Ko e ʻapi ko ia ʻo Sione mo ʻElesā Sionisoni ʻi Hailame, ʻOhaioó, ko e ʻapi ia ʻo e fāmili Sionisoní, ko ha fāmili tokolahi mo ʻiloa ʻi Potesi Kaunitī, ʻOhaiō. ʻI he taʻu 1818, naʻe fuofua hiki ai ʻa Sione mo ʻAlisi “ʻElesā” Sionisoni mo ʻena fānau ʻe toko valú (taʻu 2 ki he 17) ki ʻOhaiō mei Veamoni. Naʻa nau fakatau ha kelekele ʻeka ʻe teau ʻi ha feituʻu nofoʻi foʻou ko e Western Reserve ʻo ofi atu ki ha Kiʻi Kolo ko Hailame, ʻoku tuʻu ʻi ha meimei maile ʻe 50 ki he tafaʻaki faka-tonga hahake ʻo Kilivilení. ʻI he taʻu 1831, ʻi he aʻu mai ʻa e ongoongo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he ʻēliá ki he Fāmili Sionisoní, kuo lahi ange ʻenau fāmá ʻo aʻu ki ha kelekele ʻeka ʻe 260 pea kau ai ha ngaahi kelekele lelei ki he ngoué, fanga monumanú, mo ha ngaohiʻanga ʻo e ngaahi koloa mei he huʻakaú.
Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fāmili Sionisoní ʻe he kolo ko Hailamé pea nau hoko ko ha kāingalotu mālohi ʻo e siasi Metotisi fakalotofonuá naʻe tataki ʻe ʻEselā Pufi. ʻI Fēpueli 1831, lolotonga ha ʻaʻahi ki Ketilani ʻa e foha taʻu 19 ʻo e fāmili Sionisoní, ko Laimani, naʻá ne kau atu ki ha ngaahi fakatahaʻanga naʻe malanga ai ʻa e kau faifekau ʻo e Siasí. ʻI heʻene tui mateaki ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí, naʻe vave pē ʻa hono papitaiso ʻo Laimaní. ʻI he hohaʻa ʻa Sione mo ʻElesā ʻi heʻena fakakaukau ko ha fili vave ʻení, naʻá na fekumi ai ki ha faleʻi ʻena faifekaú, ʻa ʻEselā Pufi. Naʻe maʻu ʻe Pufi ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻe “ʻā kotoa e toko tolú ʻi he poó ʻi hono lau iá.”
1 ʻI heʻenau laukongá, naʻe ʻikai ngata pē ʻi he tui ʻa ʻElesā ki he moʻoni ʻo e tohí, ka ʻe lava foki ʻe Siosefa Sāmita ʻo fakamoʻui ia mei heʻene fokoutua mei he felangaaki ʻo e hokotangahuí mo e ngaahi uouá. Hili ha kiʻi taimi mei ai, naʻe fononga fakataha ai ʻa e fāmili Sionisoní, Pufi, mo e toketā fakafāmili ʻa e fāmili Sionisoní ki Ketilani, ʻo nau feʻiloaki mo Siosefa Sāmita ʻi he ʻapi ʻo Niueli mo ʻElisapesi ʻAna Uitenií. Lolotonga e fakataha ko ʻení, naʻe kole ai ʻe ʻElesā ke fakamoʻui ia ʻe Siosefa. “ʻOkú ke tui nai ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo meʻangāue ʻaki au ʻi hono fakamoʻui ho nimá?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Siosefá. ʻI heʻene lea ʻaki hono lotó, naʻe fakaʻatā ai ʻe ʻElesā ʻa Siosefa Sāmita ke puke hono nimá. Naʻe punou hono ʻulú ʻi he lotu fakalongolongo, pea lea ʻaki ke fakamoʻui hono nimá. Naʻe fakamoʻui ia.
2Hili ha kiʻi taimi mei ai, naʻe papitaiso ʻa Sione mo ʻElesā. Naʻe kaungāmeʻa vāofi mo hoko ʻa e fāmili Sionisoní ko ha tokoni ki he palōfitá, pea ʻi Sepitema 1831, naʻá na fakaafeʻi ai ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ke nofo ʻi hona ʻapí. Lolotonga e taʻu naʻe nofo ai ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi Hailamé, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha ngaahi fakahā lahi, kau ai ʻa e fakahā ʻe hongofulu mā ono ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Lolotonga ha konifelenisi uike ʻe ua mo ha kaumātuʻa tokolahi ʻi he ʻApi ʻo e fāmili Sionisoní, ʻi he konga kimui ʻo e taʻu 1831, naʻe fai ai ʻa e fili ke pulusi ʻa e ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmitá.
Lolotonga e nofo ʻa Siosefa Sāmita ʻi Hailamé, naʻe hokohoko atu ai ʻene ngāue ki hono vakaiʻi ʻene liliu ʻo e Tohi Tapú. Naʻe hoko ʻa e ngāué ni ke ne fakatupu ʻene maʻu ha konga lahi ʻo e ngaahi fakahā ʻi he taimi ko ʻení. ʻI Fēpueli 1832, lolotonga hono liliu ʻo e Kosipeli ʻa Sioné, naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita mo
Sitenei Likitoni ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi pea ako fekauʻaki mo e ngaahi puleʻanga kehekehe ʻe lava ʻe he kakaí ʻo maʻu hili ʻenau toetuʻú (vakai,
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76).
ʻI he ʻaho Tokonaki, 24 ʻo Māʻasi 1832, naʻe hū mai ai ha kulupu ne kau ai e kongakau fakalotofonuá ki he ʻapi ʻo e fāmili Sionisoní ʻo puke atu ʻa Siosefa mei hono mohengá. Naʻa nau puke fakamālohi ia ki tuʻa, pea nau ʻave atu ia ki ha kiʻi lotoʻataʻatā mamaʻo atu ʻa ia ne nau vali valitā mo huaʻi ha fulufuluʻi manu ʻiate ia mo Sitenei Likitoni. Hili ʻene foki loto-mamahi mai ki ʻapí, naʻe faitoʻo ʻe ʻEma hono ngaahi laveá pea fufulu ʻa e valitaá mo e fulufuluʻi manú mei hono kilí. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻalu atu ai ʻa Siosefa ki he ngaahi fakatahaʻanga angamaheni ʻo e ʻaho Sāpaté. Naʻe fakamatala ʻa Siosefa, “Na‘á ku malanga ki he fakataha‘angá ‘o hangē ko e angamahení, neongo na‘e kafo hoku kakanó mo lavelavea, peá u papitaiso ha toko tolu ‘i he ho‘atā efiafi ‘o e ‘aho tatau pē.”
3Kuo fakaleleiʻi ʻa e ʻApi ʻo e fāmili Sionisoní pea ʻoku ʻatā ia ki ha ngaahi ʻaʻahi taʻe totongi.
Laukonga lahi ange fekauʻaki mo e ʻApi ʻo e fāmili Sionisoní ʻi he
vahe 14 ʻo e Kau Māʻoniʻoní, Voliume 1.
- Marinda Johnson Hyde ʻi hono fakamatala ʻi he Edward Tullidge, Women of Mormondom (1877), 403.
- Fakatatau ki he Philo Dibble, “Philo Dibble’s Narrative,” in Early Scenes in Church History (1882), 79.
- Joseph Smith, History, 1838–1856, volume A-1, p. 208. www.josephsmithhistory.org.
Lue takai 360°
Ko e Meʻa ke ʻAmanaki Ki Aí
ʻOku hoko ʻa e ʻApi ʻo e fāmili Sionisoní ko ha konga ʻo ha ngaahi takimamata ʻoku fakahoko ʻe he kau faifekaú.