Makatuliki ʻo Saioné: Fakaʻaliʻali ʻi he Senitā ki he Kau ʻAʻahí ki he Feituʻu Fakahisitōlia ʻo Nāvuú

Museum with an exhibit title banner and scale model of the Nauvoo Illinois Temple. 
Kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ʻa Nāvū ko e “makatuliki ʻo Saione.” Naʻe muimui ʻa e kakai fuakava ʻo Nāvuú ki he fakahinohino fakaepalōfita ke langa ha fale ʻo e ʻEikí, ʻo fokotuʻu ai ha sīpinga kuo hokohoko e fakatupulaki ʻa e Siasí aí.

ʻI he vahe 124 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe fakahoa ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Nāvū ko ha “makatuliki ʻo Saione” tuʻo fā (vakai ki he veesi 2, 23, 60, mo e 131). Ko e makatulikí ko ha maka ia kuo hili ʻi he tuliki ʻo e fakavaʻe ʻo ha fale. ʻOkú ne ʻai ke tuʻu lelei, mālohi, mo tuʻu maʻu ʻa e falé kakato. ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e Saioné ki he “kakai ʻa e ʻEikí,” “ko e loto-maʻa,” pe ko ha feituʻu pau ʻoku fakatefito ʻi he temipalé hangē ko Selusalemá.2 Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa e siteiki ʻo Nāvuú ko ha “makatuliki ʻo Saione” koeʻuhi ko e ngaahi fakahā fakaepalōfita mo e ngaahi fuakava fakatemipale naʻá Ne fakahā ʻi aí pehē foki ki he kakai tui ne nau ʻai ke tuʻu lelei, mālohi, mo tuʻu maʻu ʻa e Siasí kotoa ke muimui ai ha ngaahi toʻu tangata.

Nāvū: Mei he Potu Musié ki ha Makatuliki ʻo Saione


A gridded city map of Nauvoo with the Mississippi river to the left and illustrations of a temple and Joseph Smith in the corners.
Kimuʻa ʻi hono nofoʻi ʻe he kau ʻIulopé ʻi he senituli 19, naʻe nofo ʻa e kakai Tuʻufonuá ʻi he ngaofe ʻi Nāvū ʻi he Vaitafe Misisipí, ʻi ha ngaahi toʻu tangata.4 Naʻe ui ia ʻe ha niʻihi ko e Quashquema, ko e foʻi lea Mesikuaki, ko hono ʻuhingá ko e “feituʻu nonga.”5 Ka ʻi he 1832, hili ha talite mo e puleʻanga fakafonuá, naʻe fakamālohiʻi ʻa e Kakai Tuʻufonua ʻo ʻAmeliká ke nau mavahe.6 Naʻe kamata leva ke palani ʻe he kau ʻInivesitoá ha kauʻā kolo naʻa nau ui ko Vēnusi pea hoko kimui ko Koumeesi, ka naʻe hoko ha hohaʻa fakapangikē fakafonua ʻi he 1837 ke liliu ai ʻenau ngaahi palaní. Naʻe kamata fekumi leva ʻa e niʻihi ne nau tuʻuaki e koló, ki ha taha ke ne fakatau ʻa e kelekelé.


Lolotonga e faʻahitaʻu ʻo e 1838–1839, naʻe tuli ai ʻa e Kāingalotú mei honau ngaahi ʻapí ʻi Mīsuli. Naʻe kumi hūfanga ha tokolahi ʻi he Vahefonua ʻAiouaá pe ko e kolo ʻo Kuinisī, ʻIlinoisí. Naʻe tā tuʻo lahi e feinga ʻa e Kāingalotú ke muimui ki he fakahinohino ʻa Sīsū Kalaisi ke langa ha koló, ka ko e taimi kotoa pē naʻe fakamālohiʻi kinautolu ke nau siʻaki ʻenau ngaahi feingá. ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1839, ʻi heʻenau fakaʻefihi ʻi ha nofoʻanga fakataimi pea mo hono fakahū pōpula ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Lipetī, Mīsulí, naʻa nau fehangahangai mo ha fili: ʻoku totonu nai ke nau fakatahataha ke toe langa ha kolo ʻo nau tuʻu laveangofua ai ke fakatangaʻi kinautolu, pe ʻoku totonu nai ke movete holo ʻi he kakai ʻoku tokolahi angé?7 ʻI hono ʻiloʻi e ngaahi fakatuʻutāmakí kae falala ki he ʻOtuá, naʻe fakamafaiʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ke fakatau ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha konga kelekele ke nau fakatahataha ki ai. Naʻe ui ʻe Siosefa ʻa e koló ko Nāvū, ko ha foʻi lea faka-Hepelū ʻoku faʻa liliu he taimi ʻe niʻihi ko e “fakaʻofoʻofa.”8


Naʻe ngāue leva ʻa e Kāingalotú. Naʻa nau fakatafe ʻa e vaí mei ha feituʻu ne anoano, tō ha ngaahi ngoue mo e ʻulu ʻakau fua, langa ha ngaahi fale mo ha ngaahi hala, pea nau kamataʻi ha ngaahi pisinisi. ʻI he taimi tatau, naʻa nau talitali lelei ha kau papi ului foʻou tokolahi mei ʻAmelika Tokelau mo ʻIulope. ʻI he tumutumu ʻo e meʻa ne hokó, naʻe fakalaka e tokolahi ʻo e kakai ʻi Nāvuú ʻi he toko 10,000, ʻo hoko ai ko e taha ʻo e ngaahi kolo lalahi taha ʻi he siteiti ʻo ʻIlinoisí. ʻI lotomālié, naʻe tuʻu ai ʻa e Temipale Nāvuú, naʻe fakatapui ʻi he 1846 ko e fale ʻo e ʻEikí, ko e tumutumu ia ʻo e lavameʻa ʻo e “makatuliki ʻo Saioné.”

Siosefa Sāmita: Tuʻunga Fakatakimuʻa Fakaepalōfita ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ngaahi Ouau Fakatemipale ʻi Nāvuú.


ʻOku fakafofongaʻi ʻe Nāvū ʻa e tumutumu ʻo e misiona ʻa Siosefa Sāmita ki hono fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fakahā heni ʻe he ʻEikí ha mahino lahi ange ki he palani ʻo e fakamoʻuí mo fakafoki mai ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa ki he Kāingalotú, te nau lava ʻo silaʻi fakataha ko e teuteu ki he hakeakiʻí mo e moʻui taʻengatá. Naʻá ne akoʻi foki, te nau lava ʻo fakafofongaʻi ʻenau ngaahi kui kuo pekiá ʻo maʻu ʻa e ngaahi ouau te ne fakaʻatā ai kinautolu ke nau fakataha ʻi he moʻui ka hokó.

Papitaiso maʻá e Pekiá


A man baptizing a woman in river, with a woman on horseback in the river watching.

Naʻe malanga ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kakai pekiá lolotonga ha meʻafakaʻeiki ʻi ʻAokosi 1840. Hili ʻa e akonaki ko ʻeni naʻe toki fakahaá, naʻe kamata fakahoko leva ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi papitaiso fakafofongá ʻi he Vaitafe Misisipí. ʻI ha fakahā kimui ange, naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke fakahoko ʻa e ouaú ʻi he ngaahi temipalé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:29–36).

Fakakoloaʻi ʻaki e Mālohi Faka-ʻOtua


Kimuʻa pea langa ʻa e temipalé, naʻe fakanaunau ʻe Siosefa ʻa e loki ʻi ʻolunga ʻo ʻene Falekoloa Piliki Kulokulá ke fakahoko ʻa e ʻenitaumení ʻi Mē 1842. Naʻe ʻuluaki fakaafeʻi ʻe Siosefa ha kau tangata ʻe toko hiva ke nau maʻu ʻa honau ʻenitaumení. Kimuʻa ʻi he pekia ʻa Siosefá, naʻá ne fakahoko ʻa e ʻenitaumení ki he kakai ʻe toko 60, kau ai ha houʻeiki fafine ʻe toko 28.9

Silaʻi ki he Taʻengatá


A man and woman holding hands and walking down a path towards a large house. The woman's face is visable but the man's is not.

Hangē ko e ngaahi ouau kehé, naʻe ʻuluaki fakahoko ʻa e silaʻi ʻo e malí ʻi tuʻa mei he temipalé. Hili ha māhina ʻe 2 mei he sila ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi Mē 1843, naʻe lekooti ʻe Siosefa ha fakahā fekauʻaki mo e fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí. Naʻe talaʻofa ʻe he fuakavá ke taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí ʻo ʻikai ngata pē ʻi he moʻuí ka ʻi he moʻui hili ʻa e moʻui ko ʻení (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132).

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ouau ko ʻení lolotonga hono palani mo langa ʻe he Kāingalotú ʻa e temipalé. ʻI he ʻosi ha ngaahi konga ʻo e temipalé, naʻe fakatapui ʻe ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki ha ngaahi konga ʻatā ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé lolotonga hono kei langa e toenga ʻo e temipalé. Naʻe faifai pē pea fakahoko leva ʻa e papitaiso maʻá e pekiá, ngaahi ouau ʻenitaumení, mo e ngaahi silá ʻi loto ʻi he Temipale Nāvuú.

Kakai Fuakavá: Langa ha Temipale, Fakatupulaki ha Kakai


Ko e meʻa mahuʻinga taha ki hono langa hake ʻo Nāvū ke hoko ko ha makatuliki ʻo Saioné, ko hono langa ha temipalé. Naʻe fakaafeʻi ʻa e meimei mēmipa kotoa pē ʻo e kakai Nāvuú ke tokoni ki hono langa ʻo e temipalé. Ko e niʻihi naʻe vahe paʻanga ʻenau ngāué, ko e niʻihi naʻa nau foaki honau taimí, paʻangá, talēnití, mo e ngāué ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe nimá, ʻi hono langá. Ko e niʻihi ʻo e kau ngāue taukei tahá ko e kau tā maká, ʻa ia ne nau tā tongitongi ha ngaahi teuteu ʻi ha ngaahi maka pea nau fokotuʻu ʻa e ngaahi maká ki hono tuʻuʻanga ʻi he taimi ʻe ʻalu hake ai ʻa e holisi ʻo e temipalé.

A group of people in a field cutting and moving large white stones.

Nauvoo 1842, Consecrated Labor [Nāvū 1842, Ngāue Kuo Fakatapuí], tā ʻe Walter Rane, vali lolo, 2020.

ʻI he ʻaho 11 ʻo Sune, 1842, naʻe tokangaʻi ʻe he papi ului Pilitānia ka ko e tangata tā maka ko Viliami Peleiá, ʻa hono fokotuʻu ʻo e fuofua maka māhina ʻo e Temipale Nāvuú.

Makehe mei hono langa ʻo e temipalé, naʻe toe vāofi ange foki ʻa e Kāingalotú ʻi he moihū fakalotu ʻi loto ʻi he temipalé. Naʻa mo ʻenau teuteu ko ia ke mavahe mei honau kolo temipale ne nau ʻofa aí ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1845-1846, naʻe kei hokohoko atu pē hono maʻu mo hono fakahoko ʻe he Kāingalotú ha ngaahi ouau mo e ʻOtuá pea ʻiate kinautolu foki, ʻi he temipalé ʻi he ʻaho mo e pō. ʻI ha ngaahi māhina nounou ʻe tolu, naʻe laka hake ʻi he Kāingalotu ʻe toko 5,000 kuo nau maʻu ʻenitaumeni pea laka hake ʻi he toko 2,000 kuo silaʻí. Naʻe fakatahatahaʻi fakataha ʻa e Kāingalotu tupu tokolahí ʻe hono fakatapui ʻa e ngaahi fuakava ko ʻeni ʻi honau vaá ʻi he Temipale Nāvuú. ʻI heʻenau feinga ke fakahoko e ngaahi taumuʻa mo e fakakaukau ʻo Saioné ʻi he māmaní ʻi he ngaahi taʻu ʻe hongofulu tupu hono hokó, naʻa nau fakatupulaki ʻi he makatuliki pau ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé naʻe fakahā ʻi Nāvuú.

People coming and going in front of a building at nighttime.

Nāvū 1846, Kimuʻa ʻi he Hikifonongá, tā ʻe Walter Rane, vali lolo, 2020.

ʻI he ʻaho 3 ʻo Fēpueli, 1846, naʻe hokohoko atu hono fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻi Nāvuú ha ngaahi ouau mo ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea ʻiate kinautolu foki, naʻa mo e taimi naʻe teuteu ai ʻa e fuofua kulupú ke kamata ʻenau hikifononga mei he koló ʻi he pongipongí.

Tukufakaholo ʻo Nāvuú: Ko hono Langa ʻi he Makatulikí

“Ko e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko ha founga ngāue, ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko, pea ʻe kei pehē ai pē kae ʻoua kuo toe hāʻele mai e ʻEikí. Ko e kaveinga taupotu taha ʻo e tānaki ʻo ʻIsilelí ke ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki he fānau faivelenga ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau kumia e founga ke fakahoko lelei ange ai e kaveinga ko ʻoku fakahā mai leva ʻe he ʻEikí ha ʻilo lahi ange. ʻOku fiemaʻu ʻi he Fakafoki mai ʻoku hokó ha fakahā ʻoku hokohoko.” —Palesiteni Russell M. Nelson10

Ko e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí naʻe fakahoko ʻi he ngaahi temipale ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he māmaní he kuonga ní, naʻe kamata ia ʻi Nāvū. ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino fakalangí, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi fuakava fakatemipalé mo e ngaahi ouau ʻoku fengāueʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Kāingalotu ʻi Nāvuú. Naʻe mahino kia Siosefa ʻe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ouau ko ʻení ʻo fakafou ʻi ha fakahā ʻe hoko maí.

Ke teuteu ki he fakahā fakaepalōfita ʻe hokohoko maí, naʻe vahe ai ʻe Siosefa ʻa e ngaahi kī mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha taimi nounou kimuʻa peá ne mālōlō ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí. Naʻe ngāueʻaki ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi kī ko ʻení ki hono fakakakato ʻo e Temipale Nāvuú mo hono fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé ki he Kāingalotu ʻe lauiafe kimuʻa ʻi heʻenau hikifononga ki he Hihifo ʻo ʻAmeliká.

Hili e mavahe ʻa e Kāingalotú mei honau koló, naʻe fakaʻauha ʻa e fuofua Temipale Nāvuú ʻe ha vela mo ha ʻahiohio. ʻI he taʻu ʻe 150 tupu hili e mavahe ʻa e Kāingalotú mei Nāvuú, naʻe fakatapui ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa hono toe langa ʻo e Temipale Nāvū ʻIlinoisí. Ko e fakahā hokohoko ʻoku makatuʻunga ʻi he fakavaʻe ʻo e ngaahi fakahā fakatemipalé, ʻokú ne ʻai ke hoko ʻa Nāvū mo hono temipalé ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu toputapu taha ʻi māmaní, ko ha “makatuliki [moʻoni] ʻo Saione.”

Nauvoo Illinois Temple model with southern façade cutaway revealing interior rooms.

Ko e sīpinga ʻo e Temipale Nauvoo Illinois ʻoku tuʻu ʻi he Senitā maʻá e Kau ʻAʻahi ki he Feituʻu Fakahisitōlia ʻo Nāvuú. Naʻe fakafoki mai ʻe hono fakatapui ʻi he 2002 ʻa e temipale ko ʻení ʻi he feituʻu tatau ne tuʻu ai ʻi he 1846, ʻa e ngaahi ouau fakatemipale ki he fuofua feituʻu toputapu ko ʻení, pe ko e makatuliki ʻo Saioné.

1. Fakahā ne ʻoange kia Siosefa Sāmita ʻi Nāvū, ʻIlinoisi, 19 ʻo Sānuali, 1841.

2. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Saione,” ChurchofJesusChrist.org.

3. “Discourse, 11 June 1843–A, as Reported by Wilford Woodruff,” 42–43, josephsmithpapers.org.

4. Vakai, “Nauvoo, Illinois,” Places, josephsmithpapers.org.

5. Vakai, “Nauvoo State Park,” www2.illinois.gov/dnr/Parks/Pages/Nauvoo.aspx.

6. Naʻe kamata mo ʻosi ʻa e Tau Black Hawk War ʻi he 1832 pea ko ha tau ne faʻahi ai ʻa e ongo haʻa Sauk mo e Meskwaki ke nau toe maʻu honau fonua ʻi he fakahahake ʻo e Vaitafe Misisipí. Fatokangaʻi ange, naʻe ʻaʻahi kimui ʻa e ongo haʻa ko ʻení kia Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 12 ʻo ʻAokosi, 1841, pea nau aleaʻi ʻa hono tuʻunga ʻi heʻene hoko ko ha palōfitá mo honau faingamālie ke nau toe maʻu ai ʻa e kelekele naʻe haʻanautolu kimuʻá. Naʻe talaange ʻe Siosefa Sāmita, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo tala te nau ikuna ʻi he taú, ka naʻá ne faleʻi kinautolu ke nau fakatau ha kelekele pea nau fakamelino ʻiate kinautolu pea mo e kau papālangí. Vakai ki hono fakahoko ʻo e faleʻi fakaepalōfita ko ʻení mei he uepisaiti fakaʻofisiale ʻa e Meskwaki: “Koeʻuhi ko e loto-lahi ʻa ʻenau ngaahi kuí mo ʻenau sio lōloa ke fakatau honau kelekelé, ko e Meskwaki Settlement (Feituʻu ʻa e Meskwaki)ʻoku ʻikai ko ha Indian Reservation (nofoʻanga ʻa e kau ʻInitia Kulá). Naʻe ʻikai vaheʻi ia mei he tefitoʻi konga ʻa e kakaí mo fakatatali maʻá e kau ʻInitiá. Ko ha kelekele naʻe fakatau taautaha—ko ha fonua fakatuʻi” (“The Meskwaki Nation’s History,” meskwaki.org/history).

7. Vakai Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, “Nāvū (Komesi), ʻIlinoisi,” ChurchofJesusChrist.org/study/history/topics.

8. Ko e foʻi lea faka-Hepelū ko e Nauvoo ʻoku liliu ia ko e “fakaʻofoʻofa” ʻi he Tatau ʻa e Tuʻi ko Sēmisí ʻo e ʻIsaia 52:7: “Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻungá ʻa e vaʻe ʻo ia ʻoku ʻomi ʻa e ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku fakahā ʻa e melinó; ʻa ia ʻoku ʻomi ʻa e ongoongolelei ʻo e lelei, mo ne fakahā ʻa e fakamoʻuí; ʻa ia ʻoku pehē ki Saione, ʻOku pule ʻa ho ʻOtuá!”

9. Vakai, Matthew McBride, A House for the Most High: The Story of the Original Nauvoo Temple (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2007), 103, 140.

10. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 94.