Ngaahi Fakataha Lotu Faka-Kilisimasí
Ngaahi Meʻafoaki Fakalangí


NaN:NaN

Ngaahi Meʻafoaki Fakalangí

Kiʻi Tamasiʻi

Naʻe ʻikai ha kiʻi tamasiʻi ʻe hanganaki fiefia atu ki he Kilisimasí ʻo hangē ko aú. ʻOku ou saiʻia ai! Pea naʻe taukei ʻaupito ʻeku mātuʻá hono ngaohi homau ʻapí ke fakalata he momokó. Naʻe teuteuʻi fakaʻofoʻofa, ʻai mo e ʻū maama, fanga kiʻi meʻakai ifo pea mo e ʻū meʻaʻofá foki. Ne u fakatuʻamelie atu ki he ʻū meʻaʻofá. Ne u ʻai ha lisi he taʻu kotoa ʻo e meʻa ne u fakaʻamu taha ki aí.

Koeʻuhí ne mau nofo ʻi ha faama, kimuʻa pea fakaava ʻemau ʻū meʻaʻofá he Kilisimasi kotoa pē, ne mau vala māfana lōlahi he momokó ke fafanga ʻemau fanga manú. ʻIkai ha meʻa ʻe tatau mo e ʻosi ʻemau ngāué ka mau fakatovave atu ki fale ki he fakaofo ʻo e pongipongí.

Ne u toki kamata ako pē kau ki he tangata ko ʻeni ko Sīsū Kalaisi, ne mau fakamanatua hono ʻaloʻí. Ka ne hangē ia ha fuʻu meʻa lahí. Ko Hono ʻaho ʻaloʻí ia, ka ne mau maʻu kotoa ʻa e meʻaʻofá. Ko hai ha kiʻi tamasiʻi ʻe fehiʻa ai! Ko e meʻa lelei kotoa pē ne maʻu ia he Kilisimasí.

Fakafetaʻi ne ʻalu pē taimí mo e toe lahi ange ʻeku mahino ki he Fakamoʻuí—ki Hono ʻaloʻí mo e ʻaho ʻaloʻí, ʻEne moʻuí mo e ngaahi maná, Hono mālohí mo e feilaulaú, ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú, kae meʻatēpuú, ko ʻEne fakaʻeiʻeikí mo ʻEne ʻofa hulufaú. ʻIo ko e meʻa lelei kotoa pē ne hoko ia he Kilisimasí, ka ko e ʻuhingá he ko Sīsū Kalaisi ʻa e meʻa lelei kotoa pē. Pe ko toe lelei angé, ko Sīsū Kalaisi ʻa e meʻa fakaʻofoʻofa kotoa pē!

Ngāue Fakafaifekaú

Hangē ko ha kau talavou tokolahi, ne u hanganaki atu ke ngāue fakafaifekau, ka naʻe fuʻu fakaʻohovale kiate au ʻeku fuofua Kilisimasi mavahe mei ʻapí. Ko e meʻa pē ne u fakakaukau ki ai he ngaahi māhina kimuʻa pea hoko hoku taʻu 19, ko ʻeku ngāue fakafaifekaú. Ne u siʻi ange he konga lahi ʻemau kalasí mo e kaungāmeʻá pea ne ʻosi mavahe hanau tokolahi ʻo ngāue fakafaifekau. Ne u ongoʻi hangē kuó u mateuteu ke hoko foki ko ha faifekau. Ko e meʻa pē ne toé ko hoku ʻaho fāʻeleʻí.

Hili haʻaku tatali fuoloa, ne u hokosia e taimi ke u hū ai ki he MTC. ʻI he konga kimuʻa ʻo Tīsemá, ne u heka vakapuna ai ki hoku misioná ʻi Santiago, Chile. Faifai peá u ʻalu, pea fakafiefia angé ko e mei hoko mai e Kilisimasí. Ne u I was confident that I was ready for the most glorious experience of my life.

Ka ʻi heʻeku hifo mei he vakapuná, ne ʻikai hano taimi kuó u ʻiloʻi naʻe kehe ʻaupito ʻeni ia mei ʻIutā. Kuo panaki e Kilisimasí, ka naʻe hangē ia ko e faʻahitaʻu māfaná. Ko feʻia e sinoú? Naʻe ʻi feʻia ʻa e putí mo e koté?

Ne ʻikai hano taimi kuó u tofanga he faingataʻa e ngāué. Ne u loloa he folaú peá u faʻa mohe lolotonga ʻema taimi akoʻí. Naʻe kehe e anga fakafonuá, fakamisiteli e lea fakafonuá—ʻikai tatau ia mo e lea ne u ako he MTC—pea naʻe makehe mo e meʻakaí. ʻI heʻeku lave ko ia ki he meʻakaí, mahalo naʻá ku kai mo hoku hoá ha meʻaki ne kovi, koeʻuhí ne ma fakatou puke loua. Pea kehe mei he ngaahi meʻa ko iá, ne ma ʻausia ha mofuike ne tō ʻi Chile ʻi he ngaahi ʻaho siʻi hili ʻema tūʻuta ki aí.

Ko ʻeku fuofua Kilisimasi mavahe ia mei ʻapí, pea ne u puke lahi ʻaupito. Ne u ʻi ha fonua kehe, faingataʻa ke mahino e leá, peá u nofo mo ha taha ʻoku teʻeki ai ke ma fuʻu maheni. Ko e ngāue fakafaifekaú nai ʻeni, pea ko e hā ne u fuʻu fakatovave mai aí?

Ka neongo e faingataʻa kotoa ko ʻení, naʻe kamata ke u ʻofa he kakai ʻo Chile, ʻaki hoku lotú kotoa. Ko ha kakai lelei pea faingofua ke ʻofa kinautolu—pea ne fuʻu fie maʻua ʻema pōpoakí ʻe hanau tokolahi. ʻI he māmani moʻoní ne fuʻu fie maʻu ai ʻe he kakaí e pōpoaki ʻo e Fakamoʻuí, hangē ne ʻikai fuʻu mahuʻinga ai e ʻakau Kilisimasí ia mo e ʻū meʻaʻofá, ʻo hangē ko ia kimuʻá. Kapau ne tuku ʻe Kalaisi hono ʻapi fakalangí kae haʻu ki māmani ʻo mamahi mo pekia maʻatautolu, ta te u lava lelei pē ʻo tuku hoku ʻapí peá u fepaki mo ha fanga kiʻi faingataʻa kae tufaki ʻEne pōpoaki fakaʻofoʻofá.

Ne akoʻi au ʻe he Kilisimasi ko iá ki hhe fiefia haohaoa ʻo e maʻu e meʻaʻofa fungani taha ʻa e Tamai Hēvaní, ko ʻEne palani nāunauʻia ʻo e fiefiá—pea ne u ʻilo ai e fiefiá, ʻa e meʻa ʻoku fie maʻua ʻe he taha kotoa he taimi kotoa kae ʻikai ko e Kilisimasí pē.

Uitou kei Talavou mo e Malí

Hili he ngaahi taʻu siʻi mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u fepaki mo ha faingataʻa foʻou. Ne u ongoʻi mafasia, ongosia mo taʻelata. ʻI he ngaahi māhina siʻi kimuʻá, ne mālōlō hoku uaifí, ne teʻeki lava ha taʻu ʻe ua ʻema malí, ko e tupu mei ha fakatuʻutāmaki, ka u toe toko taha pē mo hoku ʻofefine māhina ʻe fitú.

Ne u kei ako he ʻunivēsití, mo ngāue mo faifeinga ke u ako ke hoko ko ha mātuʻa tāutaha. Ne ofi e Kilisimasí, pea ʻi he kei foki ko ia e niʻihi kehé ki ʻapi ke feohi mo honau fāmilí he faʻahitaʻu mālōloó, ne u nofo au ʻi ʻapiako he naʻá ku ngāue. Ne u ongoʻi taʻelata mo lotomamahi. Ne ʻosi e Kilisimasí pea kuo taimi ke hoko atu e moʻuí.

Meimei ke ʻosi he taʻu ʻe taha mei ai, ʻi he toe fakaofi mai e Kilisimasí, ne u toe nofo tokotaha pē. ʻOku talamai ʻe he folofolá ʻoku ʻikai lelei ke toko taha pē ʻa e tangatá (vakai, Sēnesi 2:18), pea ʻoku ou tui moʻoni ki ai. Ne u fie maʻu haku hoa pea fie maʻu ʻe hoku ʻofefiná haʻane faʻē.

Ne u fakakaukau, “Neongo pē ʻoku ʻikai ke u talavou, ka ko hai ha fefine te ne taʻe fie maʻu ha kiʻi pēpē fefine he Kilisimasí? ʻIkai ko ha tamapua—ka ko e pēpē moʻoni” Meʻamālie kapau ʻe fie maʻu pēpē ha taha, te u kau ai pē mo au hono ʻavé.

Ne u manako he finemui ko Nancy ʻi heʻeku kalasi biology, ka kuo mei ʻosi e semesitaá ia, pea ne teʻeki ai ke u toʻa feʻunga ke u fakalea ki ai. Mahalo ne u kau mo langi he ʻaho ko iá he naʻe fakaʻohovale ʻema fetaulaki ʻi tuʻa he senitā faiʻanga siví. Ko hoku faingamālié ʻeni. Ne u kamata fakatalanoa ange pea ne u telefoni he pō ko iá ʻo kole kia Nancy ke ma teiti. Ne ma ō ʻo teiti pea hokohoko atu ai. Ka ne u ʻilo kuo panaki e Kilisimasí pea ʻe foki ʻa Nancy ia ki honau ʻapí. Ko e hā te u fai ke kei hokohoko lelei ai pē meʻa kuo kamata ke hoko ʻiate kimauá?

Ne u faʻu ha kiʻi palani. Ne tokoni e tokoua ʻo Nancy mo hono kaumeʻá, ke u fakaʻohovaleʻi ʻa Nancy ʻaki ha meʻaʻofa he ʻaho takitaha he toenga ʻaho ʻe 12 ki he Kilisimasí.

Naʻe ola lelei ʻeku palaní. Ne maʻu ʻe Nancy ha ʻū meʻaʻofa ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e ʻomi meia hai. Ko ha misiteli ia ne feinga hono fāmilí kotoa ke nau ʻiloʻi. Naʻe palōmesi mai e tokoua ʻo Nancy mo hono kaumeʻá he ʻikai ke na tala. Ko ha foʻi fakapulipuli moʻoni ia—ko ha taha pē naʻe ʻuhinga lelei.

Ka naʻe mahamahalo e fāmilí he pō ʻe taha. Naʻe tatangi e fafangu he matapaá, pea fakatovave e fāmilí ki he matapaá ʻo sio atu ki ha kā naʻe lele oma. Ne nau tohiʻi e fika laisení pea ne nau tā he ʻaho hokó ki he potungāue laisení ke ʻilo pe ko e kā ʻa hai. Ne nau ʻiloʻi ko e hā ʻa ha kāinga ʻo e kaumeʻa ʻo e tokoua ʻo Nancy. Kuo ʻilo e fakapulipulí ia. Ne lea leva ʻa e tokoua ʻo Nancy mo hono kaumeʻá ne na ʻilo ki heʻeku palaní. Ne u fiefia loto pē he naʻe lava ai ke u Kilisimasi fakataha mo Nancy pea hoko atu ai ʻema kaumeʻá.

Pea hangē ko ʻeku fakaʻamú, naʻe fie maʻu moʻoni ʻe Nancy ha kiʻi pēpē fefine he Kilisimasí. Naʻá ne ʻofa hoku ʻofefiné ʻo hangē pē haʻane tamá. Meʻamālie ne u kau mo au hono fie maʻú. Ne ma mali he faʻahitaʻu māfana hokó. Ko e taha ia e ngaahi meʻaʻofa fungani taha kuó u maʻú.

Ne u aʻusia moʻoni e palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefiá. Ne ʻi ai hoku fāmili taʻengata pe ne silaʻi fakataha kimautolu ki he taʻengatá. Ko e meʻaʻofa ʻo e mali mo e fāmili taʻengatá, ko ha meʻaʻofa ia ʻe maʻu ʻe he kau tui faivelenga kotoa pē ʻi he moʻuí ni pe maama ka hokó. Ko e hā ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ange ai?

ʻI heʻeku manatu ki he ngaahi ʻaho ʻo ʻeku taʻelatá mo e loto mamahí, ne u fakatokangaʻi hake ne ʻi ai ha taimi naʻe ongoʻi liʻekina mo taʻelata foki ai ʻa Sīsū Kalaisi, Pea naʻá Ne ʻafioʻi hoku mamahí ʻo laka ange ʻi ha toe taha.. Naʻa mo e taimi tuēnoa tahá, ne ʻikai pē ke u ongo kuó Ne liʻaki au. Naʻe ʻikai ngata pē heʻene hoko ko hoku Fakamoʻuí; ko Ia foki hoku taʻoketé mo e kaumeʻa mamae tahá.

Tamai kei Talavou

Ne kamata ke tupu homau kiʻi fāmilí, pea hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai kuo toe hoko mai ha meʻa fakatupu hohaʻa moʻoni. ʻI he fakaofi mai e Kilisimasí, ne u ʻilo mo Nancy naʻe ʻikai ha paʻanga ke kumi ʻaki ha ʻū meʻaʻofa maʻa ʻema kiʻi fānau kei siʻí he taʻu ko iá.

Ne u toki ʻosi mei he ʻunivēsití pea ne ma kei feinga ke kamata foʻou. Neongo ne u ngāue lelei, ka naʻe mahino ne fuʻu māʻolunga e totongi nofó ki heʻema patisetí. Ko e meʻa pē ne ma kei sai aí ko ʻema totongi vahehongofulu kakató. Neongo naʻe ʻikai ʻilo ha taha ia ki heʻema faingataʻaʻiá, ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí pea ne Na kamata ʻomi ha fanga kiʻi mana faka-Kilisimasi.

Ne tatangi e matapaá he ʻaho ʻe taha. Ko hama kaungāʻapi mo ha puha meʻavaʻinga. Naʻá ne talamai, “Ne mau fakamaau fale pea maʻu hake meʻavaʻinga ko ʻení ʻoku ʻikai toe fie maʻu heʻema fānaú. Ne ma pehē mahalo naʻa saiʻia ai hoʻomo fānaú.” Kae toe hā!

Ne toe tatangi e fafangú he ʻaho kehe. Ko ha kāingalotu homau uōtí. Ne nau omi mo ha kiʻi pasikala fakafefine. Ne nau talamai, “ʻOku ʻikai ke mau toe fie maʻu e kiʻi pasikala ko ʻení pea mau fakakaukau mai ki homo fāmilí. Mo pehē ʻe fie maʻu ia ʻe homo ʻofefiné?” Ne mau fiefia lahi!

Ngaahi uike siʻi kimuʻá, ne hū homa fohá ki ha feʻauhi tā valivali ʻa ha falekoloa. Ne ma maʻu ha telefoni he ʻaho ʻe taha ʻo talamai ko ia naʻá ne ikuna e feʻauhí. Ne ma ikuna ha foʻi vitiō manakoa ʻa e fānaú. Ne ma ofo moʻoni!

Ko e fanga kiʻi mana kotoa ko ʻení—ʻe lahi ai pē meʻaʻofa ʻema kiʻi fānaú he Kilisimasi ko ʻení. Ne ma totongi ʻema vahehongolú, pea fakaava ʻe he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí e ngaahi matapā ʻo e langí ʻo lilingi hifo ʻEna ngaahi tāpuakí—ki homa kiʻi ʻapí.

Ne u manatuʻi naʻe ʻaloʻi ʻa Kalaisi ʻi ha tuʻunga fakaʻofa, ka naʻe ʻilo ia ʻe ha niʻihi kehé ʻo foaki ange foki mo ha ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga. ʻI heʻeku hoko ko ha tamaíi, ʻoku ou fakaʻamu lahi ke foaki ki heʻeku fānaú e meʻa kotoa te u lavá.

ʻOku ongoʻi tatau pē mo ʻetau Tamai Hēvaní. He ʻoku haohaoa ʻEne ʻofá, ʻokú Ne finangalo ke foaki mai e meʻa kotoa ʻoku ʻAʻaná. Ko ha meʻaʻofa ia ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi.

Fakaʻosí

ʻE kāinga, ne ʻi ai pē taimi heʻetau moʻuí ne tau ongoʻi taʻelata, puke, loto mafasia, masiva pe mamaʻo ai mei ʻapi. Fakafetaʻi, ʻoku ʻi ai haʻatau Tamai Taʻengata mo ha Fakamoʻui ʻoku mahino. ʻI heʻetau tafoki kiate Kinauá, te Na puke hotau nimá ʻo tataki kitautolu he faingataʻa kotoa pē.

Pea ʻe kāinga, ʻoku tau ʻiloʻi pē ha taha ʻoku taʻelata, puke, loto mafasia, masiva pe mamaʻo mei ʻapi. ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe heʻetau Tamaí mo e Fakamoʻuí ke tau tokoni pea ko ha faingamālie ia ke tau fai pehē.

ʻI heʻeku kei siʻí, ne u pehē naʻe hoko tuʻo taha pē Kilisimasí he taʻu. ʻI heʻeku fuʻu lahí, ʻoku ou ʻilo ʻoku Kilisimasi e ʻaho kotoa pē. Tupu mei he angaʻofa ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu hokohoko ai e ngaahi meʻaʻofa fakalangí—ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko ha ngaahi meʻaʻofa fakalangi ʻoku taʻe faʻalaua.

ʻOku ou tatau ʻeku houngaʻia ki he Tamaí mo Hono ʻAló, pea mo ʻĀmoni he kuonga muʻá, “ʻOku ʻikai ke u malava ke leaʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e meʻa ʻoku ou ongoʻí” ((ʻAlamā 26:16().

ʻIo ʻoku tau fakamanatua e ʻaho ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí ʻe faʻahitaʻu Kilisimasi kotoa, ka ʻoku tau maʻu kotoa pē meʻaʻofá koeʻuhí ko e angalelei ʻa e Tamaí mo e ʻAló. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.