Konifelenisi ʻa e Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES
Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Kau Akó ke Nau Fatongia ʻAki ʻEnau Ngaahi Fakamoʻoní


36:23

Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Kau Akó ke Nau Fatongia ʻAki ʻEnau Ngaahi Fakamoʻoní

Konifelenisi ʻa e Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES Sune 2024

Talitali lelei kimoutolu ki he fakataha fakahisitōlia ko ʻeni ʻo e kau faiako fakalotu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo taʻu lahi ʻemau fakatahatahaʻi kotoa mai ʻa e kau faiako fakalotu CES, tuʻo taha ʻi he taʻu, ki ha fakataha lotu naʻe ui kimuʻa Ko ha Efiafi mo ha Taki Māʻolungá. Te tau hokohoko atu ʻa e tukufakaholo ko iá ʻi he pooni ʻi heʻetau fakataha mai ke fanongo kia ʻEletā Teili G. Lenilani ʻi heʻetau polokalama fakaʻosí. Kuo mau fakahoko foki mo e konifelenisi fakahisitōlia ʻa e CES ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ka ʻoku fakafofongaʻi ʻe he polokalama ʻi he taʻu ní ʻa e fuofua taimi kuo fakataha mai ai ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí ke feakoʻaki, fevahevaheʻaki ha ngaahi fakakaukau, aleaʻi ʻa e ngaahi ngāue ke akoʻi ke ola lelei angé, fakafehokotaki ʻa e kau faiako fakalotu mei he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú, BYU, BYU–Idaho, BYU–Hawaii, BYU–Pathway, mo e Ensign College. Ko hono fakakātoá, ʻoku akoʻi ʻe he kau faiako fakalotu ko ʻení ha meimei vaeua miliona ʻo e kakai lalahi kei talavou ʻi he Siasí, makehe mei he fānau ako kotoa kuo lēsisita ʻi he seminelí.

Ke mahino ʻa e ʻuhinga te tau fai ai ha ngāue peheé ʻoku fekauʻaki ia mo e taumuʻa tonu ʻo e ako fakalotu ʻi he CES. Kuó u faʻa lea ʻo kau ki he ngaahi fatongia makehe ʻo e ʻapiako CES takitaha ʻi he polokalama akó. Hangē ko ʻení, kuó u ui ʻa BYU ko e ʻAmipasitoá koeʻuhí ko hono fatongia ke fakafofongaʻi ʻa e polokalamá pea tuʻu vahaʻa ʻa e Siasí ʻo fakalele mo hoko ko e mataotao. Hokó, fakakaukau ki BYU–Idaho, ʻa ia ʻoku ou ui ko e Akoʻiʻangá koeʻuhí ko ʻene nofotaha ʻi he akó; ko BYU–Hawaii ʻi heʻene hoko ko hotau ʻata ʻi ʻĒsia-Pasifikí, pea mo hono taumuʻa mo e fakamamafa ʻi he ʻēlia ʻo e Siasí naʻe fakataumuʻa ki aí; pea mo e Ensign College ko e Faʻuʻanga Naunau Fakalēsoni ki he Ngāué, ʻo fakatefito ʻi he ngaahi taukei fakangāue ki he lēvolo kamatá. Pea ko e BYU–Pathway ko e Fakafaingamālié ia, ʻi heʻene aʻu ki ha fānau ako tokolahi ʻo laka ʻi heʻetau ngaahi ʻapiakó fakafou ʻi he ako maʻamaʻa mo lelei ʻi he ʻinitanetí. Ko e moʻoni, ʻoku aʻu ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiutí ki he fānau ako ʻoku ʻikai ke nau ako ʻi he ngaahi ʻunivēsiti ʻa e Siasí pea ko e Taula Fakalaumālie ia ki he kakai lalahi kei talavoú, ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku nau ako aí.

Neongo ʻa e ngaahi fatongia kehekehe ko ʻení, ka ʻoku ʻi ai ha founga ʻe ua ʻoku taha ai ʻa e ngaahi ʻapiako ko ʻení. Ko e ʻuluakí ko e misiona ʻo e Potungāue Ako ʻa e Siasí, ke fakatupulaki ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi te nau lava ʻo hoko ko ha kau taki ʻi honau ngaahi ʻapí, Siasí, mo e tukui koló. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi fatongia makehe homou ʻapiakó, ka ʻoku tatau ʻa e misiona ʻo e ʻapiako CES takitaha. ʻOku ʻi ai foki mo hotau fatongia makehe ʻi he CES ʻi heʻetau hoko ko e kau faiako fakalotú, tautautefito ki he haʻofangá ni. ʻI Sune ʻo e 2019, naʻe fakangofua ʻe he Poate Ako ʻa e Siasí ha fakamatala mahuʻinga ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e fatongia ʻo e ako fakalotú ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí, ʻa ia ʻoku faʻa ui ko e fakamatala “Strengthening Religious Education (Fakamālohia ʻo e Ako Fakalotú).” ʻOku haʻu fakataha ʻa e fatongiá ni mo e mahino mo e fakahinohino fakahangatonu mei he Poate Ako ʻa e Siasí. ʻOku pehē ʻi he ʻuluaki palakalafi ʻo e fakamatala ko iá, “ʻOku ʻi ai ha feituʻu makehe mo mahuʻinga ʻo e ako fakalotú ʻi he misiona ʻo e ʻapiako takitaha. … Ko e ʻelito ia ʻo e taumuʻa ʻa e ʻapiako takitaha.” ʻOku toe fakamahinoʻi mai ʻe he ngaahi fakahinohino mei he SRE ko e tefitoʻi taumuʻa ʻeni ʻo e ako fakalotú: “Ko e taumuʻa ʻo e ako fakalotú ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí mei he folofolá mo e kau palōfita ʻo onopōní ʻi ha founga ʻe tokoni ki he tokotaha ako takitaha ke fakatupulaki ʻa e tui mo e fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, ko e ongoongolelei kuo fakafoki maí, mo e kau [palōfita moʻuí]; hoko ko ha kau ākonga tuʻuloa; [mo] fakamālohia e malava ke maʻu ʻe [heʻetau fānau akó] ʻa e ngaahi talí, fakapapauʻi ʻa e veiveiuá, [pea] tali ʻi he tuí.” ʻOku mahuʻinga ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo e ako fakalotú ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí ki he ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni ai ʻi he ʻaho ní. Kapau he ʻikai ke tau fai ʻeni ʻi he tokanga moʻoni, ʻe faingataʻa ke fakatonuhiaʻi ʻa e ngaahi tokateu mahuʻinga ʻoku fai ʻe he Siasí ʻi he ngaahi ʻapiako takitaha ko ʻení.

Ko ia ko e konga ʻo e ʻuhinga ʻoku tau fakataha mai ai ʻi he ʻaho ní ko ʻetau maʻu ko ia ha misiona ʻi he CES mo ha fatongia tatau ʻi heʻetau hoko ko e kau faiako fakalotú ke fakatupulaki ʻa e fakamoʻoní mo tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau hoko ko ha kau ākonga pea maʻu ʻa e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí mo e tuí. ʻOku ou fie fakamālō foki kia Seti Uepi ʻi heʻene tatakí. ʻOku tataki ʻe Brother Uepi ʻa e Semineli mo e ʻInisititiuti ʻo e Siasí. Ka ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí, naʻá ne toe sea foki ʻi he Kōmiti Ako Fakalotú mo fakafofonga mei he Potungāue Ako ʻa e Siasí. ʻOku kau ia ʻi he ngaahi ʻuhinga lahi ʻoku tau fakataha mai ai ʻi he ʻahó ni ko ha kau faiako ʻi he CES, koeʻuhí ko e kōmiti ko iá. ʻOku totonu foki ke u lave ki he poupou mei heʻetau kau palesiteni CES takitaha: Palesiteni Liisi, Palesiteni Meletifi, Palesiteni Kauē, Palesiteni Kusa, Palesiteni ʻEsitoni, mo Brother Uepi. Kuo fekauʻi ʻa e kau taki ko ʻení ke nau hoko ko e “kau ʻōfisa pule fakaeʻulungaanga mo fakalaumālie” ʻo honau ngaahi ʻapiakó. Naʻe kamata ʻa e fekau ko ʻení ʻi hono fokotuʻu ʻo Palesiteni Kaueé pea toutou fakahoko ʻi he fokotuʻu kotoa ʻi he CES talu mei ai. Te u fakaʻaliʻali pē heni ha ʻū tā ʻo e ngaahi polokalama ko iá. Te mou lava ʻo sio kia Palesiteni Kaue. Naʻe ʻomi ʻa e fekaú meia Palesiteni Hōlani, pea naʻe toe fai pē ia kia Palesiteni ʻEsitoni, pea hoko atu kia Palesiteni Liisi, pea kimuí ni mai kia Palesiteni Meletifi. ʻOku ʻikai tupukoso pē ʻa e kau mai ʻa e kau palesiteni ko ʻení mo kitautolu ʻi he ʻaho ní. Ko ha kau taki fakaofo kinautolu, pea ʻoku ou fakahaaʻi ʻeku houngaʻia kiate kinautolu ʻi honau tuʻunga fakatakimuʻá mo ʻenau tukupā ke tokoni ke tau kamataʻi ʻa e Konifelenisi ko ʻeni ʻa e Kau Faiako Fakalotú.

ʻOku ou fie ʻoatu ha kiʻi puipuituʻa ʻo ʻeku pōpoaki ʻi he ʻaho ní. ʻI heʻeku lea ʻi hono fakanofo ʻo ʻetau kau faiako fakalotú—ʻI heʻeku lea fakataʻu ki heʻetau kau faiako fakalotú ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí, naʻá ku kole atu ai ke mou tokanga taha ki he meʻa kuo mau ʻilo ko e fakamamafa fakaepalōfita ki he kakai lalahi kei talavoú. Kuo mau toe feinga foki ke fakamamafaʻi ʻe liliu moʻoni ʻa e ngaahi tefito ko ʻeni ʻoku ʻoatu hení. ʻOku ʻikai ha meʻa fakaofo ia ʻi he ngaahi kaveinga ʻe nima ko ʻení, ka ʻoku totonu ke fakatonutonu ia ʻi he hokohoko atu ʻetau maʻu ʻa e fakahinohino mei he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, tautautefito ki he ngaahi fakahinohino ʻoku ʻomi ki hotau kakai lalahi kei talavoú. Ko e ʻamanakí ke ʻoua te ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi pōpoaki pau ko ʻení, ka te tau ako kotoa pē ʻa e founga ke fakafanongo ai ki he kau palōfita moʻuí mo tokoniʻi ʻetau kau akó ke nau ʻilo ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻenau ngaahi pōpoakí.

ʻI he laumālie ko iá, ʻoku ou fie tokangataha ki he taha ʻo e ngaahi fakamamafa fakaepalōfita fakamuimui ko ʻeni kuo nofo ʻi hoku lotó. Kuo fakaafeʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e kakai lalahi kei talavoú ke nau fatongia ʻaki ʻenau fakamoʻoní. Fakatokangaʻi ange kapau ʻokú ke fie muimui ki he palōfitá, tokanga ki he meʻa ʻe ua. ʻUluakí, tokanga ʻi he taimi ʻokú ne toe fakaongo mai ai ha pōpoaki, pea ko e uá, tokanga makehe ʻi he taimi ʻokú ne kole mai ai kiate kitautolú. Te mou vakai ki he ongo sīpinga ko iá ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Nalesoní ke mou fatongia ʻaki hoʻomou fakamoʻoní, ʻa ia naʻe fuofua fakafeʻiloaki ʻi he fakataha lotu ko ʻeni ki he kakai lalahi kei talavoú ʻi Mē ʻo e 2022 ʻi heʻene pehē: “ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakatupulaki hoʻomou fakamoʻoní. Ngāueʻi ia. Maluʻi ia. Tokangaʻi ia. Tanumaki ia ke tupulaki. Fakatupulaki ia ʻaki e moʻoní. ʻOua naʻá ke ʻuliʻi ia ʻaki e ngaahi fakakaukau hala ʻa e tangata mo e fefine taʻetuí peá ke fifili leva pe ko e hā ʻoku hōloa ai hoʻo fakamoʻoní. ʻI hoʻo fokotuʻu hoʻo fakamoʻoní ko e meʻa mahuʻinga taha kiate koé, fakatokangaʻi ha ngaahi mana ʻe hoko ʻi hoʻo moʻuí.”

Kimui ange ʻi he taʻu tatau pē, naʻe fai ʻe Palesiteni Nalesoni ha fekau tatau, ʻi he taimi ko ʻení ki he Siasí fakakātoa ʻi heʻene lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022: “ʻI he taimi ní, ʻoku ou fakahoko atu ki he kāingalotu ʻo e Siasí kātoa ʻa e tukupā tatau naʻá ku fai ki hotau kau taautaha kei talavoú ʻi Mē naʻe toki ʻosí. Naʻá ku tapou ange ai—pea ʻoku ou kole atu ai kiate kimoutolu ʻi he taimí ni—ke tokangaʻi hoʻomou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Ngāueʻi ia. Tanumaki ia ke tupulaki. Fafanga ʻaki e moʻoní. ʻOua naʻá ke ʻuliʻi ia ʻaki e ngaahi fakakaukau fakapoto loi ʻa e kau tangata mo fefine taʻetuí. ʻI hoʻo fokotuʻu hono toutou [fakamālohia] hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ko e meʻa mahuʻinga taha kiate koé, fakatokangaʻi ʻa e ngaahi mana ʻe hoko ʻi hoʻo moʻuí.”

ʻI he toutou kole ko ia ʻa Palesiteni Nalesoni ke tau fatongia ʻaki ʻetau fakamoʻoní, naʻá ku ongoʻi ke u vahevahe ha niʻihi ʻo hoku hala fononga ki he fakamoʻoní. ʻE hoko ʻeni ko ha lea fakataautaha, pea neongo kuó u tohi ia, ka ko ʻeku fakaʻamú te mou lava ʻo ongoʻi hangē ʻoku tau tangutu fakataha ʻi ha feituʻu angamaheni pē. ʻOku takitaha ʻi ai pē ʻetau fononga fakataautaha ki he tuí. ʻOku pehē pē mo ʻetau kau akó. Te u vahevahe atu ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi aʻusiá ʻi he ʻahó ni. Naʻe kamata ʻeku fononga ki he fakamoʻoní ʻi ha tūkunga makehe. Naʻá ku tupu hake ʻi ha kolo naʻe ʻikai ʻi ai ʻa e Siasí ʻi Sikotisiteili, ʻAlisona. ʻI ha lova ʻi he ako māʻolungá, naʻá ku teuteu ki heʻeku lová mo ʻeku vakai atu ki he tafaʻaki ʻe tahá ʻo fakatokangaʻi ʻa Brother Petilā, ko ʻeku taki ʻi he Kau Talavoú. Naʻe ngali kehe ʻene ʻi aí. Naʻe ʻikai lahi ha meʻa te ma faitatau ai. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ne faʻa haʻu ki he feaʻuhi lová. ʻI ha kiʻi momeniti siʻi naʻe talamai ʻe he Laumālié, “Kalake, ʻoku moʻoni ʻa e Siasí ni he ʻoku ʻikai ha toe ʻuhinga kehe te ne ʻi heni ai. Pau pē ʻoku ʻi ai ha meʻa loloto ange ʻi heʻene tuí ʻokú ne fakaʻaiʻai ia ke ne poupouʻi koe.” Ko e meʻa ia naʻe hokó. Naʻe ʻikai hoko ʻa e aʻusiá lolotonga ha lau folofola pe lotolotonga ha houalotu fakamoʻoni. Naʻe maʻu ia mei he ngaahi fua ʻo e ngāue līʻoa ʻa ha taha. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e ongo ko iá ʻi he ʻahó ni ʻo hangē ko e ʻaho naʻe hoko aí.

Hili mei ai ha taʻu ʻe taha pe ua, naʻe uiuiʻi au ke u ngāue fakafaifekau ki he Misiona Japan Kobe. ʻOku ou manatuʻi ʻa e fuofua ʻaho ʻi he MTC. Naʻe fakafiefia moʻoni ke feʻiloaki mo e ngaahi hoa faifekaú, fakafeʻiloaki ki he kau faiakó, mo hono ongoʻi ʻa e ivi naʻe fakataha mai mei he funga ʻo e māmaní. Ka ʻi he tatangi ʻa e uasí ʻi he 6 a.m. ʻi he pongipongi hono hokó, naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo ʻā ki ʻolunga, pea naʻá ku ongoʻi tailiili. Naʻá ku fakakaukau, “Te u fakahoko fēfē nai ʻeni? ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo ʻā hengihengia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he taʻu ʻe ua ka hoko maí, pea mo ako ha lea faingataʻa hangē ko e faka-Siapaní.” Fakafokifā pē, kuo ʻikai ke u toe ongoʻi ʻe feʻunga ʻa e haʻu ʻeku taki ʻo e Kau Talavoú ki heʻeku lová ke poupouʻi au ʻi ha taʻu ʻe ua. Naʻe fiemaʻu ke lahi ange ʻeku ʻiló, pea fakatefito ʻa e fakamoʻoní ʻi he ongoongoleleí. Naʻá ku kamata lau fakamātoato ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he pongipongi kotoa pē. Naʻe tatangi ʻa e uasí ʻi he 6 a.m., peá u tangutu ki he tesi ʻi he MTC mo e maama mo ha sea, ʻo lau mo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku aʻu ki he ngataʻangá, naʻá ku lau ʻa e talaʻofa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Molonai 10:3–5. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e potufolofola ko iá mei heʻeku ako semineli ʻi heʻeku kei talavoú. Naʻá ku tūʻulutui ʻo lotu ʻo kole ke fakapapauʻi mai ʻeku tuí. Ka ʻi heʻeku fehuʻi ki he ʻEikí, naʻe ʻikai ha meʻa ia ʻe hoko ʻi he kamataʻangá. Naʻá ku fuʻu loto-mamahi ʻaupito. Naʻá ku tangutu hake ki hoku seá, ʻi heʻeku ʻiloʻi ko e peesi pē ʻeni ʻe ua pea ʻosi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku fakakaukau ke u feinga pē ā ke ʻosi. Naʻe toe pē ha veesi ʻe tolu ʻi he Molonai 10, Molonai 10:32, naʻá ku lau ʻa e folofola ko ʻení: “ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá—” ʻOku ʻikai ke u lava ʻo lau ia. ʻOku ou tangi. Fakamolemole. “Pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhi ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí.” ʻI heʻeku lau ʻa e veesi ko iá, naʻá ku ongoʻi ha maama mo ha mahino. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia. Naʻe langaki hake mo māfana, pea naʻá ne fakafonu au. Naʻá ku ʻilo ʻi he momeniti ko iá ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ko hono taumuʻá ke fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí.

Naʻá ku mavahe ki Siapani mo e fakamoʻoni mālohi ko ʻení. Naʻe hokohoko atu ʻeku maʻu ha ngaahi aʻusia naʻá ne langaki ʻeku fakamoʻoní ka naʻe ʻikai fakaofo tatau ia mo e pongipongi ko ia ʻi he MTC. Pea ʻi ha pō ʻuhoʻuha ʻe taha ʻi heʻema teuteu ke mohé, naʻá ma fanongo ki ha tukituki ʻi he matapaá. Naʻá ma fesiofaki. Naʻe tuʻu homa fale nofoʻangá ʻi mui ʻi he ʻapi fakamisioná. Naʻá ku ʻohovale ʻi ha haʻu ha taha kuo fuoloa ʻa e poʻulí ki homa falé, peá u hū ki tuʻa ʻo fakaava ʻa e matapaá ʻo sio atu ki heʻeku palesiteni fakamisioná, ʻoku tuʻu ʻi he ʻuhá mo ha fakamalu. Naʻá ne pehē mai, “Kilipeti Solo, ʻEletā Kilipeti, teuteu. Te tau ʻalu ʻo sio kia ʻEletā Matisuo.” Naʻe mei mate ʻa e tamai ʻa ʻEletā Matisuó mei he kanisaá. Na‘á ku mahalo ʻi he taimi pē ko iá ki he meʻa naʻe hokó. Ka ʻi heʻeku aʻu atu ki he meʻalele ʻa e misioná, naʻe tafoki mai ʻa Palesiteni Matisumoli ʻo talamai naʻe mālōlō ʻa e faʻē ʻa e faifekaú ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi ha kā ʻi he ʻaho ko iá. Naʻá ne pehē mai leva, “Lotu ke tau lava ʻo ongoʻi pea mahino ʻa e meʻa te ne fakafiemālieʻi ʻa e faifekaú ni.” Naʻá ku fuʻu ongoʻi lōmekina mo taʻefeʻunga. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e lea ʻa e uaipa ʻi he sioʻata muʻá ʻi heʻemau fakaʻuli fakalongolongó. Fakafokifā pē naʻe ʻomi ʻe he Laumālié ʻa e ʻAlamā 7:12 ki hoku lotó: “Pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.” Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fakangofua ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tau ikunaʻi a e angahalá. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Kalaisi ke tau toetuʻu pea toe moʻui. Ka ʻi he pō ko iá ʻi he hala ʻi ʻOsaká, naʻá ku ako ʻe lava foki ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafiemālieʻi kitautolu ʻi hotau faingataʻaʻiá, mamahí, mo e taimi ʻoku taʻetotonu ai ʻa e moʻuí. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fehangahangai mo e faifekau kei talavou ko iá, ka ʻi he mana ʻo e Fakaleleí, naʻe ʻi ai ʻa e Tokotaha naʻá ne ʻafioʻi ia. ʻI he pō ko iá, ko e lava ia ha taʻu ʻe taha ʻeku ʻi he misioná, naʻe toe fakamoʻoni mālohi mai ʻa e Laumālié kiate au, ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ko hono taumuʻá ke fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí.

Naʻá ku foki mai mei heʻeku ngāue fakafaifekaú ʻo mali mo Kilisitini ʻi he Temipale Salt Lake. Naʻá ma hiki ki Kalifōnia, pea mei ai ki Positoni. Naʻe hokohoko atu pē ʻeku maʻu ha ngaahi fakapapau fakalongolongo ki heʻeku fakamoʻoní, ka naʻe ʻikai ha meʻa ʻe fakaofo ʻo hangē ko e pongipongi ko ia ʻi he MTC pe ko e pō ko ia ʻi he hala ʻOsaká. Pea ʻi ha Sāpate ʻe taha, naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni mālohi kae taʻeʻamanekina mei he Laumālié. Naʻá ku ʻi ha konga ʻo e folofolá ʻoku ʻikai vakai ki ai ʻa e kakai tokolahi ke langaki ʻenau fakamoʻoní. Naʻá ku ʻi he ʻAlamā 30, ʻi ha lēsoni ʻi he lotú, te u ui ko e tokāteline ʻa Koliholá, ʻi hono fakaʻikaiʻi ʻe Kolihola ʻa e Kalaisí, feinga ke fakaʻatā ʻa e tangatá mei heʻenau haʻisia ki heʻenau ngaahi filí, mo malangaʻi ʻoku fakahaofi pē kitautolu ʻe hotau potó. ʻOkú ne fakamamafa ki he meʻa te tau ala ui ʻi he ʻahó ni ko e moʻoni fakaeʻulungāngá. ʻOku tukuhifoʻi mālohi foki ʻe Kolihola ʻa e tui ʻa e niʻihi kehé ko ha ngaahi talatukufakaholo vale ʻa ʻenau ngaahi tamaí. ʻI he muimui ʻa e faiako Lautohi Faka-Sāpaté ki he lēsoní, naʻe kamata ke u fakakaukau kapau naʻe faʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻiate ia pē, ko ha tokotaha faikehe ʻa Kolihola ke fakakau ki ai. Naʻe moʻui ʻa Siosefa ʻi ha taimi ʻo e faivelenga fakalotú ʻa ia naʻe tui ai ʻa e kakaí kia Sīsū Kalaisi. Naʻe teʻeki ai ke ne fetaulaki mo ha taha taukapo mālohi pehē ki he tokāteline taʻetui kia Kalaisi ʻo hangē ko Koliholá, pe ko Nēhoa pe ko Seialemi, ʻa kinautolu kotoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ka ʻoku tau ʻiloʻi naʻe hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná maʻa hotau kuongá. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakafekiki ko ʻení mei he kakai tonu naʻá ku faʻa fetaulaki mo ia ʻi he akó ʻi Kemipiliti, Masasūseti. ʻI heʻeku tangutu ʻo fakakaukauloto ki he meʻa ngalikehe ko ʻení ʻi he lolotonga ʻo ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate, fakataha mo ha fakamoʻoni mālohi ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻe folofola mai ʻa e Laumālié kiate au, “Kalake, ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ko hono taumuʻá ke fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí.”

Naʻe hokohoko atu ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ku lotu ai ʻi he temipalé fekauʻaki mo ʻeku toʻu tupu ʻi he loto kolo ʻi Positoní. ʻI heʻeku lau ʻa e folofola ʻi he Mōsaia 3:17, naʻe ʻakoʻi au ʻe he Laumālié ko e founga pē taha te u tokoniʻi ai ʻa e kau talavou ko ʻení ʻi honau tūkungá naʻe fakafou ia ʻia Sīsū Kalaisi. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ku ako ai ʻa e ʻAlamā 36 peá u ʻilo ai fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻasi ʻi he kotoa ʻo e vahé, mo hono ikuʻanga tefito ʻi he huhuʻi ʻo ʻAlamā ko e Siʻí. Ko e fakaofó, naʻe hangē ko e taimi kotoa pē naʻá ku maʻu ai ha fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe haʻu fakataha ia mo ha hoa fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. Naʻe toe hoko ʻeni ʻi ʻOkatopa ʻo e 2018 ʻi he fakataha ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he konifelenisi lahí. Naʻe fai ʻe Palesiteni Nalesoni ha fakaafe ʻi he fakatahaʻanga ko iá ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke ʻosi ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú, pea fakaʻilongaʻi ʻa e lea kotoa pē kau ki he Fakamoʻuí, ʻa e veesi kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku kau fakataha mo hoku uaifí mo hoku ngaahi ʻofefine ʻe toko onó ki he fakaafe ko iá, ʻi heʻeku fie poupou kiate kinautolú. Naʻá ku toki maʻu pē ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha tatau foʻou ʻaupito ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku fakaʻilongaʻi ʻa e fakamatala kotoa pē ʻi ai ki he Fakamoʻuí. Naʻe ʻi ai ha ngaahi fakamatala peni vahevahe kulokula ʻi he peesi ki he peesi kia Sīsū Kalaisi. ʻI hoku taʻu 48, kuó u ʻosi maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo e Fakamoʻuí, pea naʻe toe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, ʻi he pongipongi kotoa ʻi heʻeku lau ʻa e ngaahi peesi ʻo e tohí ni, “Kalake, ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ko hono taumuʻá ke fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí.”

Tau toe foki ki he pōpoaki ʻa Palesiteni Nalesoni naʻá ku lau atu kimuʻá: “ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakatupulaki hoʻomou fakamoʻoní. Ngāueʻi ia. Maluʻi ia. Tokangaʻi ia. Tanumaki ia ke tupulaki. Fafanga ʻaki e moʻoní. ʻOua naʻá ke ʻuliʻi ia ʻaki e ngaahi fakakaukau fakapoto hala ʻa e tangata mo e fefine taʻetuí peá ke fifili leva pe ko e hā ʻoku hōloa ai hoʻo fakamoʻoní. … ʻI hoʻo fokotuʻu hoʻo fakamoʻoní ko e meʻa mahuʻinga taha kiate koé, fakatokangaʻi ha ngaahi mana ʻe hoko ʻi hoʻo moʻuí.” ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi mana ko iá. Kuo faitāpuekina au ʻi ha ngaahi founga lahi koeʻuhí naʻá ku fakamuʻomuʻa ʻeku fakamoʻoní ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

ʻE kāinga, ʻi heʻetau hoko ko e kau faiako fakalotú, kuo pau ke tau tokoniʻi ʻetau kau akó ke nau fatongia ʻaki ʻenau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku ou fie tokangataha ki ha founga ʻe nima ʻe lava ke tau akoʻi ai ʻetau fānau akó ke nau fatongia ʻaki ʻenau fakamoʻoní. ʻUluakí, tokoniʻi kinautolu ke nau ako ke fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí. Uá, akoʻi kinautolu ke hoko ko ha maama ki he niʻihi kehé, tautautefito kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Tolú, fakahoko ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi he tui Faá, kumi ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku fonu ʻi he moʻoní. Pea nimá, fakafalala ki he Laumālié.

ʻUluakí, kuo pau ke tau akoʻi ki he kau akó ko e fakatupulaki ʻo e fakamoʻoní ko ha ngāue ʻi he ʻiloʻilopau ʻaki ʻetau tauʻatāina ke filí. Naʻe faʻa lea ʻaki ʻe C. S. Luisi ʻa e fakamatala ko ʻení, “Ko e hala fononga takai lōloa tahá ko e hala nounou taha ia ki ʻapí.” ʻOku fiemaʻu ha ngāue ke fakamālohia ʻa e tuí mo e tuʻunga fakaākongá. Ko ha ngāue ia ʻi he ʻiloʻilopau. ʻOku akoʻi ʻe ʻAlamā ʻoku fiemaʻu ʻetau tokanga kakató ki hono fakatupulaki ʻo ha fakamoʻoní: “Kae vakai, kapau te mou ʻā hake ʻo fakaake homou ʻatamaí, ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá, pea ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu, kae ʻoua ke mou tui ʻi he anga te mou lava ai ʻo fakaʻatā ha potu ki ha konga ʻo ʻeku ngaahi leá.”

Ko e tefitoʻi moʻoni hono ua te tau lava ʻo akoʻi ʻi hono tokoniʻi ʻo e kau akó ke nau fatongia ʻaki ʻenau fakamoʻoní ke nau hoko ko ha maama ki he niʻihi kehé, mahalo ʻo tautautefito kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku tokanga lahi ʻa e toʻu tangatá ni ki honau toʻú mo kinautolu ʻoku fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke ʻoua naʻa tau fakamāuʻi ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá.

“Ka mavahe ho ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí mei he Siasí, hokohoko atu pē hoʻo ʻofa ʻiate kinautolú. ʻOku ʻikai ʻoʻou ke fakamāuʻi ha fili ʻa ha taha kehe ʻo ʻikai toe kehe ia mei hano fakaangaʻi koe ʻi hoʻo tui faivelengá.

“Kātaki ʻo fanongo mai ʻi heʻeku pehē atu: ʻOua naʻa takihalaʻi kimoutolu ʻe he niʻihi ʻoku tafunaki ʻenau ngaahi veiveiuá ʻaki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ki ai ʻi heʻenau moʻuí.”

ʻE lava ke mafola lahi ʻa e fakaangá mo e veiveiuá, ka ʻoku pehē pē mo e tuí mo e ʻamanaki leleí. Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē:

“Kae mahuʻinga tahá, tuku ke vakai ho ngaahi kaungāmeʻa taʻetuí ki he lahi hoʻo ʻofa ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí. Fakaʻohovaleʻi honau loto-veiveiuá ʻaki ho loto-tuí!

“ʻI hoʻo fakatupulekina hoʻo fakamoʻoní mo tanumaki ke tupulakí, te ke hoko ai ko ha meʻangāue mālohi ange ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí.”

ʻI he fakakaukau fakaʻosi ko ʻení—hono akoʻi ʻetau kau akó ke hoko ko ha meʻangāue mo ha tokoni maʻá e ʻEikí—ʻoku ou pehē ʻoku tau maʻu ha faingamālie lelei ke tokoniʻi ʻetau kakai lalahi kei talavoú ʻi heʻenau fakamoʻoní. Akoʻi kinautolu ke nau hoko ko ha maama. Akoʻi kinautolu ke nau hoko ko ha kaungāmeʻa. Akoʻi kinautolu ke nau hoko ko e maʻuʻanga tokoni ki he niʻihi kehé. Pea kiate kinautolu ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ʻenau tuí, akoʻi kinautolu ke nau ō ʻo ngāue tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku maʻu ha ngaahi fakamoʻoni lahi ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. Ko ʻeku fakamoʻoni naʻá ku maʻu ʻi he Temipale Boston Massachusetts, ko Kalaisi ʻa e tali ki heʻeku kei talavoú, naʻe maʻu ia koeʻuhí naʻá ku fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ku ʻiló ke tokoni. Akoʻi ʻetau kau akó ke nau hoko ko ha maama, pea ʻe tupulaki ʻenau fakamoʻoní.

Ko hono moʻoní, ʻoku tau akoʻi, ʻoku sai pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi. ʻE kiʻi talanoa lahi ange ʻa ʻEletā Lenilani ʻi he efiafí ni ki he meʻá ni. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni, “Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi—pea ʻoku ou ʻamanaki pē ʻoku ʻi ai—fekumi ki he ngaahi talí ʻi he loto-holi fakamātoato ke tui.” Kae hangē ko ia kuo talamai ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlaní, “ʻOku tau ʻai ʻi he taimi ʻe niʻihi ke hangē tokua ko hono fakahaaʻi moʻoni ʻo e veiveiuá ko hano fakahaaʻi māʻolunga ange ia ʻo e toʻa fakaeʻulungāngá kae ʻikai ko hano fakahaaʻi totonu ʻo e tuí. ʻOku ʻikai!” ʻI he tautapa ʻa e tamai ʻa e kiʻi tamasiʻi naʻe faingataʻaʻiá ki he Fakamoʻuí, “Eiki, oku ou tui ke ke tokoni‘i au telia ʻeku taʻetuí,” naʻá ne kamata mei ha tuʻunga ʻo e tuí. Naʻá ne ako ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupú—pe naʻá ku ako ʻi hoku taʻu hongofulu tupú, ʻi he taimi naʻá ku haʻu ai mo ha palopalema ʻi he tuí ki heʻeku tamaí, naʻá ku pehē naʻá ku fuʻu poto pea kuó u maʻu ha meʻa naʻe ʻikai ke ne teitei fakakaukau ki ai. ʻI hoku taʻu 15, naʻá ku poto ange ʻi heʻeku tangataʻeikí, ʻa ia naʻá ne ikunaʻi maʻu pē ʻa e fakakikihi kotoa pē. Pea ko ʻeni kuo ʻi ai haʻaku fehuʻi faingataʻa ʻaupito kiate ia. Naʻe ʻikai ke ne tali ʻeku fehuʻí, ka naʻá ne pehē mai pē, “Kalake, naʻá ku ʻosi maʻu foki mo e fehuʻi ko iá kimuʻa. Pea ʻi heʻeku moʻuí, kuo ʻi ai haʻaku fehuʻi ʻi he faʻahinga ʻe ua: ko e taha ko e ngaahi meʻa ʻoku ou ʻiló pea taha ʻoku ngali faingataʻa ke mahinó. Naʻe ʻalu pē taimí mo ʻeku fakatokangaʻi ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻa e meʻa ʻoku ou ʻiló, pea holo hifo ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke u ʻiló.”

Kapau te ke laka atu ki muʻa ʻi he tuí, ʻoku ou palōmesi atu ʻe hoko ʻeni. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke tau tali ʻa e ngaahi fehuʻi mo e meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e kakaí, ka ʻoku tau tokoniʻi kinautolu ke nau laka ki muʻa ʻi he tuí. Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou pehē naʻe lea ʻaki ʻe ʻEletā Leli Kōpilisi ʻi heʻene fakataha lotu ʻi BYU ʻi heʻene pehē ki he kau ako ʻi he ʻapiako ní ke tukutaha ʻenau tokangá ʻi he ngaahi ʻuluaki fehuʻí pea tuku ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fehuʻi fika uá ʻi he fakalau ʻa e taimí. ʻOku toutou fakamanatu mai ʻe Palesiteni Nalesoni ko hono fakatupulaki ko ia ʻo ha fakamoʻoní ʻoku totonu ke kau ai ʻetau vakai ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku fonu ʻi he moʻoní. “Fakatupulaki [hoʻo fakamoʻoní] ʻaki e moʻoní. ʻOua naʻá ke ʻuliʻi ia ʻaki e ngaahi fakakaukau [hala] ʻa e tangata mo e fefine taʻetuí peá ke fifili leva pe ko e hā ʻoku hōloa ai hoʻo fakamoʻoní.” ʻOku ongoʻi ʻe ha kakai lalahi kei talavou ʻe niʻihi ko e founga pē ʻe taha ke maʻu ai ha tui mālohí ko e tafoki ki hotau kau fakaangá mo e ngaahi fili ʻo e Siasí. ʻE hanga ʻe he meʻa ko iá ʻo ʻai ke toe mālohi ange ʻa e fakamoʻoní. ʻI he ngaahi tūkunga peheé, ʻoku totonu ke tau tokoniʻi ʻetau kau akó ke nau sio ki he angatonu ʻo e taumuʻá. Naʻe ʻikai feinga ʻa Kolihola, Nēhoa, mo Seialemi ke fakamāmaʻi honau kau muimuí ka naʻa nau feinga pē ke fakapapauʻi ʻenau ngaahi fili halá mo taukaveʻi ʻenau ngaahi meʻa ʻoku fai fakatāutahá. Akoʻi hoʻo kau akó “ʻoku ʻi ai ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe niʻihi ʻe lava ke fikaʻi ke fakatupu ha taʻefalala, manavahē, mo e veiveiua.” Tokoniʻi kinautolu ke nau sio ki he kau palōfita moʻuí, ki he folofolá, pea ki he kau taki falalaʻanga ʻo e Siasí.

Ko e taha ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni mahuʻinga taha ʻoku fonu ʻi he moʻoní ʻe lava ke tau tafoki ki aí, ko e Laumālie Māʻoniʻoní. Akoʻi ʻa e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e ongo ʻoku nau maʻu ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakatokangaʻi ʻa e mole ʻo e moʻoní ʻi he taimi ʻoku fakaʻuhingaʻi hala ai ʻa e moʻoní. Naʻá ku aʻusia ha meʻa ʻi he tefito ko ʻení ʻi ha fakataha tali fehuʻi ʻi BYU–Hawaii mo Palesiteni Henelī B. ʻAealingi mo Palesiteni Keoni Kauē. Naʻe fehuʻi mai ʻe ha tokotaha ako pe ko e taimi fē te nau fiemaʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻuí. Naʻe kole mai ʻe Palesiteni ʻAealingi ke u tali ki he fehuʻi ʻa e tokotaha akó ʻaki ha kupuʻi lea meia Palesiteni Nalesoni “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻekau ai e tataki, fakahinohino mo e ivi tākiekina fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” Ko ha fehuʻi ʻeni naʻe tuʻo laungeau ʻeku tali ʻi heʻeku hoko ko e palesiteni ʻo BYU–Idaho. Naʻá ku tali ange ʻe fiemaʻu ʻe he kau akó ʻa e Laumālié ʻi heʻenau fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e meʻa ke akó, tokotaha ke nau teití, feituʻu ke nau nofo aí, ngāue ke faí, mo e ngaahi fili lahi ʻo e moʻuí ʻoku fehangahangai mo hotau kakai lalahi kei talavoú. Naʻe kole leva ʻe Palesiteni ʻAealingi ki he tokotaha akó ke toe lau ʻa e lea ʻa Palesiteni Nalesoní. ʻI he taimi ko ʻení, te ne kiʻi taʻofi ʻi he foʻi lea ko e moʻuí. Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni ʻAealingi naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he palōfitá ʻa e foʻi lea moʻuí ʻi he ʻiloʻilopau. Naʻá ne fakamatalaʻi naʻe moʻui ʻa e kau akó ʻi ha kuonga naʻe fuʻu ola lelei ai ʻa e filí ʻi hono fakakeheʻi ʻo e moʻoní pea kapau naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe kākaaʻi kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí. ʻOku pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene lea “Fakakaukau faka-Silesitialé!,” “ʻOku ʻikai ha ngataʻanga ia ki he ngaahi kākā ʻa e filí. Kātaki ka ke tuʻu mateuteu. ʻOua naʻá ke teitei maʻu faleʻi meiate kinautolu ʻoku ʻikai tuí. Kumi faleʻi mei he ngaahi leʻo te ke lava ʻo falala ki aí—mei he kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau maʻu fakahaá pea mei he fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Kāinga, tau akoʻi muʻa ʻetau kau akó ke nau fatongia ʻaki ʻenau ngaahi fakamoʻoní. Akoʻi kinautolu ke nau ngāueʻi, tokangaʻi, mo tanumaki ia kae lava ke tupulaki. ʻI he ʻuhinga ko ʻení, tau akoʻi kinautolu ke nau ngāue ʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí, ke hoko ko ha maama ki he niʻihi kehé, ke fai ha ngaahi fehuʻi ʻi he tui, ke nau vakai ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku fonu ʻi he moʻoní, pea ako ke fakafalala ki he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻomi ʻe he Fakahinohino ki hono Fakamālohia ʻo e Ako Fakalotú ʻa e fekau ke tau fai ʻeni ʻi he loto-fakapapau. ʻOku ʻaonga hoʻomou ngaahi ngāué. ʻOua naʻa mou tui ki he ngaahi fakalea mei tuʻá. ʻOku omi ʻa e kakai lalahi kei talavoú ki he ʻinisititiutí ʻi ha tuʻunga tokolahi ʻaupito. ʻOku omi ʻa e kakai lalahi kei talavoú ki he ngaahi ako ʻa e Siasí ʻi ha tuʻunga tokolahi ʻaupito. ʻOku ʻi ai ha tupulaki ʻo e tuí ʻi he kotoa ʻo e Siasí, ʻo aʻu pē ki he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení. ʻOku ako ʻetau kau akó ke nau fatongia ʻaki ʻenau fakamoʻoní, pea ʻoku fakaʻau ke nau ofi ange kia Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ki hotau Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ko hono taumuʻá ke fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Tau fakaafeʻi muʻa ʻetau kau akó ke nau kumi ki he ngaahi moʻoni tatau pē ko iá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.