Tufotufa Hoʻo Momoʻi Maá
Si ʻoku kāinga mo e ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku ou fie fakaaʻu mai ʻa e pōpoaki talamonú mo e tāpuaki pea mei hotau palōfie ʻofeiá, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻOkú ne houngaʻia koeʻuhí ko hoʻomou ngaahi lotú mo e ʻofa ʻi he faʻahitaʻu Fakakilisimasi ko ʻení.
Ko e taimi ʻeni ʻo e taʻú ʻoku ou saiʻia taha aí. Kuo hoko e Fakataha Lotu Faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko ha tukufakaholo ʻofeina ia ki ha tokolahi, kau ai hoku fāmilí. ʻOku mau hanganaki atu ki he kamata e faʻahitaʻu Kilisimasí, mo e hiva fakaʻeiʻeiki ʻa e Orchestra ʻi he Temipale Sikueá, kae pehē ki he Kuaea laulōtaha ʻa e Tāpanekale Māmongá. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi pōpoakí mo e hivá ke ne ʻomi e laumālie ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasí mo fakamanatu mai e mahuʻinga fau ʻo e meʻa mo e ʻuhinga ʻoku tau fakamanatua aí.
Kilisimasí ʻi Siamane
ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe kau he meʻa ne u fakaʻamu ki aí, ha faʻahitaʻu momoko fakaʻofoʻofá ni, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko au pē. Ne u siaʻia he ʻea momoko ʻīʻī, langi maʻa momokó, mo e sinou hina ekiaki mo matolú. Ka naʻe faʻa kehekehe maʻu pē ʻeá ia mei heʻeku fakaʻamú, pea faʻa kakapu ʻaoʻaofia, sinou pe ʻuha momoko.
Ka ʻi he Efiafi kimuʻa he Kilisimasí, naʻe fakatui ʻe heʻeku faʻeé hamau vala māfana pea mau lue mo ʻemau tamaí he hala homau kiʻi koló.
Ne mau ʻiloʻi e ʻuhinga totonu ʻemau lue fakataʻu ko ʻení—naʻe fie maʻu ʻe Faʻē ha taimi ke teuteuʻi ai e fuʻu ʻakau Kilisimasí, fokotuʻu e meʻaʻofá he lalo ʻakaú pea teuteu homau lotofalé ki he pō tapú. Ne mau feinga homau lelei tahá ke nounou e lue lalo ko ʻení. Ka naʻe mohu founga ʻaupito ʻemau tamaí ʻi hono toe tānaki mai ha foʻi afe ʻe taha kae maʻu ha taimi lahi ʻemau Faʻeé.
Naʻe fakapoʻuli ʻaupito e hala ʻo Zwickau, Siamane he taimi ko iá. Ko e toki ʻosi pē ia e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, pea naʻe tātātaha ke tuʻu ha maama hala. Ne siʻi pē fanga kiʻi falekoloa naʻe avá, pea naʻe tuʻu ha niʻihi ʻo ofi ki ha ʻū fale naʻe tō ai ha pomu, pea kei namu faikehe pē.
Naʻe ʻi ai ha konga heʻemau lué ne mau saiʻia ʻaupito ai—ke mau tuʻu he falelotu ʻi he loto kolo ʻo Zwickau ʻo fanongo ki he ngaahi hiva Kilisimasi mālié mo e ʻōkani fakaʻeiʻeiki ne tā he Christmas Eve. Hangē naʻe hanga ʻe he hivá ni ʻo ʻai ke ulo lahi ange e maama homau koló—hangē ko e fetapaki e fetuʻú—pea fonu ai homau lotó ʻi he laumālie lelei ʻo e fakatuʻamelié.
ʻI heʻemau foki ki ʻapí, kuo ʻosi e teuteu ʻa e Fineʻeikí pea mau hū tahataha atu ki lotofale, ʻo sio he fakaʻofoʻofa ʻo hono teuteuʻi ʻo e fuʻu Tannenbaum. Naʻe maʻu ngataʻa e ʻakaú he taimi ko iá pea ne mau fakaʻaongaʻi e meʻa pē naʻe maʻú. Taimi ʻe niʻihi ne mau tānaki atu hano fanga kiʻi vaʻa ke ʻasi hangē ha fuʻu ʻakau moʻoní. Ka kiate au, naʻe haohaoa maʻu pē e fuʻu ʻakau Kilisimasí ia.
Naʻe ʻomi ʻe he fanga kiʻi teʻelangó ha ulo fakaofo moʻoni ki he lokí. Ne mau kumi loto vēkeveke mo fiefia ʻa e meʻaʻofa ne ʻi he lalo ʻakaú mo e ʻamanaki ʻe fakalato ʻemau fanga kiʻi fakaʻamu fakapulipulí.
Naʻe meimei tatau pē ʻemau fiefia he maʻu ʻemau meʻaʻofá, mo hono foaki atu iá. Ne mau faʻa ngaohi nima pē e fanga kiʻi meʻaʻofá ni. ʻI he taʻu ʻe taha, heʻeku kei siʻí, ko ʻeku meʻaʻofa ki hoku tokouá ko ha kiʻi fakatātā pē ne u tā. Ne u laukauʻaki ʻeku ngāue fakaʻofoʻofá. Pea naʻá ne angalelei mo leaʻofa ʻaupito ʻo fakahikihikiʻi ia.
Ne u koloaʻaki maʻu pē e ngaahi manatu melie ko ʻeni ki heʻeku kei siʻí ʻi Siamane Hahaké.
ʻOfa Taʻefakangatangata
ʻOku fakamanatua e tukufakaholo faka-Kilisimasí ʻi he ngaahi anga fakafonuá mo e māmaní ʻi ha ngaahi founga fakaofo mo makehe. ʻOku takitaha moʻona pē hono fakaʻofoʻofa mo e fakaofo pea kehe ʻaupito.
Ka ʻoku nau maʻu e ongo mo e laumālie tatau pē he taimi ʻoku tau fakamanatua ai e ʻaloʻi ʻo Kalaisi ko e Tuʻí, ko hotau Fakafiemālié mo e Falalaʻangá, ko e Fiemālieʻanga ʻo ʻIsilelí!
ʻOku lahi fau e ngaahi lea ʻe fakaʻaongaʻi ʻe ha taha ke fakamatalaʻi ʻaki e ongo ko ʻení: fiefia, ʻamanaki lelei, fakatuʻamelie mo e nēkeneka. ʻOku tau takitaha puke ha konga ʻo e “laumālie ʻo e Kilisimasí.”
Ka kiate aú, ko e foʻi lea lelei taha ʻokú ne fakamatalaʻi e ngaahi ongo ʻoku tau maʻu he taimi Kilisimasí. Ko e foʻi leá ko e ʻofa.
He ko e meʻaʻofa ʻoku tau fakamanatua he Kilisimasí, ko ha meʻaʻofa ia ʻo e ʻofá—meʻaʻofa mai ʻaki ʻe he ʻOtuá Hono ʻAló. “Ko eni ʻa e ʻofa, naʻe fakahā ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu, koeʻuhi naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú ki he māmaní, koeʻuhi ke tau moʻui ʻiate ia. Ko ʻeni ʻa e ʻofá.”1
ʻOku hanga ʻe he ʻofa ko iá ʻo fakamolū hotau ngaahi lotó. ʻOku tau ongoʻi ha loto vaivai ke tau tokoni ʻofa mo manavaʻofa ki he niʻihi kehé.
ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he Kilisimasí ke toe lelei ange ʻetau ʻofá.
Naʻa mo ʻeku lea atu ko ʻení, te u talaatu ʻoku ʻikai pē feʻunga e foʻi lea ia ko e ʻofá. ʻI he lea faka-Pilitāniá, ʻoku lahi fau e ʻuhinga ia ʻo e foʻi lea ko e “ofá.” Hangē ko ʻení, ʻe lava ke u pehē ʻoku ou “saiʻia” he ʻeá, pe ʻoku ou saiʻia ha kofu foʻou, pe saiʻia he nanamu ʻo ha puha pulu tenisi foʻou.
Ka ʻoku loloto ange ʻofa ia ʻoku ou ʻuhinga ki aí. Ko ʻetau vakai fakamatelie ki he ʻofá, ʻoku hangē ia ha meʻi ʻoneʻone ʻi ha matātahí, ʻo fakahoa atu ki he ongoʻi ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú.
ʻOku taʻefakangatangata ʻEne ʻofá pea ʻikai ongosia ia. ʻOku fakafonu ʻe he ʻofa fakalangí ʻa e taʻengatá. ʻOku mahutafea ia ʻi he ʻaloʻofa taʻengatá. ʻOku ala atu ia ʻo hiki hake. ʻOku fakamolemole ia. ʻOku fakamonūʻia ia. ʻOku huhuʻi ia.
ʻOku mahulu hake ʻa e ʻofa fakalangí ia ʻi he ngaahi faikehekehe ʻo e ʻulungāngá, anga fakafonuá pe manumanú. ʻOku ʻikai ke ne tuku ke hanga ʻe he filifilimānakó ʻo taʻofi hono foaki ha fakafiemālié, manavaʻofá mo e loto mahinó. ʻOku ʻikai ʻaupito ke houtamaki, laulanu pe fiemeʻa. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa fakalangí ke tau fai e meʻa ne fai ʻe he Fakamoʻuí: “hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.”2
Ko e faʻahinga ʻofa ʻeni ʻoku tau feinga ki aí. Ko e ʻulungāanga ia ʻoku tonu ke ʻiloʻi ʻaki kitautolú, ko e fakafoʻituitui mo e kakaí.
Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻe tautolu ʻo fakatupulaki ha ʻofa fakalangi kakato he moʻuí ni, ka ʻoku ʻikai totonu ia ke taʻoi ai ʻetau feingá. Kae mahalo ko e Kilisimasí pē faʻahitaʻu ʻoku tau vāofi ange aí, ʻoku tafoki ai hotau lotó mo e fakakaukaú ki he ʻaloʻi mo hono fakahaaʻi moʻoni ʻo e ʻofa fakalangí, ʻa ia ko Sīsū Kalaisí.
Ko e Pule Koló mo e Tamasiʻí
Tuku muʻa ke u fai atu ha talanoa ke vahevahe ʻaki e founga ʻe lava ke ngāue ai e ʻofá heʻetau moʻuí. ʻI ha Efiafi kimuʻa he Kilisimasí he taʻu ʻe 85 kuohilí, naʻe ʻalu ai ha pule kolo ʻo siviʻi e ʻū hala ʻo Sōleki Sití hili ha matangi he faʻahitaʻu momokó. ʻI heʻene kei fakaʻuli atu he halá, naʻe sio atu ki ha kiʻi tamasiʻi naʻe tuʻu he veʻehalá lolotonga e momokó, naʻe ʻikai hano kote, kovunima pe puti. Naʻe afe atu e pule koló ʻo fakaafeʻi e kiʻi tamasiʻí ke heka mai ʻo māfana heʻene kaá, mo ʻeke ange pe naʻe fiefia he teu Kilisimasí. Naʻe tali ange ʻe he tamasiʻí, “He ʻikai ha Kilisimasi homau ʻapí. Naʻe mālōlō ʻa Teti he māhina ʻe tolu kuohilí pea ko au pē mo ʻeku faʻeé mo hoku tehina mo e tuofefine siʻisiʻí ʻoku toé.”
Naʻe talaange ʻe he pule koló, “Masiʻi, ʻomi ho hingoá mo e tuʻasilá. ʻE ʻalu atu e taha ki homou ʻapí—he ʻikai ke mou ngalo.”
Ko e pule kolo foki ko ʻení ko e palesiteni siteiki ia ʻi he loto kolo Sōleki Sití. Kuó ne ngāue mo e kāingalotu hono siteikí ke ʻave ha meʻakai mo e meʻaʻofa ki he ngaahi fāmili masivá. Naʻe ʻikai kau e tamasiʻí ia ki he Siasí, ka naʻe ʻikai tokanga ki ai e pule koló ia. Naʻá ne fakapapauʻi he pō ko iá mo ha taha ʻo e kau pīsope ʻi hono siteikí ʻe maʻu ʻe he kiʻi tamasiʻí mo hono fāmilí ha kato kuo fonu he meʻaʻofa Kilisimasí.3
Naʻe ongo moʻoni ki he palesiteni siteikí ni ʻene fetaulaki mo e kiʻi tamasiʻí. Naʻá ne toe loto lahi ange ai ke fekumi pea tokoni ki ha taha pē te ne ʻilo. Naʻe hoko ia ko ha makamaile ʻo ʻene moʻuí.
Ko e hingoa ʻo e pule koló ko Harold Bingham Lee, pea naʻá ne hoko ʻi ha taʻu ʻe 40 kimui ange ai ko e Palesiteni hono 11 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.
Naʻe tokoni lahi ʻa Palesiteni Lee ki hono fakatupulaki e polokalama ʻa e Siasí ke tokoniʻi ʻa e faingataʻaʻiá mo tokoni ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu.
ʻI he fakaʻosinga e moʻui ʻa Palesiteni Lií, naʻe mahino kiate ia e niʻihi ne siʻi faingataʻaʻia mo fie maʻu tokoní, he naʻe masiva foki mo ia heʻene tupu haké.4
ʻOku ʻikai ko e Lahi Hoʻo Meʻa ʻOku Maʻú, ka Ko e Lahi Hoʻo ʻOfá
Mahalo ʻoku ou ʻiloʻi e ongo ne maʻu ʻe Palesiteni Lií.
Naʻe moʻui foki hoku fāmilí ʻi ha ngaahi tūkunga fakaʻofa ha ngaahi taimi. Ne tuʻo ua ʻemau hola ʻi loto he taʻu ʻe fitu, ʻo kumi hūfanga kae liʻaki homau ʻapí. ʻI Siamane Hihifo, ne mau nofo ʻi ha fata ʻo ha fale faama motuʻa. Naʻe loki ua pea ne mau mohe kotoa he lokimohe pē taha. Naʻe ʻefiʻefi ʻaupito pea naʻe pau ke u lue fakatafatafa he vahaʻa ʻo e ʻū mohengá.
Ko e sitou ʻemau faʻeé ko ha laʻi ukamea vela pē. Pea kapau te mau fie hū ki he loki hokó, naʻe pau ke mau fou he tukuʻanga meʻangāué mo e tautauʻanga kakanoʻi manú ke mau aʻu ki ai. Taimi ʻe taha ne u puke ai, naʻe pau ke u tokoto maʻu he ʻahó kakato pea ne u sio ai ki he felēleaki holo e fanga kumā ne nofo he fatá. Naʻe pau ke tou hake vaí ki homoau lokí pea ko e fale kaukaú naʻe tuʻu ʻi tuʻa he loto ʻataʻataá ofi ki he fale ʻo e fanga manú. Ne mau lue lalo mo foki he Sāpaté ʻi ha houa ʻe ua ke aʻu ki homau falelotú ʻi Felengifeeti. Ne tātātaha ke maʻu haʻamau totongi pasi.
ʻOku ou manatu loto ʻofa mo fiefia ki he ngaahi ʻaho ko iá. Naʻe fai ʻe heʻeku mātuʻá hona lelei tahá ke tauhi kimautolu, pea ne mau ʻiloʻi ʻena ʻofá. ʻIo ko ha ngaahi taimi faingataʻa ia, ka ne u lau ko ha taimi fakafiefia, he naʻe lava ke u ongoʻi ʻemau feʻofoʻofaní, mo ʻemau ʻofa ki he ʻEikí mo Hono Siasí.
ʻOku ʻikai fakamā e meʻa ia ko e masiva. Manatuʻi naʻe ʻaloʻi mai e Fakamoʻui ʻo e Māmaní ʻi he fale tauhiʻanga ʻo e fanga manú, pea naʻe toka ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú “koeʻuhi naʻe ʻikai te nau hao ʻi he fale talifonongá.”5 Then, a short time later, He and Mary and Joseph became refugees, fleeing to Egypt to seek protection from the murderous Herod. Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū he māmaní, naʻá ne feohi mo e kakai naʻe fakaʻofa, fiekaia mo mahamahakí. Naʻe fonu hono ngaahi ʻahó ʻi hono tokoniʻi kinautolú. Naʻá Ne haʻu ke “ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he masivá.”6 Naʻe lahi e founga naʻá Ne tatau ai mo kinautolu he naʻe ʻikai foki ha “potu ke tokoto ai hono ʻulú.”7
Naʻá Ne fakahīkihikiʻi e uitou masiva naʻá ne foaki ʻene kiʻi paʻanga ʻe uá ki he tukuʻanga koloa ʻa e kau Siú.8 Pea ko e taha ʻEne pōpoaki he moʻui fakamatelié, ʻoku fakafalala hotau fakamoʻuí ʻi heʻetau tōʻonga moʻui ki he niʻihi kehé—tautefito kiate kinautolu ʻoku “siʻi hifó”—he kuó Ne folofola, “ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo [ʻia kinautolu]. ko hoʻomou fai ia kiate au.”9
Naʻe tohi ʻe ha punake Pilitānia ʻo e senituli 19 ʻo pehē:
ʻI he uhouhonga ʻo e momokó mo e sinoú,
Foʻi manupuna fakakina ne haʻú;
ʻOua muʻa ʻe tuli ia ke ʻalú,
Hoʻo momoʻi maá ke ne siʻi maʻú. …
ʻIkai ha masiva ia, lava pē ha tokoni ke ʻoatú,
Ka hoko mai e momokó mo hono fie maʻú;
Foʻi maá, ʻikai pē ʻaʻaú,
Momoʻi maá ke tufaki atú.
Hoko mai e ʻaho ke ke hiki atú,
Hoko mai mo e ʻaho ʻo e fakamāú:
Fuatautau ai hoʻo angahala ʻaʻaú,
Mei he momoʻi mā naʻá ke tufotufa atú.10
Neongo pe ko e hā hotau tuʻunga ʻi he moʻuí, ʻoku tau fakakina kotoa pē—ko ha kau kolekole—he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau fakafalala ki Heʻene ʻaloʻofá. ʻOku makatuʻunga he feilaulau hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi he palani lahi ʻo e fiefiá, ʻa ʻetau maʻu ha ʻamanaki lelei ʻo e fakamoʻuí mo e ʻaloʻofá. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he meʻafoaki fakalangi fakalaumālie ko ʻení ke tau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo manavaʻofa ki he niʻihi kehé. Tatau ai pē pe ko ha momoʻi mā pē ʻoku tau maʻú, ʻoku tau vahevahe fiefia ia mo e niʻihi ʻoku nau masiva fakaeongo, fakalaumālie, pe fakatuʻasinó ke fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he kātoanga kai fakalangi kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú.
Tāpuakiʻi ʻo e Niʻihi Kehé he Kilisimasí
ʻI he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení, ʻoku taau ke tau fiefia ʻi he māmá, hiva, ʻū meʻaʻofá mo hono ngingilá. ʻOku kau ʻeni he ʻuhinga ʻoku tau ʻofa lahi ai he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú.
Kae ʻoua naʻa teitei ngalo ko e kau ākonga mo e kau muimui kitautolu ʻo Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻui. Ke fakalāngilangiʻi moʻoni ʻEne haʻu ki he māmaní, kuo pau ke tau fai ʻa ia naʻá Ne faí pea tokoni ʻi he manavaʻofa mo e ʻaloʻofa ki he hotau kāingá. Te tau lava ʻo fai fakaʻaho ʻeni ʻi heʻetau leá mo e ngāué. ʻOfa ke hoko ʻeni ko ʻetau tukufakaholo ʻo e Kilisimasí, tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku tau nofo aí—ke tau angaʻofa ke lahi ange, faʻa fakamolemole ange, fakasiʻisiʻi e loto fakamāú, fakalahi ʻetau loto houngaʻiá pea foaki lahi ange mei heʻetau mahú kia nautolu ʻoku faingataʻaʻiá.
ʻOfa ke ueʻi kitautolu ʻe he ʻaloʻi ʻo Sīsū ʻi Pētelihemá, ke tau hoko ʻo hangē pē ko Iá. ʻOfa ke hanga ʻe he misiona mo e sīpinga ʻa Kalaisí ʻo fakaake ha ʻofa fakalangi ʻi hotau lotó ki he ʻOtuá, mo ha manavaʻofa ki hotau kāingá. Pea ʻofa ke tau tufaki ʻetau momoʻi maá ʻi he angaʻofa lahi ange mo e ʻofa taʻetūkua. Ko ʻeku lotú ʻeni mo e tāpuakí he faʻahitaʻu Kilisimasí ni, pea maʻu ai pē, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalais5, ʻēmeni.