke ʻuhingamālie ange ʻa e ʻinisititiutí, kuo mau faʻu ai ha ngaahi ako. Ko e ngaahi ako ko ʻení ko e seminā uike ua ki he nima ʻoku fakatefito ʻi he ngaahi fiemaʻu naʻe ʻomi ʻe he kakai lalahi kei talavoú. Ko ia, ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi kalasi semesitaá, te nau lava ʻo haʻu pea solova ʻi ha kiʻi taimi nounou ʻa e meʻa ʻi heʻenau fakakaukaú. ʻOku kei fakatefito pē ʻa e ngaahi ako ko ʻení ʻi he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻi onopōní pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí.
Kuo mau tānaki atu foki ha ngaahi kalasi foʻou. Hangē ko ʻení, kuo mau fokotuʻu ha kalasi ʻo fakatefito ʻi he tohi ʻa ʻEletā ʻEnitasoni The Divine Gift of Forgiveness, ʻa ia kuo tali lelei ʻaupito.
ʻOku mau houngaʻia foki kia ʻEletā ʻUkitofa, naʻá ne fakafeʻiloaki mai ʻa e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau kau faiakó kotoa. Kuo hoko ia ko e fakavaʻe ki heʻetau akó, kau ai ʻa e founga ke ʻuhingamālie ange ai ʻetau ngaahi kalasí.
ʻI ha feinga ke fakatupulaki ʻa e ongoʻi kau ki aí, kuo mau fakamamafaʻi ʻa e fakakaukau ʻa Palesiteni Nalesoni ko ia ʻi he taimi pē ʻokú ke fai ai ha meʻa ke tokoni ki ha taha pē ke haʻu kia Sīsū Kalaisi pea fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá, ʻokú ke tānaki fakataha ai ʻa ʻIsileli. Fakamālō atu ʻi hoʻomou ngāue mālohi ke fai ha ngaahi fakaafe mo fakalotolahiʻi ʻa e tokotaha ako kotoa pē ʻe ala kau maí.
Hangē ko ʻení, ʻi he taʻu kuo ʻosí pē ʻi ʻAmelika Lotolotó, naʻe fakaafeʻi fakataautaha ai ʻe heʻetau kau faiakó ha toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻe toko 25,000 tupu ke kau ki he ngaahi kalasí. Naʻa mau kole foki ki heʻetau kau akó ke fakaafeʻi honau ngaahi kaungāmeʻá. Ko hono olá, naʻe laka hake ʻi he ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko 30,000 mei he ngaahi tui fakalotu kehé naʻe kau mai, ʻa ia naʻe iku ia ki ha papitaiso ʻe toko 9,000 tupu. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi liliu kuo mau fakahokó, ʻoku ou tui ko e ʻuhinga lahi taha kuo tupulaki ai ʻa e lesisita ki he seminelí mo e ʻinisititiutí koeʻuhí ko e tokolahi ʻiate kimoutolu kuo mou fakahoko ʻa e vīsone naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ke tānaki ha toʻu tangata ʻo e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú. Fakamālō atu ʻi hoʻomou loto ʻaki ke tānaki fakataha mo ʻomi ha kakai kei talavou tokolahi ange kia Sīsū Kalaisí. Ko e lahi ange ʻetau fakafenāpasi mo e vīsone fakaepalōfitá, ko e lahi ange ia ʻa e mālohi te tau maʻu ʻi he ngāué ni.
Kuo mau fai mo ha ngaahi meʻa kehe, hangē ko hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi lokiakó mo fakamamafaʻi hono feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e tokotaha akó kae ʻikai ko hono akoʻi pē ʻa e lēsoní. Kuo mau fakakau lahi ange foki ʻa e kau akó ʻi hono fili ʻa e konga ʻo ʻetau lēsoní te tau fakaʻaongaʻi ai ha taimi lahi pe siʻisiʻi angé.
Ke fakafaingamālié, ko e liliu lahí ko e ʻinisititiuti ʻi he ʻinitanetí. Kuo hiki hake ʻa e lesisita fakataʻu ʻi he ʻinitanetí ki he toko 25,000 tupu, ko e hiki hake ia mei he toko 9,000 he taʻu ʻe ua kuohilí. ʻOku fakatefito ʻeni ʻi heʻetau ngāue fakataha mo e BYU–Pathway Worldwide pea ʻe hoko ia ko ha ʻuhinga tefito ʻo ʻetau tupulaki hokohoko ʻi he kahaʻú.
Kuo mau fakafaingofuaʻi foki ʻa e ngaahi taimi kalasí mo e feituʻú ke faingofua ange ʻa e kau mai ʻa e kau akó.
Kuo mau ʻomi ha ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ki he ngaahi fale faiʻanga ʻinisititiutí, ʻa ia kuo ʻomi ai ha ivi mo e fiefia lahi ange pea kau mai ha kakai kei talavou tokolahi ki he ʻinisititiutí. ʻOku mau fengāueʻaki foki mo e ngaahi ʻiuniti ʻo e Siasí ke fakahoko ʻa e ʻinisititiutí ʻi he ngaahi feituʻu fakatahaʻanga foʻou kuo fakangofuá.
Ke poupouʻi ha kau ako tokolahi ange ke kau maí, naʻe faʻu ai ʻe Palesiteni Nalesoni ha fakaafe ʻi ha vitiō. Kuo mau maʻu foki ʻa e fakamatala mei he kau akó fekauʻaki mo ʻenau aʻusia ʻi he ʻinisititiutí. Kuo mau ui ʻa e foʻi vitiō ko iá ko e “I Love Inistitute (ʻOku Ou Saiʻia ʻi he ʻInisititiutí).” Ko ha vitiō ʻeni ʻoku fakatahaʻi fakatouʻosi ai.
[video]
Kofi: ʻOku ou tui kuo tokoniʻi moʻoni au ʻe he ʻinisititiutí ke ʻiloʻi moʻoni hoku Fakamoʻuí ʻo ʻikai ke ʻiloʻi pē Ia, kae ako fekauʻaki mo Ia, pea ʻiloʻi ʻa e tafaʻaki ʻeku moʻuí te u ngāueʻi ke u hoko ai ʻo hangē tofu pē ko Iá.
Lily: ʻOku ou saiʻia ʻi he ʻinisititiutí he ʻoku ou ʻofa ʻia Sīsū Kalaisi, pea ʻoku hoko ʻa e ʻinisititiutí ko ha feituʻu ke u lava ʻo talanoa ai fekauʻaki mo Ia. Pea ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻi he talanoa kau kia Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ongoʻi ʻa e mālohi ko iá ʻi heʻeku moʻuí.
Palesiteni Russell M. Nelson: Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou ʻofa atu. ʻOku ou fakakaukau atu mo lotua maʻu pē kimoutolu. ʻOku mou moʻui ʻi ha kuonga mātuʻaki makehe. ʻOku mou ʻi ha taʻu motuʻa ke fai ai ha ngaahi fili mahuʻinga, ngaahi fili ʻe kaunga ki he toenga homou moʻui fakamatelié mo e moʻui taʻengatá. ʻE ngali taulōfuʻu pe fakailifia ʻi he taimi ʻe niʻihi hono fai ʻo e ngaahi fili ko ʻení, ka ʻoku toe fakafiefia foki he ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi mahuʻinga.
Tuku muʻa ke u fakaafeʻi kimoutolu ke fai ha meʻa ʻe tokoni atu ʻi ha founga ʻoku malava ʻi ha ngaahi meʻa siʻi pē: ʻalu ki he ʻinisititiutí. Kuó u mamata ki he ʻalu ʻeku fānaú, makapuná, mo e makapuna ua tokolahi ki he ʻinisititiutí. Kuo liliu ʻenau moʻuí ʻi heʻenau ʻalu ki he ʻinisititiutí. Kuo tokonia kinautolu ʻi he ʻinisititiutí pea ʻe tokoniʻi koe ke fakaloloto ai hoʻo ului kia Sīsū Kalaisí. ʻE tokoni hoʻo ʻalu ki he ʻinisititiutí ke ke ongoʻi lahi ange ai ʻa e ʻofa lahi ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koé.
ʻE ʻoatu ʻe he ʻinisititiutí ha kau faiako fakalaumālie, ngaahi kaungāmeʻa faivelenga, mo ha ongoʻi lata. ʻE tokoniʻi ai koe ke ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku iku ai hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá. ʻE tokoni ʻa e ʻalu ki he ʻinisititiutí ke ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí pea mo fiefia ange, ʻi he taimí ni.
Kapau ʻokú ke fie ʻilo ki he moʻoni fekauʻaki mo koé, ʻalu ki he ʻinisititiutí. Kapau ʻokú ke fie ʻilo ki he taumuʻa ʻo e moʻuí, ʻalu ki he ʻinisititiutí. Kapau ʻokú ke fie nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻalu ki he ʻinisititiutí. Kapau ʻokú ke fie ako ʻa e founga ke tuku ai ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí, ʻalu ki he ʻinisititiutí. Kapau ʻokú ke fie hoko ko ha tokotaha faʻa fakalelei, ʻalu ki he ʻinisititiutí.
ʻOku ou palōmesi atu ʻa e ngaahi tāpuakí ni mo fakahā atu ʻeku ʻofá, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
[end video]
ʻOku maʻu atu ʻa e ngaahi vitiō ko ʻení ʻi he uepisaiti ʻa e Siasí. Kuo fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he mītia fakasōsialé, ʻi he lokiakó, ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí, pea kuo fakaʻaongaʻi ia ʻe homou tokolahi ʻi he ngaahi fakataha lotu ʻa e YSA. Fakamālō atu hono fakaʻaongaʻi ʻa e naunau ko ʻení ke fakahoko ʻa e fakaafe mo e ngaahi palōmesi ʻa e palōfitá.
ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he ʻū vitiō ʻa e kau akó. ʻOku ʻikai tomuʻa hiki ha fakamatala ki ai, pea ʻoku talanoa ʻa e tokolahi ki he tokoni ʻenau ngaahi kalasí ke nau ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí pea muimui kiate Iá. Fakamālō atu ai ʻi he meʻa ʻoku mou faí; ʻoku ou manako ke fanongo ki heʻenau ngaahi fakamoʻoní. Pea ʻikai ngalo foki, ʻetau houngaʻia kia Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene pōpoakí, kuo ongo moʻoni ia ki ha kakai lalahi kei talavou tokolahi.
ʻI heʻeku ʻi Seni Tieko mo ʻEletā Sitīvenisoní, naʻe haʻu ha finemui hili ʻa e fakataha lotú ʻo pehē mai naʻá ne fakakaukau kuo ʻosi ʻene kau ki he kalasi ʻinisititiutí ʻi heʻene ʻosi mei he akó. Ka ʻi heʻene fanongo ki hono vahevahe ʻe he palōfitá ʻa ʻene ngaahi talaʻofá, naʻá ne toe lesisita leva ki ha kalasi, pea kuo hoko ia ko ha tāpuaki lahi kiate ia.
Ko e ola ʻo e ngaahi ngāue ko ʻení pea ope atu aí, ko e tupulaki ʻa e ʻinisititiutí.
Hili ʻene hōloa ʻi ha taʻu ʻe nima, kuo tau tānaki atu ha kau ako tokolahi ange ʻe toko 57,000 ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí. Ko ha tupulaki peseti ʻe 20 ia—pea ʻoku mau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha kau ako tokolahi ʻoku nau kau mai ka kuo teʻeki ai ke nau lesisita. Ko e fika lahi taha ia ʻi ha taʻu ʻe valu, pea ʻoku mau fiefia ke vakai ki he tupulaki hokohoko ʻi he taʻu ki he taʻu.
Ko e tupulaki ʻa e lesisitá ko ha konga pē ia ʻo e talanoá. ʻOku ou fanongo ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku ou ʻalu ki aí ki he ngaahi talanoa ʻo e liliu ʻa e moʻui ʻa e kakaí. ʻI he kamata ʻa e kakai kei talavoú hono ako fakamātoato ʻa e folofolá, ʻoku tāpuekina kinautolu pea nau maʻu ai ha tataki fakalaumālie mo e ʻamanaki lelei. Pea ʻoku hoko ʻeni ʻi heʻetau ngaahi kalasí ʻi he ʻaho kotoa pē.
ʻIkai ngata ʻi he ngaahi lesisita fakataʻu ko ʻení, ka ʻoku mau ʻilo ko e peseti ʻe 95 nai ʻo e kakai lalahi kei talavou ʻoku ʻalu ki he ʻinisititiutí, ko e tokolahi tahá ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 18 mo e 24. Ka ʻoku ʻikai ke mau fiemālie pē heni; ʻoku mau fai ʻa e meʻa kotoa pē te mau lavá ke tokoni ki he kakai lalahi kei talavou mālohi mo māmālohi kotoa pē. Ko e fakaʻamú ʻe laka hake ʻi he peseti ʻe 100 ʻo e kau mālohí he ʻoku lava ʻa e ʻinisititiutí ke tokoniʻi ʻa e kau YSA kotoa ʻoku kau maí ʻi he Siasí mo e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai kau maí ke tokoniʻi ke nau foki mai ʻo mālohi.
Ko e taʻú ni, ʻoku tau ngāue atu ke tānaki mai ha kau ako ʻinisititiuti ʻe toko 20,000 kehe. ʻOku ʻuhinga ia kuo tau tānaki mai ha kau ako ʻinisititiuti ʻe toko 77,000 tupu ʻi he taʻu ʻe tolu kuohilí, ko e toko 100,000 tupu ʻi he fakatahaʻi ʻo e seminelí mo e ʻinisititiutí. Te u toe fakaongo atu ia? Ko e kau ako tokolahi ange ʻe toko 100,000 tupu ʻi he taʻu ʻe tolu—koeʻuhí pē ko hoʻomou ngāué!
ʻOku ʻuhinga ia ko e kakai ʻe toko 100,000 lahi ange kuo nau maʻu ʻa e faingamālie ke vakai ki he ʻuhingamālie ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí, ongoʻi ʻoku nau kau ki ai, pea fakaloloto ai ʻenau ului kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. Mālō ʻaupito!
Ko e hā leva ʻa e meʻa hono hoko ki he ʻinisititiutí?
Kuo pau maʻu pē ke tau nofotaha mo fakafenāpasi ki heʻetau taumuʻa ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiutí. ʻOku ʻikai ke tau fakahoko pē ha liliu ke ʻi ai ha fakakaukau foʻou. ʻOku tau fakahoko ʻa e liliú ke fakalahi hotau ivi malavá mo ʻetau tokoní.
Ke tokoni ke fakahoko iá, ʻoku mau fakahoko ha fakahinohino lahi ange mo ha founga ki he fakakaukau foʻou ʻi he kahaʻú. ʻOku kamata ʻa e ngāue ko ʻení ʻaki ʻa e fanongo ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kakai lalahi kei talavoú ʻoku ʻofaʻi mo ongona kinautolú. Feinga ke mahino ʻenau ngaahi fiemaʻú. Fakaafeʻi ke nau kau ki he ngāué.
Ko e hokó, fealēleaʻaki fakataha mo vakaiʻi ha ngaahi founga ʻe ala fakaleleiʻi ai kae fakakaukau foki ki he ngaahi tuʻutuʻuní mo e maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻú.
Fekumi leva ki ha fakangofua ke fakahoko ʻa e ngaahi founga fakalelei ko iá mo fua ʻa e ngaahi olá, vakavakaiʻi ʻa e ngaahi olá ki he meʻa naʻe ngāue leleí, pea toe fanongo ki he kakaí.
ʻI he ngāue hokohoko mo tupulaki ko ʻení, ngāue vāofi mo hoʻo talēkita fakavahe lahí pe fakaʻēliá. Te nau ʻoatu ha fakahinohino mo e tataki mahuʻinga.
Hangē ko ia naʻe toki lea ʻaki ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasení:
“ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi fakakaukau foʻou. ʻOku fiemaʻu pē ke pukepuke ʻa e laumālie ko iá ʻi hotau ʻatamaí pea fakatokangaʻi ko e Siasí ni ko ha Siasi mohu fakakaukau. Ko e Siasi kitautolu ʻo Sīsū Kalaisí, ko ia, ʻoku tuʻuloa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá. Ka ʻoku tau maʻu ʻa e fakakaukau foʻou koeʻuhí ʻoku tau fakafenāpasi mo tupulaki maʻu pē, pea fai ha meʻa ʻoku lelei ange. Ka ʻoku ou ʻamanaki ʻi he taimi tatau, ʻoku tau hoko ko ha kau muimui lelei. … ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ha fakakaukau foʻou.”
ʻOku ou saiʻia ʻi he fakakaukau ʻo e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻEnitasení. He ʻikai teitei liliu ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, hangē ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongoleleí. Ka ʻoku tau liliu ʻa e ngaahi polokalama ʻa e Siasí ke feau lelei ange ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa hono kau mēmipá.
Ko e ʻelito ʻo e meʻa te tau fakahoko maʻu peé ko hono akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e laumālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻI heʻetau feinga ke fakahoko ʻeni ʻi ha founga ʻoku tokanga taha ki he tokotaha akó, ʻoku mau poupou atu ke mou kau mai ki he ngāue ko ʻeni ʻo e fakafanongo mo tali ki he kau akó.
Pea kātaki ʻo manatuʻi: ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ki hono liliu ʻa e ʻinisititiutí kuo pau ke fakafenāpasi ia ki he taumuʻá pea tokoniʻi ʻa e kakai lalahi kei talavoú ke fakaloloto ʻenau ului kia Sīsū Kalaisí.
Sai, fēfē leva ʻa e seminelí? Hangē ko ʻeku lavé, kuo hoko foki mo ha tupulaki ʻi he seminelí. ʻOku ʻikai fuʻu fēfē hangē ko e ʻinisititiutí, ka kuo tau tupu ʻaki ʻa e peseti ʻe 5 ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí ʻi he seminelí. Ko e tupulaki lahi ʻeni koeʻuhí, neongo ʻa e hōloa ʻa e seminelí ʻaki ha kau ako ʻe toko 50,000 talu mei he 2018, ka ʻoku tau kei fakalakalaka pē. ʻI he taʻu kuo ʻosí pē naʻa tau aʻu ki he peseti ʻe 54.4 ʻo e lesisita ʻa e niʻihi ʻe ala kau ki he seminelí. Ko e peseti māʻolunga taha ʻeni kuo mau lipōtí, pea ʻoku hiki hake ia mei he peseti ʻe 49 ʻi he taʻu ʻe nima kuohilí. Ko e taʻu ní, ʻoku tau hokohoko atu ke toe hiki ʻa e peseti ko iá ki he peseti ʻe 56 pea tānaki mai ha toe kau ako ʻe toko 3,000.
ʻOku mau fiefia ʻaupito heni. Naʻe faʻa ʻi ai ha talēkita ʻi he ʻŌfisi ʻa e Siasí, ko e taimi pē ʻe lavameʻa ai ʻene timí ʻi ha meʻa, naʻá ne kaila, “Kai ʻaisikilimi ʻa e taha kotoa! ʻOku ou fie lea ʻaki ia ki he māmaní kotoa, ko ia?” Ko e ngāue fakaofo kotoa ko ʻeni kuo mou fakahoko ke fakatokolahi ʻa e lesisitá mo e tokoni ʻoku mou fakahokó—mou ʻalu kotoa ʻo kai ʻaisikilimi. Pea fakafiefiaʻi ia! Ko ha meʻa maʻongoʻonga ʻeni ʻoku hokó. Fakamālō lahi atu. Ka ʻi he laumālie ko ia ʻo e fiefia kae ʻikai fiemālié, ʻoku tau kei fehuʻi loto pē, “Ko e hā ha toe meʻa te tau lava ʻo fai ke tāpuekina ʻaki ʻa e kakai kei talavou ʻi he seminelí?”
ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻá ku vahevahe ai ko e meʻa lelei taha te tau lava ʻo fai ke liliu ʻa e seminelí ko e hokohoko atu hono fakaʻaongaʻi ʻo e fakataukei fakatokāteliné. Ko e lahi ange ʻetau fakakau ʻa e fakataukei fakatokāteliné ʻi he founga naʻe fakataumuʻa ki aí, ko e lahi ange ia ʻene tāpuakiʻi ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí. ʻE fakaafeʻi ʻe he fakataukei fakatokāteliné ke fakaloloto ʻa e ngaahi aʻusia ʻo e uluí, fakafekauʻakí, mo e ongoʻi kau ki ai ʻetau kau ako seminelí.
Talu mei ai, kuo mau fakakau mo ha toe polokalama mahuʻinga ʻe taha. ʻE kamata ʻi he 2025, te mau fakafeʻiloaki atu ha ngaahi lēsoni teuteu ki he moʻuí ko e tokoni ki he ngaahi fiemaʻu lolotonga kuo ʻomi ʻe heʻetau toʻu tupú mo e kau takí.
ʻOku tokoni ʻa e ngaahi lēsoni ueʻi fakalaumālie ko ʻení ʻi he ngaahi tefito hangē ko e teuteu ki he ngāue fakafaifekaú mo e temipalé, akó, moʻui lelei fakaesinó mo fakaelotó, akonaki ʻa e kau palōfita ʻi onopōní mo e ngaahi meʻa lahi ange. ʻE tokoni ʻa e ngaahi lēsoní ki heʻetau akoʻi hokohoko ʻa e folofolá mo e fakataukei fakatokāteliné.
ʻI he lea ʻa ʻetau komisiona ko ʻEletā Kalake G. Kilipetí ki he toʻu tupú, naʻá ne pehē, “ʻOku faʻu ʻa e ngaahi lēsoni teuteu ko ʻeni ki he moʻuí ke fakamālohia ho vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea maʻu ʻEne tokoní!”
Naʻá ne hoko atu ke pehē, “Kuo palōmesi mai ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he kau ki he seminelí, ʻʻe maʻu [ʻe he toʻu tupú] ha tali ki ha niʻihi ʻo [ʻenau] ngaahi fehuʻi faingataʻa tahá. [Te nau] maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa te [nau] lava ʻo falala ki ai. [Te nau] hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.’”
Ko ia kapau ʻoku mou fifili ki hono liliu ʻa e seminelí, tau tokanga taha ʻi he taimí ni ki hono akoʻi mālohi ʻa e folofolá ʻi hono hokohokó, ʻo fakaʻaongaʻi kakato ʻa e fakataukei fakatokāteliné, pea fakahoko lelei ʻa e ngaahi lēsoni teuteu ki he moʻuí. ʻOku ou tui ko e founga ia te tau feau lelei taha ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi he taimi ní.
Fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou fai ke poupou ki he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku ope atu hoʻomou ngaahi ngāué mo fakamālohia ai ʻa e tokoni ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiutí ʻi ha ngaahi founga makehe.
ʻOku ou fiefia lahi ʻi he fakakaukau ki he kau ako tokolahi ange ʻe 100,000 ʻi heʻetau ngaahi kalasí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí—mo e tupulaki ʻo e ʻuhingamālie, kau mai, mo e fakafaingamālie ʻa ia ʻoku iku ai ki heʻenau ului kia Sīsū Kalaisí.
Tau paotoloaki muʻa ʻa e tupulaki fakaofo ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí ke faitāpuekina ai ha fānau tokolahi ange ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.
ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué. Ko ha lāngilangi moʻoni ke kau ki ai. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e Fakamoʻui Ia ʻo e māmaní; ʻoku ʻi ai ha palani haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú; ko Sīsū Kalaisi ʻa e uho ʻo e palani haohaoa ko ia ke fakamoʻui mo hakeakiʻi ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Ko Hono puleʻangá ʻeni ʻi he māmaní, pea ko ha lāngilangi ke kau ki ai ʻi ha faʻahinga founga pē. Ko ha lāngilangi ke fakafemoʻuekina ʻetau moʻuí ʻi he fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻOku ou houngaʻia moʻoni ke kau ki ai pea fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo Hono Siasi moʻoni ʻi he māmaní, ki he kau palōfita moʻuí, Tohi ʻa Molomoná, pea mo e ngaahi tāpuaki kotoa pē kuo tau maʻu koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki mai ki he māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.