Naʻe hoko ʻa e ʻApi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēniá ko ha feituʻu ʻo e fakahā. Naʻe hoko atu heni hono liliu ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻo tokoniʻi ʻe ha kau tangata tohi hangē ko
ʻEmá, ko hono tuongaʻane ko Lūpení,
Māteni Halisi, mo
ʻŌliva Kautele.Hili ʻena hiki ki he ʻapi ko ʻení ʻi Tīsema ʻo e 1827, hili pē ia ha māhina ʻe ua mei hono maʻu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá, naʻe nofo taimi nounou ʻa Siosefa mo ʻEma mo e ongomātuʻa ʻa ʻEmá kimuʻa peá na toki hiki ki he faama ʻeka ʻe 13.5 ko ʻení ʻi Sānuali pe konga kimuʻa ʻo Fēpueli ʻo e 1828. Naʻe fakatau kimui ange ʻe Siosefa mo ʻEma ʻa e ʻapí mei he tamai mo e tuongaʻane ʻo ʻEmá. Ko e konga kelekele fāsiʻi naʻe lele mei he Vaitafe Sesikuehaná ki he ngaahi Moʻunga ʻo ʻOkuekó. Naʻe kau ai ha feleoko mo ha fale naʻe langa ʻe he tuongaʻane ʻo ʻEma ko Sesé. Ko e ʻApi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmitá ko ha ʻapi ia ne toe langa foʻou ʻi he feituʻu tatau pē.
Hili e tūʻuta ʻa Siosefa ki Hāmoní, naʻá ne hokohoko atu ai hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá ʻi ha māhina nai ʻe fā. Naʻe hoko ʻa ʻEma ko ʻene fuofua sikalaipé kimuʻa peá ne toki maʻu ha tokoni mei hono tuongaʻane ko Lūpeni Heilí pea kimui ange aí, meia Māteni Hālisi.
ʻI he konga kimuʻa ʻo Sune 1828, naʻe kole ʻa Māteni Hālisi kia Siosefa Sāmita ke ʻalu mo e ʻū lauʻi pēsí ki Palemaila ke fakaʻaliʻali ki hono uaifi ko Lusi Hālisí, mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí naʻa nau loto-mamahi ʻi he poupou ʻa Māteni kia Siosefá. Hili ha feinga tuʻo tolu ke maʻu e ngofua ʻa e ʻEikí ke ʻave ʻa e ʻū lauʻi pēsí, naʻe faifai pea tukuange ia ʻe he ʻEikí pea mavahe ʻa Māteni mei Hāmoni mo e ʻū lauʻi pēsí ʻi he ʻaho 14 ʻo Sune, 1828. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻEma ʻene fuofua pēpeé, ko ha foha naʻe moʻui ʻi ha ngaahi houa siʻi pē. Hili hono tanu ʻo ʻene tamá ʻi he
Faitoka Makuní ne ofi mai pē, naʻe tauhi ʻe Siosefa hono uaifi ne siʻi puke mei ha faingataʻaʻia ʻi heʻene fāʻelé pea mamahi foki ʻi he mole siʻene tamá. Hili ha meimei uike ʻe ua, ʻi he kamata ke ne toe maʻu hono iví, naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEma ʻa e hohaʻa naʻe ongoʻi ʻe Siosefa fekauʻaki mo e ʻū lauʻi pēsí. Naʻe teʻeki ai ke na fanongo meia Māteni, pea naʻe lava ke ne sio naʻe kamata ke mafasia ʻa e loto-hohaʻá ʻi hono husepānití.
Naʻá ne talaange kia Siosefa ʻi ha ʻaho ʻe taha, “ʻOku ou ongoʻi taʻefiemālie moʻoni, pea he ʻikai ke u lava ʻo mālōlō kae ʻoua kuó u ʻilo ko e hā e meʻa ʻa Misa Hālisi ʻoku faí.” Hili ha toe fakalotolahi, naʻe ʻalu ai ʻa Siosefa ʻi he salioté mei Hāmoni ki Manisesitā, ʻo ne ʻilo ai kuo mole meia Māteni ʻa e ʻū lauʻi pēsí. Naʻe lotofoʻi ʻa Siosefa ʻo pehē, “Kuo mole ʻa e meʻa kotoa pē.” “Kuo mole hoku laumālié.” Naʻe mavahe ʻa Siosefa ʻi he ʻaho tatau ke foki ki Hāmoni ke fakahoko ʻa e ongoongo fakamamahi ko ʻení mo ʻEma. Hili pē ʻene aʻu ki Hāmoní, naʻe toe hā mai ʻa Molonai ʻo ʻave ʻa e ʻū lauʻi peletí mo e ongo maka fakatonuleá ʻo talaange kia Siosefa kapau te ne “loto fakatōkilalo feʻunga” ʻe toe fakafoki mai ia ʻi Sepitema. Hili ha vahaʻataimi ʻo e fakatomalá, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā—ʻoku ʻi he
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3 ʻi he taimí ni—ʻa ia naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻEne taumuʻá “ʻikai lava foki ke iku noa ia” pea talaange kia Siosefa ʻoku ʻikai totonu ke ne “manavahē ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:1, 7). Naʻe fakahā foki ʻe he ʻEikí kia Siosefa naʻe “toe ui [ia] ki he ngāué.” Naʻe fakafoki mai ʻa e ʻū lauʻi peletí, pea toe hoko ʻa ʻEma ko ʻene tangata tohí, naʻe toutou kamata ʻa Siosefa ʻa hono liliú.
ʻI he ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli 1829, naʻe tūʻuta ai ʻa ʻŌliva Kautele, ko ha faiako naʻe nofo mo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Sāmita ʻi Manisesitā, ʻi Hāmoni. Hili ʻene fanongo he ngaahi fakahā ʻa Siosefa ko e Siʻí, naʻe ako mo lotua ʻe ʻŌliva ke ʻilo pe ʻoku mei he ʻOtuá ia. Hili ʻene fakapapauʻi ʻoku maʻá e ʻOtuá ia, naʻá ne tui foki ʻoku ʻi ai hano fatongia ke ne tokoni kia Siosefa. Hili ha ʻaho ʻe ua mei he ʻuluaki feʻiloaki mo Siosefa Sāmitá, naʻe kamata ngāue leva ʻa ʻŌliva ko ʻene tangata tohi. Naʻe liliu fakataha ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha māhina pē ʻe tolu, lolotonga e taimi ko iá naʻá na toe maʻu foki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí, fokotuʻutuʻu ʻa hono pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná, mo teuteu ke fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.
Laukonga lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻApi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmitá ʻi he
Kau Māʻoniʻoní Voliume 1, Vahe 5.Meʻa ke ʻAmanaki Ki Aí
Ko e ʻApi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmitá ko e konga ia ʻo e takimamata ʻoku maʻu ʻi he Feituʻu ne Fakafoki Mai ai e Lakanga Fakataulaʻeikí. ʻOku totonu ke miniti nai ʻe 30 ʻa e ʻaʻahi pea te ke fou atu ʻi ha ongo loki lalahi ʻe ua ʻi ʻapi. ʻOku kamata ʻa e ngaahi ʻaʻahí ʻi he Senitā Takimamatá.
360° Walkthrough