Konafesi Faalelotu a Faiaoga o le CES
Fesoasoani i Tagata Aoga e Pulea a Latou Lava Molimau


36:23

Fesoasoani i Tagata Aoga e Pulea a Latou Lava Molimau

Konafesi Faalelotu a Faiaoga o le CES Iuni 2024

Susū maia i lenei tauaofiaga iloga a faiaoga faalelotu a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Mo le tele o tausaga, ua tatou faapotopotoina taitai ma faiaoga uma faalelotu a le CES faatasi i le tausaga mo se faigalotu tulimata’i, na ta’ua muamua o se Faasauga ma se Pulega Aoao. O le po nei, o le a faaauau ai lena tumasani a o tatou tauaofia e faalogologo atu ia Elder Dale G. Renlund i la tatou gaoioiga faaiu. Na iloga foi ona tatou talimalo i le konafesi totino a le CES i le Iunivesite o Polika Iaga, ae o lenei tausaga o le uluai taimi lea ua tauaofia ai le Ofisa o Aoga atoa a le Ekalesia e aoao ai le tasi mai le isi, faasoa manatu, talanoaina taumafaiga ina ia atili ai ona lelei le aoao atu, soofaatasi ai taitai ma faiaoga faalelotu mai Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu, BYU, BYU-Idaho, BYU-Hawaii, BYU-Pathway, ma le Kolisi o Ensign. O lona aofaiga, pe tusa ma le afa miliona talavou matutua i le Ekalesia atoa o loo aoao e nei faiaoga faalelotu, e faaopoopo i tamaiti uma e lesitala i le seminare.

Ina ia malamalama i le mafuaaga tatou te faia ai se na taumafaiga e pi’iama i le faamoemoega moni o aoga faalelotu i le CES. Ua ou talanoa soo e uiga i matafaioi iloga e faia e aoga taitasi a le CES i le polokalama. Mo se faataitaiga, na ou ta’ua le BYU o le Amepasa ona o lona tiutetauave e fai ma sui o le polokalama ma le Ekalesia o sē e taitaia, talimalo, ma se sikola. O le isi, manatu i le BYU-Idaho, lea ou te ta’ua o le Polofesa ona o lana taulaiga tupito faafaiaoga; BYU-Hawaii o la tatou faatumutumuga o le Asia/Pasefika, faatasi ai ma lana faamamafa tuuto ma iloga i lana eria faamoemoeina o le Ekalesia; ma le Kolisi o Ensign o le Punavai o Mataupu Aoaoina e Faaaoga ai Tomai Faapitoa, e taulai i tomai amata o galuega. Ma le BYU-Pathway o le Punavai e Mafai Ona Maua Ai, ua o’o atu ai i tamaiti e tele atu nai lo se isi lava lotoa faaleaoaoga e ala i le aoaoina e gafatia, ma maualuga i luga o upega tafa’ilagi. Ioe, o Seminare ma Inisitituti ua pa’i atu i tamaiti aoga e le aooga i iunivesite a le Ekalesia ma, o le Taula Faaleagaga mo talavou matutua, po o fea lava e a’otauina ai i latou.

E ui i nei matafaioi eseese, e le itiiti ifo i le lua ala o loo soofaatasi ai nei a’oga. Muamua, o le misiona a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia lava ia, o le atiina a’e lea o soo o Iesu Keriso o ē e mafai ona taitai i o latou aiga, le Ekalesia, ma o latou nuu. E ui i a outou matafaioi iloga faalefaalapotopotoga, a ua i ai i a’oga a le Ekalesia se misiona fefaasoaa’i i le taitaiga faaleso’o. E patino i lenei aofia, e i ai foi so tatou tiutetauave faaopoopo e fefaasoaa’i i faiaoga uma faalelotu a le CES. Ia Iuni o le 2019, sa faamaonia ai e le Fono Faatonu o Aoga a le Ekalesia se pepa autu o faamatalaga e otooto atu ai le matafaioi a aoaoga faalelotu i le Ofisa o Aoga a le Ekalesia lea e tele ina ta’ua o le pepa o faamatalaga o le “Faamalolosia o Aoga Faalelotu”. O lea tiutetauave e aumaia faatasi ma le manino ma le taitaiga tuusa’o mai le Fono Faatonu o Aoga a le Ekalesia. O le parakalafa amata o lena pepa o faamatalaga e faitauina, “O aoga faalelotu e i ai se nofoaga tulagaese ma faapelepele i le misiona a a’oga taitasi. … E tu i le totonugalemu o le faamoemoega o a’oga taitasi.” O taiala o le FAF o loo faamanino atili ai o le faamoemoega tutotonu o aoga faalelotu e faapea: “O le faamoemoega o aoga faalelotu o le aoao atu lea o le talalelei toefuatai a Iesu Keriso mai tusitusiga paia ma perofeta o ona po nei, i se ala e fesoasoani ai i tamaiti aoga taitasi e atia’e le faatuatua i, ma le molimau i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, …le talalelei toefuataiina, … ma [perofeta soifua]; avea ma so’o i le olaga atoa; … [ma] faamalolosia ai [le] tomai o [o tatou tamaiti aoga] e sue tali, foia masalosaloga, [ma] tali atu ma le faatuatua.” O le faamoemoega autu o aoga faalelotu i le Ofisa o Aoga a le Ekalesia atoa, o le fatu lea o lo tatou faamoemoe i le aso. A tatou le faia lenei mea ma se taula’iga ‘anoa, o le a faigata ona ta’uamiotonuina le faamoemoe faaāgaga taua o le Ekalesia i nei a’oga taitasi uma.

O se vaega la o lo tatou potopoto i le aso, ona e tasi la tatou misiona a le CES ma se tiutetauave e tasi o ni faiaoga faalelotu e atia’e molimau ma fesoasoani i tamaiti aoga ia avea o ni so’o ma su’e tali ia latou fesili ma le faatuatua. Ou te fia faafetai atu ia Chad Webb mo lana taitaiga. O Chad Webb o loo taitai i Seminare ma Inisitituti a le Ekalesia. Ae i tausaga e lua ua mavae atu, sa taitaifono ai foi i le Komiti o Aoga Faalelotu ma sui mai le Ofisa o Aoga a le Ekalesia. O le tele lava o le vaega ona o lena komiti, ua ala ai ona tatou potopoto i le aso o ni faiaoga o le CES. E ao foi ona ou faafetaia le lagolago mai o tatou peresitene taitasi o le CES: Peresitene Reese, Peresitene Meredith, Peresitene Kauwe, Peresitene Kusche, Peresitene Ashton, ma Brother Webb. O nei taitai ua poloaiina e avea “o taitai sili amiosolia ma faaleagaga” o a latou a’oga. Na faama’ite lenei poloaiga i le faau’uga o Peresitene Kauwe ma ua faifai ai pea lava i faau’uga uma a le CES talu mai lena taimi. Se’i ou faaali atua na faau’uga. Tagai i le faauuga o Peresitene Kauwe. O le poloaiga na oo mai ia Peresitene Holland, ma sa toe faia foi ia Peresitene Ashton, ona fai foi lea ia Peresitene Reese, ma talu ai nei lava ia Peresitene Meredith. E le o se mea faafuasei la lo tatou faatasi ai ma nei peresitene i le aso. O i latou o ni taitai maoae, ma e momoli atu la’u faafetai ia i latou mo la latou taitaiga ma lo latou tuuto e fesoasoani e amatalia lenei uluai Fonotaga mo Faiaoga Faalelotu.

O le a ou tuuina atu nei sina matalalaga mo la’u savali i le aso. I la’u uluai tautalaga i o tatou faiaoga faalelotu—i la’u tautalaga faaletausaga i o tatou faiaoga faalelotu i le silia ma le lua tausaga talu ai, na ou tatalo atu ai ia outou taulai i mea ua tatou faailoaina o faamamafa faaperofeta mo talavou matutua. Na matou taumafai foi e faamamafa atu faapea o nei autu o loo lisi atu iinei, o le a suia moni. E leai se mea faamaneta i nei autu e lima, ae e tatau ona faafou ao tatou maua le taitaiga faifaipea mai perofeta ma aposetolo, aemaise o mea ia e oo mai i o tatou talavou matutua. E le o faamoemoe tou te taulotoina nei savali patino, ae, ao ia i tatou uma ona aoao e faalogo i perofeta soifua ma fesoasoani i o tatou tamaiti aoga e aoao pe faapefea ona faaaoga a latou savali.

I le agaga lena, ou te fia tulimata’ia ai se tasi o nei faamamafa faaperofeta talu ai nei sa i lo’u loto. Ua valaaulia talavou matutua e Peresitene Nelson ia pulea a latou molimau. Faamolemole ia manatua afai e te manao e mulimuli i le perofeta, ia ua’i atu i mea e lua. Muamua, matau pe a ia fai faalua se savali, ma le lona lua, ua’i atu pe a augani mai ia i tatou. O le a outou vaaia na mamanu i le savali a Peresitene Nelson e pulea lau molimau, lea na muai folasia mai i lana faigalotu ma talavou matutua ia Me 2022 ina ua ia ta’ua, “Ou te aioi atu ia te outou ia pulea lau molimau. Galue i ai. Pulea. Tausi i ai. Faafailele ina ia tuputupu ae. Fafaga i upumoni. Aua ne’i faaleagaina i filosofia sesē o alii ma tamaitai lē talitonu ona e tuufesili lea pe aisea ua vaivai ai lau molimau. A o e faia lau molimau ma au faamuamua sili ona maualuga, vaavaai mo ni vavega e tutupu i lou olaga.”

Mulimuli ane lea i lena lava tausaga, na tuuina mai ai e Peresitene Nelson se poloaiga e toetoe lava ina tutusa, a o le taimi la lea i le Ekalesia atoa i lana saunoaga i le konafesi aoao ia Oketopa 2022: “Ou te tuuina atu i tagata o le Ekalesia atoa le poloaiga lava e tasi na ou tuu atu i o tatou talavou matutua ia Me talu ai. Sa ou augani atu ia i latou i lena taimi—ma aioi atu ia te outou i le taimi nei—ia pulea e oe lava ia lau lava molimau ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. Galue i ai. Faafailele ina ia tuputupu ae. Fafaga i upumoni. Aua ne’i faaleagaina i filosofia sese a alii ma tamaitai lē talitonu. A o e faia le faamalosiga faifai pea o lau molimau ia Iesu Keriso ma au faamuamua sili ona maualuga, vaavaai mo ni vavega e tutupu i lou olaga.”

Faatasi ai ma le augani faifai soo a Peresitene Nelson ia pulea a tatou molimau, ua ou lagona ai e faasoa atu ni isi o la’u lava ala i le molimau. O sa’u lava lea faamatalaga, ma e ui ina sa ou tusiaina, ou te faamoemoe o le a mafai ona outou lagonaina e faapei o tatou nonofo faatasi i se faatulagaga faasamasamanoa. E tofu i tatou ma se malaga patino i le faatuatua. E faapena foi o tatou tamaiti aoga. O le asō o le a ou faasoa atu sina vaega o la’u lava. Na amata la’u malaga i le molimau i se faatulagaga e le masani ai. Sa ou ola a’e i se nuu o le toatele e le o ni Au Paia o Aso e Gata Ai i Scottsdale, Arizona. I se taaloga afeleti a le aoga maualuga, sa ou sauniuni ai mo la’u tuuga ae ou vaai atu i le isi itu o le malae ma vaaia ai Brother Butler, lo’u taitai o Alii Talavou. E matuai le talitonuina lava lona i ai iina. Sa le’i tele ni mea ma te tutusa ai. Sa ou iloa e le sau soo i ni taaloga afeleti. Ona fai mai ai lea o le Agaga ia te au, “Clark, e moni lenei Ekalesia semanu e leai lava se mea o le a sau ai iinei. Atonu e i ai se mea e loloto atu i lona faatuatua ua faaosofia ai o ia e lagolago oe.” Pau lava lena. E lei tupu le aafiaga a o suesueina tusitusiga paia po o le ogatotonu o se sauniga molimau. Sa na ona sau lava mai fua o le galuega tuuto a se tasi. E mafai ona ou manatua le manino o le lagona i le asō e faapei o le aso na tupu ai.

I se tausaga pe lua mulimuli ane, sa ou maua ai se valaauga o se misiona i le Misiona a Iapani Kobe. Ou te manatua le aso muamua i le MTC. Ese le fiafia i le feiloai i soa, o le faailoa atu i faiaoga, le lagona o le malosiaga na aoina mai le lalolagi atoa. Ae o le taeao na sosoo ai ina ua e’e lena faailo i le 6 i le taeao, sa tau le mafai ona ou ala, ma sa oo mai se taimi o le popolevale i o‘u luga. Sa ou mafaufau, “E faapefea ona ou faia lenei mea? Ou te le iloa pe mafai ona ou ala vave faapea i aso uma mo le isi lua tausaga, po o le a le aoaoina o se gagana faigata e pei o le gagana Iapani.” Na faafuasei lava, ona lagonaina o le sau o lo‘u taitai Alii Talavou i la’u tuuga, o le a lava lea e lagolagoina ai au mo le lua tausaga. Sa manaomia ona ou iloa loloto atili, ma o lena molimau sa manaomia ona faavaeina i le talalelei lava ia. Sa amata ona ou faitauina ma le naunautai le Tusi a Mamona i taeao uma. Na e’e lena faailo i le 6 i le taeao, ma sa vave ona ou ala ma saofai i lena kesi i le NAF i lalo o le moli sesega ma se nofoa faataavale, ma faitau ma suesue i le Tusi a Mamona. Ina ua ou tau i le faaiuga, sa ou faitauina le folafolaga o le Tusi a Mamona i le Moronae 10:3–5. Sa ou iloaina lena mau mai i lo‘u taimi a o ou talavou i le seminare. Sa ou tootuli i le tatalo e ole atu mo se faamaoniga o lo‘u faatuatua. Ae a o ou ole atu i le Alii, sa leai se mea na muai oo mai. Sa matuai o’u le fiafia lava. Sa ou toe nofo i lo’u nofoa, ma iloa ai ua na o le lua itulau mai le faaiuga o le Tusi a Mamona. Sa ou filifili e faamaea loa. Faatasi ai ma nei fuaiupu e tolu e o’o ai i le Moronae 10, Moronae 10:32, Sa ou faitauina ai le mau lenei: “Ioe, o mai ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia, ma faafiti outou lava mai mea uma e le faaleatua; ma afai tou te faafiti outou lava mai mea uma e le faaleatua, ma alolofa i le Atua ma o outou manatu atoa, mafaufau ma le malosi atoa, ona avea lea o lona alofa tunoa, ona o lona—” ua le mafai ona ou faitaua. Ua ou tagi. Faamalie atu. “Ona lava lea o lona alofa tunoa mo outou, o lona alofa tunoa e mafai ai ona outou atoatoa ia Keriso.” A o o’u faitauina lena fuaiupu, sa oo mai ia te au se malamalama ma se manino. Sa le mafai ona ou faafitia. Sa siitia ma mafanafana, ma sa faatumulia ai lo’u tagata atoa. I lena taimi, sa ou iloaina ai e moni le Tusi a Mamona, ma o lona faamoemoega o le molimau mai lea o Iesu o le Keriso.

Ia, sa ou tuua mo Iapani ma lenei molimau mamana. Sa faaauau pea ona ou maua ni aafiaga na fausia ai la’u molimau ae sa leai se mea loloto e pei o lena taeao i le NAF. Ona oo lea i se tasi po timuga a o ma sauni e momoe, sa ma faalogoina ai se tuitui i le faitotoa. Sa ma taufai tilotilo le tasi i le isi. O le ma faletotogi sa i tua o le fale o le misiona. Sa fai sina popole ona o le sau o se tagata i lo ma fale a ua leva le afiafi, sa ou savali ma tatala le faitotoa ma vaaia ai lo’u peresitene misiona i lumafale, o tu ai i le timu ma se faamalu. Sa ia fai mai, “Gilbert Chōrō, Elder Gilbert, fai ou lavalava. Tatou o e vaai Elder Matsuo.” Sa vāivāi le tamā o Elder Matsuo i le kanesa. Sa vave ona ou mafaufau i le mea ua tupu. Ae ina ua ou oso i le taavale a le misiona, sa faliu mai Peresitene Matsumori ia te au ma faamatala mai ua maliu le tina o le faifeautalai i se faalavelave tautaavale i le aso lena. Ona ia fai mai lea, “Tatalo ia mafai ona ta faamamafaina ma malamalama i le mea o le a faamafanafaina ia lenei faifeautalai.” Sa ou matuai lofituina ma lē agavaa. Ou te manatua pea le o i luma ma tua o salutimu a o alu atu gugu le ma taavale. Sa faafuasei ona tuu mai e le Agaga le Alema 7:12 i lo’u loto: “O le a ia ave i ona luga o latou vaivaiga, ina ia mafai ona faatumuina ona loto i le alofa mutimutivale, e tusa ai ma la le tino, ina ia mafai ona ia silafia e tusa ai ma la le tino, le ala e fesoasoani ai i ona tagata[i] o latou vaivaiga.” Sa ou iloa o le Togiola a Iesu Keriso e mafai ai e i tatou ona faatoilalo le agasala. Sa ou iloa o le a fesoasoani Keriso ia i tatou ina ia toetutu ma toe ola mai. Ae o lena po i le alasa’oloto o Osaka, sa ou aoaoina ai e mafai foi e Iesu Keriso ona faamafanafana i tatou i o tatou tauiviga, i o tatou puapuaga, pe a le sagatonu le olaga. Ou te le’i iloaina le mea sa feagai ma lena faifeautalai talavou, ae e ala i le vavega o le Togiola, sa i ai se Tasi na silafia. O le po lena, ua tasi le tausaga o la’u misiona, sa toe molimau mamana mai ai le Agaga ia te au, e moni le Tusi a Mamona, ma o lona faamoemoe o le molimau mai lea o Iesu o le Keriso.

Sa ou toe taliu mai la’u misiona ma faaipoipo ia Christine i le Malumalu o Sate Leki. Sa ma siitia i Kalefonia, ona faaiu ai lea i Boston. Sa faaauau pea ona maua faamautuuga lemu faifaipea o la’u molimau, ae, ou te toe fai atu foi, e leai se mea sa sili ona maoae e faapei o lena taeao i le MTC, po o le po i le alasa’oloto o Osaka. Ona oo lea i se tasi Aso Sa, sa ou mauaina se molimau mamana e lei faamoemoeina a le Agaga. Sa ou i ai i se vaega o se tusitusiga paia e le su’ea e le toatele o tagata e fau ai a latou molimau. O le Alema 30, i se lesona i le lotu, i le mea o le a ou ta’ua o le mataupu a Kori’oa, lea o loo faafitia ai e Kori’oa le Keriso, ua taumafai e faasaoloto tagata mai lo latou tali atu mo a latou filifiliga, ma fai mai e na o lo tatou lava atamai e faaolaina ai. Ua ia lilifa atu i le mea atonu tatou te ta’ua o filosofia faaleaganuu. O loo matuai ta’ufaatauvaaina ai e Kori’oa talitonuga o isi fai mai o uputuu valea a o latou tamā. A o faagasolo e le faiaoga o le Aoga Sa le lesona, sa amata ona ou tomanatu faapea afai na fatuina e Iosefa Samita lava ia le Tusi a Mamona, semanu o Kori’oa o se tagata lē soagia ua aofia ai. Sa soifua Iosefa i se vaitaimi o le faamemelo faalelotu, lea sa talitonu ai tagata ia Iesu Keriso. Atonu na te le’i feiloai i se tasi na matuai lagolagoina i se mataupu faaanetikeriso e pei o Kori’oa, po o Ne’oa po o Serema, o loo i ai uma i le Tusi a Mamona. Ae ua tatou iloa o le Tusi a Mamona na tusia mo o tatou aso. Ua ou vaai i nei feteenaiga mai tagata tonu sa ou feiloai soo i ai i le aganuu faaakatemia o Cambridge, Massachusetts. A o ou nofo ma tomanatu i lenei eseesega i le totonugalemu o se vasega o le Aoga Sa, a ua uma ona i ai se molimau loloto o le Tusi a Mamona, sa fetalai mai le Agaga ia te au, “Clark, e moni le Tusi a Mamona, ma o lona faamoemoe o le molimau mai lea o Iesu o le Keriso.”

Sa faaauau pea nei aafiaga i le aluga o lo’u olaga. Sa i ai se taimi sa ou tatalo ai i le malumalu e tusa ai ma lo’u olaga talavou i le lotolotoi o le aai i Boston. A o ou faitauina le mau o le Mosaea 3:17, sa aoao mai le Agaga ia te au e faapea, na pau lava le ala o le a ou fesoasoani ai i nei alii talavou i o latou tulaga, o le ala lea ia Iesu Keriso. Sa i ai se taimi sa ou suesueina ai le Alema 36 ma aoao ai e uiga i le mamanu faatulagaina o upu i le mataupu atoa, faatasi ma lona taunuuga faatusatusa i le togiolaina o Alema le Itiiti. E ofoofogia, na foliga o taimi uma sa ou maua ai se molimau i le Tusi a Mamona, na oo mai ma se soa molimau ia Iesu Keriso. Na toe tupu foi lenei mea i le sauniga a tamaitai o le konafesi aoao ia Oketopa 2018. Na tuuina mai e Peresitene Nelson se valaaulia i lena sauniga i tuafafine o le Ekalesia e faitau le Tusi a Mamona i le faaiuga o le tausaga, faatasi ai ma se fautuaga faaopoopo e maka ta’uga uma o le Faaola, fuaiupu uma e faasino i le Faaola i le Tusi a Mamona. O le manao e lagolago lo’u toalua ma o’u afafine e toaono, sa ou auai faatasi ma i latou i lena valaaulia. Faatoa ou mauaina le kopi lenei o le Tusi a Mamona. O se kopi fou o le Tusi a Mamona. Ua ou makaina faasinoga uma o i ai e uiga i le Faaola. O lea itulau ma lea itulau i le peni mumu, o mau faasino ia Iesu Keriso. I le 48 o o’u tausaga, i le mae’a ai ona i ai o se molimau loloto o le Tusi a Mamona ma le Faaola, na toe molimau mai ai foi le Agaga ia te au i lena tautoulu, i taeao taitasi a o ou faitauina itulau o lenei tusi, “Clark, e moni lenei tusi, ma o lona faamoemoega o le molimau mai lea o Iesu o le Keriso.”

Toe foi i le savali a Peresitene Nelson ma le upusii na ou ta’ua muamua: “Ou te augani atu ia te outou ia pulea lau molimau. Galue i ai. Pulea. Tausi i ai. Faafailele ina ia tuputupu ae. Fafaga i upumoni. ’Aua ne’i faaleagaina i filosofia sese o alii ma tamaitai le talitonu ona e tuufesili lea pe aisea ua vaivai ai lau molimau. … A o e faia lau molimau ma au faamuamua sili ona maualuga, vaavaai mo ni vavega e tutupu i lou olaga.” Ua ou faamaonia na vavega. Ua faamanuiaina au i le mau auala ona sa ou faia la’u molimau o se faamuamua i lo’u olaga atoa.

Uso e ma tuafafine, i le avea ai ma faiaoga faalelotu e tatau ona tatou fesoasoani i o tatou tamaiti aoga e pulea a latou molimau. Ou te fia taulai atu i ni auala se lima e mafai ona tatou aoao atu ai a tatou tamaiti aoga e pulea a latou molimau. Muamua, fesoasoani ia i latou e aoao ia faaaoga lo latou faitalia. Lua, aoao i latou ia avea o se malamalama i isi, aemaise i latou o tauivi. Tolu, fai fesili i le faatuatua. Fa, vaavaai i faapogai e tumu i le upumoni. Ma le lima, faalagolago i le Agaga.

Muamua, e tatau ona tatou aoao atu a tatou tamaiti aoga o le fauina o molimau o se faatinoga faautauta o lo tatou faitalia. E masani ona ta’ua e C.S. Lewis le faamatalaga “O le ala aupito umi e ui ai, o le ala aupito puupuu lea i le aiga.”” E manaomia le galue e faamalosi ai le faatuatua ma le tulaga faaleso’o. O se faatinoga faautauta. Ua aoao mai e Alema e faapea o le fausiaina o se molimau e manaomia ai lo tatou gauai atoatoa: “Ae faauta, afai tou te ala mai ma fafagu o outou mafaufau, e oo i le tofotofo i au upu, ma faaaoga sina vaega itiiti o le faatuatua, ioe, e tusa pe ua le mafai ona e faia o se isi lava mea nai lo le fia talitonu, ia tuu lea manao e galue i totonu ia te oe, seia oo lava ina ia e talitonu ai i se ala e mafai ai ona e tuu ane o se avanoa mo se vaega o aʼu upu.””

O le mataupu faavae lona lua, e mafai ona tatou aoao atu e fesoasoani i tamaiti aoga e pulea a latou molimau, o le avea lea o se malamalama i isi, aemaise i latou o tauivi. O le tupulaga lenei e loloto lo latou amana’ia o a latou tupulaga ma i latou o feagai ma luitau i o latou olaga. Ua aoao mai i tatou e Peresitene Nelson e aua nei faamasinoina isi o tauivi.

Afai e oo ina o ese ni uo ma aiga mai le Ekalesia, faaauau pea ona alolofa ia i latou. E le mo oe le faamasino atu i filifiliga a se isi e pei lava foi ona le tatau ai ona faitioina oe mo le tumau ai faamaoni.

“Ia, faamolemole faafofoga mai pe a ou fai atu: Aua nei taitaieseina outou e i latou e i ai ni masalosaloga ua faateteleina e ni mea e le o mafai ona e vaaia i o latou olaga.”

O le le mautonu ma le masalosalo e ono pipisi, e faapena foi le faatuatua ma le faamoemoe. Na aoao mai Peresitene Nelson:

O le mea sili o mea uma, tuu atu i au uo masalosalo ia vaaia le tele o lou alofa i le Alii ma Lana talalelei. Ia faaofo o latou loto masalosalo i lou loto talitonu!

“A o e puleaina lau molimau ma faatupulaia, o le a avea oe ma se meafaigaluega sili ona malosi i aao o le Alii.”

O le manatu mulimuli lenei—o le aoao atu o a tatou tamaiti aoga ia avea o se meafaigaluega ma se punaoa mo le Alii, lea ou te manatu ai ua tatou maua se avanoa e fesoasoani ai i talavou matutua i a latou molimau. Ia aoao i latou ia avea o se malamalama. Ia aoao i latou ia avea o se uo. Ia aoao i latou ia avea o se punaoa i isi. Ma mo i latou e lei mauaina lava se faatuatua, aoao i latou ia o e galulue e auauna i isi. E tele molimau e maua i le galuega o le auauna atu i isi. O la’u molimau na ou maua i le Malumalu o Boston Massachusetts, e faapea o Keriso o le tali mo lo’u talavou, na oo mai ona sa ou faia mea uma sa ou iloa i le ala e fesoasoani ai. Aoao a tatou tamaiti aoga ia avea o se malamalama, ma o le a tuputupu a’e a latou molimau.

Tatou te aoao atu foi, e le afaina le i ai o fesili. O le a saunoa teisi Elder Renlund i le afiafi nei e uiga i lenei mea. Sa faamalamalama mai e Peresitene Nelson: “Afai e i ai ni au fesili—ma ou te faamoemoe e i ai—saili ni tali faatasi ma le manaoga faatauanau ia talitonu.” Ae na ta’ua e Peresitene Jeffrey R. Holland, “O nisi taimi tatou te faia ai e faapei o se tautinoga ma le faamaoni o le le mautonu, o se faailoga maualuga lea o le lototoa lelei nai lo se tautinoga faamaoni o le faatuatua. E leai!” Ina ua aioi atu le tamā o le tamaitiiti mafatia i le Faaola, “Le Alii e, ua ou talitonu; faamolemole fesoasoani mai i lo’u lē talitonu,” sa amata mai o ia i se tulaga o le talitonu. Sa ia aoaoina a o talavou—pe sa ou aoaoina i lo’u talavou, pe a ou aumaia se faafitauli tau i le faatuatua i lo’u tamā, sa ou manatu sa ou poto tele ma sa ou sau ma se mea na te le’i mafaufauina lava. I le 15 o o’u tausaga, sa sili atu lo’u atamai i lo lo’u tamā, o le sa manumalo i taimi uma i feupuaiga. Ma o lea la ua i ai sa’u fesili e sili ona faigata mo ia. Nai lo le taliina o la’u fesili, sa na ona ia fai mai, “Clark, sa ou maua foi lena fesili muamua. Ma i lo’u olaga, sa i ai ni a’u faupuega fesili se lua: o le tasi faupuega o mea ou te iloa a o le isi e foliga e faigata ona malamalama ai. I le aluga o taimi, na ou iloa ai o le faupuega o mea ou te iloa o loo faatupula’ia pea, a o le faupuega o mea ou te le iloa, o loo faaauau pea ona mou ese atu.”

Afai e te agai i luma i le faatuatua, ou te folafola atu o le mea lena o le a tupu. E le faapea tatou te le talanoaina fesili ma atugaluga o tagata, ae tatou te fesoasoani ia latou agaigai atu i luma i le faatuatua. O le mea lea ou te manatu sa saunoa ai Elder Larry Corbridge i lana faigalotu i le BYU ina ua ia saunoa i tamaiti aoga iinei i lenei lotoa, e taulai i uluai fesili ae tuu fesili lona lua e foia i le aluga o taimi. E faamanatu soo mai lava e Peresitene Nelson e faapea o le fauina o se molimau e tatau ona aofia ai lo tatou vaavaai atu i faapogai e tumu i upumoni. “Fafaga [lau molimau] i upumoni. ‘Aua ne’i faaleagaina i filosofia sese o alii ma tamaitai le talitonu ona e tuufesili lea pe aisea ua vaivai ai lau molimau.” E manatu nisi talavou matutua faapea, na pau lava le ala e maua ai se faatuatua malosi o le liliu atu lea i le aufaitio ma fili o le Ekalesia. Tasi o le mea, o le a sili ai ona mamana se molimau. I tulaga faapena, e ao ina tatou fesoasoani i a tatou tamaiti aoga e vaavaai i le moni a’ia’i o le faamoemoe. Sa lei taumafai Kori’oa, Ne’oa, ma Serema e siitia e na mulimuli ia i latou ae na ona taumafai e faamaonia a latou filifiliga sese ma fautuaina a latou lava mea e fai. Aoao a outou tamaiti aoga e faapea, “o nisi o punavai e ono fuafuaina e faatupu ai le le talitonu, fefe, ma le masalosalo.” Fesoasoani ia i latou e vaavaai atu i perofeta soifua, i tusitusiga paia, ma taitai faalagolago o le Ekalesia.

O se tasi o faapogai sili ona taua e tumu i upumoni e mafai ona tatou liliu i ai o le Agaga Paia lea. Aoao tamaiti aoga ia malamalama i le ala latou te lagonaina pe a i ai le Agaga Paia ma ia iloa lona tuumuli ese pe a sese le faauigaga o le upumoni. Sa i ai so’u aafiaga iloga i lenei autu i se vasega talu ai nei o fesili ma tali i le BYU--Hawaii ma Peresitene Henry B. Eyring ma Peresitene Keoni Kauwe. Sa fesili mai se tamaitiiti aoga ia i matou pe o fea latou te manaomia ai le Agaga Paia i o latou olaga. I le ta’ua ai o le saunoaga a Peresitene Nelson “I aso a sau, o le a le mafai ona ola ai faaleagaga e aunoa ma le taiala, taitaiga, faamafanafanaga, ma le faatosinaga mafanafana a le Agaga Paia,”sa saunoa mai ai Peresitene Eyring ou te tali i le fesili a le tamaitiiti. O se fesili lenei sa ou taliina faafiaselau i le avea ai ma peresitene i le BYU-Idaho. Sa ou tali atu o le a moomia e tamaiti aoga le Agaga a o latou faia faaiuga e uiga i le mea e suesue, pe o ai e tafao faamasani i ai, o fea e nofo ai, o le a le galuega e fai, ma le tele o isi faaiuga i le olaga o loo fetaiai ma o tatou talavou matutua. Ona fesili mai lea o Peresitene Eyring i le tamaitiiti aoga e toe faitau le saunoaga a Peresitene Nelson. O le taimi lea, o le a ia taofi ai i le upu ola. Sa faamanino e Peresitene Eyring e faapea sa faaaoga ma le loto i ai e le perofeta le upu ola. Sa ia faamatala faapea sa ola tamaiti aoga i se taimi sa matuai mataalia ai le fili i le faafeliua’iga o le upumoni faapea afai e le o ia i latou le Agaga Paia, o le a faaseseina i latou e uiga i upumoni faavae o le talalelei. I lana saunoaga “Mafaufau Selesitila!,” na tautino mai ai e Peresitene Nelson: “E leai se muta’aga i mea taufaasese a le fili. Faamolemole ia saunia. ‘Aua ne’i e faalogo i se fautuaga mai ia i latou o ē lē talitonu. Saili atu i le taitaiga mai leo e mafai ona e faatuatuaina—mai perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga ma mai musumusuga a le Agaga Paia.”

Uso e ma tuafafine, ia tatou aoao atu a tatou tamaiti aoga ia pulea a latou molimau. Aoao atu i latou ia galulue ia maua, ia latou pulea, ia tausia, ia fafaga ina ia ola. Mo lea faamoemoe, ia tatou aoao atu i latou e faaaoga le faitalia, ia avea o se malamalama i isi, ia fai fesili i le faatuatua, ia vaavaai i faapogai e tumu i le upumoni, ma aoao e faalagolago i le Agaga Paia. O Le Faama’ite o le Faamalolosia o Aoga Faalelotu tatou te maua ai le poloaiga e faia lenei mea ma le talitonuga maumaututu. Ua aoga a outou taumafaiga. Aua le talitonu i faamatalaga mai fafo. Ua o mai talavou matutua i le inisitituti i atufola maualuluga. Ua auai talavou matutua i aoga a le Ekalesia i atufola maualuluga atu. Ua i ai se lolo tele o le faatuatua i le Ekalesia atoa, e oo lava i taimi faigata. Ua aoao e o tatou tamaiti aoga e pulea a latou molimau, ma ua latou latalata atili ia Iesu Keriso. E i ai la’u molimau i lo tatou Faaola. Ou te iloa e moni le Tusi a Mamona. Ma ou te molimau atu o lona faamoemoega o le molimau mai lea o Iesu o le Keriso. Ia tatou valaaulia a tatou tamaiti aoga e sue foi na lava upumoni. I le suafa o Iesu Keriso, amene.