O le nofoaga o le aai o Sisifo Mamao e tasi le itula i matusasae o Initipene, Misuri. E ui ina ua leva ona aveesea fale ma fausaga o le nofoaga, ae o le
Nofoaga o le Malumalu o Sisifo Mamao o loo faailoga ai le totonugalemu o le mea sa faamoemoe le Au Paia e avea o se siteki tele i Siona. O le faataotoga o laufanua ua totoina i laau e siosio ai le nofoaga, ua maua ai se faatulagaga toafimalie
e tomanatu ai i a latou osigataulaga ina ia fausia Siona.
E sosoo ma le tutuliesea o i laotu mai le Itumalo o Siakisone, Misuri, na moomia ai e le Au Paia se nofoaga fou e faapotopoto ai. E ui ua faataapeape i itumalo tuaoi, ae sa latou faamoemoe pea lava ma saili e fausia Siona. Peitai, o o latou tuaoi Misuri, sa i ai pea popolega e uiga i le Au Paia. Pe o le a faapefea ona aafia lo latou nuu i le lotoifale ona o o latou talitonuga ma agaifanua? Pe sa i ai se vaifofo mo itu uma e lua?
I le 1836, sa fatuina ai e le fonofaitulafono a le setete o Misuri le Itumalo o Caldwell ma atofa e fai ma nofoaga mo le Au Paia o Aso e Gata Ai e nonofo ai. O Sisifo Mamao o le nofoaga aupito tele lea ma le nofoa o le itumalo. E oo atu i le 1838, ua matua faatoateleina Sisifo Mamao nai lo lona uluai tasi le sikuea maila e aofia ai ma le lua sikuea maila i le tele e 5,000 tagata na nofoia.
Sa masii atu Iosefa Samita i Sisifo Mamao ia Mati, 1838. I le silia ma le valu masina na sosoo ai, na faasee ese ai le laumua o le Ekalesia mai Ohaio i Misuri. Sa faaalia e le Alii ia Iosefa Samita ni faaaliga se fitu i Sisifo Mamao lea na avea mulimuli ane ma vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O nei faaaliga e aofia ai faatonuga i le igoa o le Ekalesia (
Mataupu Faavae ma Feagaiga 115), ole faamoemoega o siteki (
Mataupu Faavae ma Feagaiga 115), o le tulafono o le sefuluai (
Mataupu Faavae ma Feagaiga 119), ma se poloaiga i le Toasefululua e folafola le talalelei i Europa (
Mataupu Faavae ma Feagaiga 118). E le gata i lea, sa faatonuina foi e le Alii le Au Paia e fauina se malumalu i Sisifo Mamao. I le aso 4 Iulai, 1838, ona o le usiusitai i le poloaiga a le Alii, sa faataatia ai e le Au Paia ia maatulimanu mo se malumalu i le totonugalemu o le aai.
Na faatetele le leaga o le va o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma o latou tuaoi i le taumafanafana ma le tautoulu o le 1838, ma oo ai ina
tuuina atu e Kovana Bogg se “poloaiga e tutuliese ai pe fasiotia.” I le aso 31 o Oketopa, 1838, sa pue faapagotaina ai e le vaegaau a Misuri ia taitai o le Ekalesia, e aofia ai ma Iosefa Samita ma Ailama Samita. O le aso na sosoo ai, sa faasiilima ai le aai, ma faoa ai e le vaegaau oloa, o fale
, ma meatotino. I le lotolotoi o lenei gaogaosa, sa fanauina ai e Maria Filitia Samita, le ava a Ailama, ia Iosefa F. Samita le peresitene lona ono o le Ëkalesia, i lona fale i Sisifo Mamao.
Ona o lenei sauaga, sa tuua ai e le toatele o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia Sisifo Mamao ia Aperila 1839 ae tuua faanaumati le aai. E na o maatulimanu e fa e faailoa ai le nofoaga o le malumalu. I le faataunuuina o le poloaiga a le Alii, na toe foi ai Aposetolo e toafitu i Sisifo Mamao i le aso 25 o Aperila, 1839, ma faapaia le nofoaga ae latou te lei tuumuli mo a latou misiona i Europa.
I le 1840, na toefoi ai Ioane Uitimera i Sisifo Mamao, ma faatau le fanua o loo aofia ai ma le fanua o le malumalu. Sa nofo ai o ia iina mo le 38 tausaga ma o loo lagomau ai e lata ane i Kingston. Na maua mai e le Ekalesia lea meatotino mai le aiga o Uitimera i le 1909. I le 1968, sa faapaiaina ai se maafaamanatu i le fanua o le malumalu. O loo i ai laulau mo tafaoga ma falelēta’ua i lea nofoaga.
Faitau atili e uiga i Sisifo Mamao ma tagata sa nonofo ai iina i le
Au Paia Voluma 1, Mataupu 24-33.