Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 24: Ko e Hingoa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí


“Vahe 24: Ko e Hingoa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lāsolo M. Nalesoni (2023)

“Vahe 24,” Ngaahi Akonakí: Lāsolo M. Nalesoni

ko e fakaʻilonga ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe

Vahe 24

Ko e Hingoa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí

ʻOku ou palōmesi atu ko ʻetau tokanga faivelenga ko ia ke fakaʻaongaʻi totonu e hingoa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí mo hono kāingalotú, ʻe tupulaki ai e tuí mo e malava ko ia ke maʻu ha mālohi fakalaumālie lahi ange ʻe he kāingalotu ʻo Hono Siasí.

Mei he Moʻui ʻa Lāsolo M. Nalesoní

ʻI he kotoa ʻo e taimi ne hoko ai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko ha Taki Māʻolungá, naʻe toutou hoko e fehuʻi ko ia ki hono fakakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasí ko ha palopalema. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni:

“Ko e taimi kotoa pē naʻe fiemaʻu ai ʻe ha potungāue pe houalotu ʻa e Siasí ke fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea ko e Māmongá pe ko hono fakanounouʻi ʻo e LDS ʻi ha faʻahinga founga pē, ʻoku toe ʻasi leva e palopalemá ni. Ko e tālanga hokohoko ko ia ʻo kau ki he ‘ngaahi hingoa fakatenetene’ ko ʻení ʻoku pīkinga ia ki he faʻahinga tui ʻa e niʻihi tokolahi kuo hoko moʻoni e Māmongá mo e LDS ko ha ngaahi lea pau ki he Siasí ʻo ʻikai toe lava ʻo liʻaki. Ko e tefitoʻi uepisaiti ʻa e Siasí naʻe lds.org; naʻe fakaʻosi ʻaki e ngaahi ʻīmeili ʻa e kau taki mo e kau ngāue ʻa e Siasí e @lds.org. Naʻe lōloa mo e lisi ki hono ngaahi fakaʻaongaʻi kehé—Ko e Kuaea ʻa e Tāpanekale Māmongá, Ngaahi Tokoni Fakasōsiale ʻa e LDS, ko e kemipeini ‘Iʻm a Mormon’, Mormon.org, mo e Mormon Channel ko ha ngaahi sīpinga siʻi pē ia.

“Kuo fakamahino ʻe he fakakaukau angamaheni mei he kakaí ʻoku faingataʻa hono feingaʻi ke toe fakamamafaʻi ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí—koeʻuhí he ʻikai ke tali ia ʻe he kau faiongoongó, naʻe fuʻu tōmui ia ʻi ha kuonga fakakomipiuta ke fakahoko ha fuʻu liliu lahi pehē ʻi he ʻinitanetí, pea ko kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻe faingataʻa taha ke fakahoko e liliu ko iá. … Ka neongo iá, naʻe ʻikai lava ke liliu heni ʻa e foʻi moʻoni ko ia, naʻe ʻiloʻi ʻe hamau niʻihi tokolahi ʻi he Hetikuotá ko ha palopalema ʻeni naʻe fiemaʻu ke mau fakaleleiʻi.”

ʻI Mē ʻo e 2018, naʻe fononga taimi nounou ai ʻa Palesiteni Nalesoni mo Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá na talanoaʻi fuoloa ʻa e kaveingá ni. Hili ʻena foki ki ʻapí, naʻe toe talanoaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e meʻá ni mo hono ongo tokoní, pea naʻa nau ongoʻi kuo taimi ke nau fai ha lau ki ai. Naʻe ʻave leva ʻe Palesiteni Nalesoni ha tohi kia Palesiteni Pālati ʻo ʻoange ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fekau ke fakaleleiʻi ʻa e palopalema ko ʻení.

ʻI he ʻaho 16 ʻo ʻAokosi 2018, naʻe tuku mai ai ʻe Palesiteni Nalesoni ha fakamatala fekauʻaki mo hono mahuʻinga e hingoa ʻo e Siasí. Hili ha uike ʻe ono mei ai, naʻá ne lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018, ʻo kau ki hono mahuʻinga ke fakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasí. ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa Palesiteni Pālatí, naʻe fai ha liliiu ki he hingoa ʻo e ngaahi uepisaiti ʻa e Siasí, tuʻasila ʻīmeilí, peesi mītia fakasōsialé, mo ha ngaahi kautaha lahi kehe ʻi loto ʻi he taʻu pē ʻe taha.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Kapau ko ha fealeaʻaki ʻeni fekauʻaki mo hono fokotuʻutuʻu ʻo ha kautaha naʻe faʻu ʻe he tangatá, mahalo naʻe mei ikuna [ʻa e ngaahi fakakikihi ʻa hotau kau fakaangá]. Ka ko e ngaahi founga ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai ko e ngaahi founga ia ʻa e tangatá. Naʻa mau maʻu ha loto-falala kapau te mau faʻa kātaki mo fakahoko lelei homau tafaʻakí, ʻe tataki kimautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngāue mahuʻingá ni.”

Ngaahi Akonaki ʻa Lāsolo M. Nalesoní

ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Fakamoʻuí ʻa e hingoa ʻoku totonu ke ui ʻaki Hono Siasí

Naʻe ueʻi [ʻe he] ʻEikí ki hoku ʻatamaí ʻa hono mahuʻinga ʻo e hingoa naʻá ne tuʻutuʻuni ki he Siasí, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. …

15:44

Naʻe ʻikai ke fakahingoa ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasi ne fakafoki mai ʻiate iá; pe ko Molomona. Ko e Fakamoʻuí Tonu pē naʻe folofola, “He ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4].

Naʻe fai ʻe hotau ʻEiki toetuʻú kimuʻa atu, ʻi he 34 AD, ha fakahinohino tatau ki he kāingalotu ʻo Hono Siasí ʻi Heʻene ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi he Ongo ʻAmeliká. Naʻá Ne folofola ʻi he taimi ko iá:

“Ke mou ui ʻa e siasí ʻi hoku hingoá. …

“Pea ʻoku fēfē ʻene hoko ko hoku siasi ʻo kapau ʻoku ʻikai ui ia ʻi hoku hingoá? He kapau ʻoku ui ha siasi ʻi he hingoa ʻo Mōsesé pea ko e siasi ia ʻo Mōsese; pe kapau ʻoku ui ia ʻi he hingoa ʻo ha tangata pea ko e siasi ia ʻo ha tangata; ka kapau ʻoku ui ia ʻi hoku hingoá pea ko hoku siasi ia” [3 Nīfai 27:7–8].

ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻikai toe aleaʻi e hingoa ia ʻo e Siasí. Ko e taimi ʻoku fakahā mahino ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e hingoa ʻo Hono Siasí, pea aʻu ʻo muʻomuʻa ai ʻa ʻEne pehē, “Ke mou ui ʻa e Siasí ʻi hoku hingoá,” ko ʻEne fakamātoato. Pea kapau te tau tuku ha ngaahi hingoa fakatenetene ke fakaʻaongaʻi pe ohi mai pe poupouʻi ʻa e ngaahi hingoa fakatenetene peheé, ʻokú Ne loto mamahi.

Fehuʻi ke Akó

Ko e hā ha meʻa makehe kuo hoko ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa kakato ʻo e Siasí ʻi hoʻo fepōtalanoaʻakí?

Ko hono fakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasí ko ha founga mahuʻinga ia ʻoku tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí

15:44

Ko e hā ʻoku ʻi ha hingoa, pe ʻi he meʻa ko ʻení, ha hingoa fakatenetene? ʻI he taimi ʻoku haʻu ai ki he ngaahi hingoa fakatenetene ʻo e Siasí, hangē ko e “Siasi LDS,” “Siasi Māmongá,” pe “Siasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” ko e meʻa ʻoku mātuʻaki mataʻāʻā ʻene puliá ko e ʻikai ke kau ai e huafa ʻo e Fakamoʻuí. Ko hono toʻo e huafa ʻo e ʻEikí mei he Siasi ʻo e ʻEikí ko ha ikuna kāfakafa ia kia Sētane. ʻI he taimi ʻoku tau liʻaki ai e huafa ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku tau kiʻi tukunoaʻi ai e meʻa kotoa kuo fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolú—naʻa mo ʻEne Fakaleleí.

Kiʻi fakakaukau ki heni mei Heʻene tafaʻakí: ʻI he maama fakalaumālié, ko ia naʻe Sihová, ko e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻI he fakahinohino ʻa ʻEne Tamaí, naʻá Ne hoko ai ko e Tupuʻanga ʻo e māmani ko ʻení mo ha ngaahi māmani kehe [vakai, Mōsese 1:33]. Naʻá Ne fili ke tukulolo ki he finangalo ʻo ʻEne Tamaí kae fai ha meʻa maʻá e kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻe ʻikai lava ʻe ha toe taha ke fai! ʻI Heʻene āfeitaulalo ke hifo mai ki māmani ko e ʻAlo pē Taha Kuo Fakatupu ʻi he kakanó ʻo e Tamaí, naʻe fehiʻanekina lahi ia, manukia, ʻanuhia, pea mo kauʻimaeaʻi. Naʻe toʻo ʻe hotau Fakamoʻuí kiate Ia, ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, ʻa e mamahi kotoa pē , angahala kotoa pē , loto mamahi mo e faingataʻaʻia kotoa pē kuo faifaiangé pea ta foua pea mo e taha kotoa kuo moʻui pe ʻe moʻui. ʻI he mafatukituki ʻo e kavenga fakamamahi ko iá, naʻe tafe ai e taʻataʻá ʻi he ava kotoa ʻo hono kilí [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18] Ko e ngaahi faingataʻá ni kotoa naʻe fakalalahi ia ʻi he taimi naʻe tutuki ai Ia ʻi he kolosi ʻi Kalevalé.

ʻI he ngaahi aʻusia fakamamahí ni mo ʻEne Toetuʻú—ʻa ʻEne Fakalelei taʻe-fakangatangatá—naʻá Ne foaki ai ʻa e taʻe-faʻa-maté ki he taha kotoa, mo fakatau ai kitautolu takitaha mei he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá, ʻo kapau te tau fakatomala.

Hili e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí pea mo e pekia ʻa e Kau ʻAposetoló, ne tūʻulu ʻa māmani ki ha ngaahi taʻu lahi ʻo e fakapoʻulí. Pea ʻi he taʻu 1820, ne hā ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke kamata e Fakafoki mai e Siasi ʻo e ʻEikí.

Hili kotoa e ngaahi meʻa naʻá Ne kātekiná—pea mo e meʻa kotoa kuó Ne fai maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, kuó u toki ʻiloʻi mo fakameʻapangoʻia lahi ʻi heʻetau tali ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí ke ui ʻaki ha ngaahi hingoa kehe, ʻa ia ʻoku nau takitaha tekeʻi ʻe huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí!

ʻI heʻetau maʻu ʻi he tuʻunga taau ʻi he Sāpate kotoa pē ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau palōmesi toputapu ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí [vakai Molonai 4:3]. ʻOku tau palōmesi ke muimui ʻiate Ia, fakatomala, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea mo manatu maʻu ai pē kiate Ia.

ʻI he taimi ʻoku tau toʻo ai Hono huafá mei Hono Siasí, ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻetau toʻo ai Ia ko e ʻelito ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku kau ʻi hono toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo e Fakamoʻuí hono fakahaaʻi mo e fakamoʻoniʻi ki he niʻihi kehé—ʻi heʻetau tōʻongá mo e leá—ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Kuo tau fuʻu ilifia nai ke fakaʻitaʻi ha taha ʻʻokú ne ui kitautolu ko e “Kau Māmonga” ʻo ʻikai ai ke tau maluʻi e Fakamoʻuí Tonu, ke tuʻu Maʻana ʻi he hingoa ʻoku ui ʻaki Hono Siasí?

Kapau ʻoku tau fiemaʻu ha kakai pe niʻihi fakafoʻituitui ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí—ke fakamaʻa mo fakamoʻui kitautolu, ke fakamālohia mo fakaivia kitautolu, pea iku ʻo hakeakiʻi kitautolu—kuo pau ke tau fakahaaʻi mahino ko Ia ʻa e tupuʻanga ʻo e mālohi ko iá. Te tau lava ʻo kamata ʻaki ʻetau ui Hono Siasí ʻaki e hingoa naʻá Ne tuʻutuʻuní.

ʻOku tau toʻo kiate kitautolu fakafoʻituitui ʻa e huafa ʻo e ʻEikí. ʻOku tau toʻo foki Hono huafá kiate kitautolu ko ha kakai. ʻI heʻetau loto-holi ke fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha founga mahuʻinga ia ke tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa Hono huafá.

Fehuʻi ke Akó

Ko e hā ha ngaahi tūkunga te ke ala fakamoʻoni ai ki he Fakamoʻuí ʻaki hono fakaʻaongaʻi e hingoa kakato ʻo e Siasí?

Ko e Siasí ʻa e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué

Ko hono moʻoní, ʻoku mahuʻinga ʻa e folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo e ʻEikí. Ko ia kuo pau ke mahuʻinga ʻa e foʻi lea takitaha ʻi he [hingoa ʻo e Siasí]—kuo vaheʻi fakalangi ki ha ʻuhinga. Kapau te tau ako ʻa e ngaahi foʻi lea mahuʻinga ʻi he hingoa ko iá, ʻe lava ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e mahuʻinga kakato ʻo e hingoá. …

16:27

Ko e ongo ʻuluaki foʻi lea naʻe fili ʻe he ʻEikí ki Heʻene kautaha ʻi he māmaní Ko e Siasí.

Fakatokangaʻi ange ko e fakamatala Ko e ʻoku kamata ʻaki ha mataʻitohi lahi. Ko ha konga mahuʻinga ʻeni ʻo e hingoá, he ko e Siasí ko e fokotuʻutuʻu totonu ia ʻo e kakai tui kuo papitaisó kuo nau toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí [vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:21–25].

Ko e fakavaʻe ʻo e Siasí ʻa e moʻoni ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí pea ko Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui ia ʻo e māmaní. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he fakamoʻoni mo e ueʻi fakalaumālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi moʻoni ko iá.

Ko e Siasí ʻa e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué mo foaki Hono nāunaú. Ko hono ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakava fekauʻaki mo iá ʻa e ngaahi pale fungani ʻo ʻetau kau ki he Siasí. Neongo ʻe lava ke fai ʻe ha ngaahi houalotu lahi ha fakahinohino fakafeohi mo lelei, ka ko Hono siasí pē te ne lava ʻo fakahoko e papitaisó, hilifakinimá, fakanofó, sākalamēnití, tāpuaki fakapēteliaké, mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé—ʻa ia ʻoku foaki kotoa ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakamafaiʻí. ʻOku fakataumuʻa ʻa e mālohi ko iá ke tāpuekina kotoa e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, neongo pe ko e hā honau tangataʻifonuá:

“Kuo tuku mai ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he tangatá ʻi he māmaní, pea ʻe teka atu mei ai ʻa e ongoongoleleí ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2]. …

16:27

ʻOku fakahoko ʻe he siasi ko ʻení, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ʻOtua Māfimafí, ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻi he kuonga ʻo e Tohi Tapú. Ko ha konga ia ʻo e “liliu ʻo e meʻa kotoa pē, ʻa ia kuo lea ki ai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he ngaohi ʻa māmaní.” (Ngāue 3:21.) Naʻe fakafoki mai ia pea ko e ʻEikí tonu pē naʻá Ne ʻomai ʻa e hingoá.

Naʻá Ne tuku mai mo e fakatokanga mamalu ko ʻení: “Tuku ke tokanga ʻa e kakai kotoa pē pe ʻe anga-fēfē ʻenau taku ʻa hoku hingoá ʻi honau loungutú.” Naʻá Ne tānaki ki ai ʻo pehē, “Manatuʻi, ko e meʻa ʻoku ha‘u mei ʻolungá ‘oku toputapu, pea kuo pau ke tokangaʻi ʻi hono lea ʻakí” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 63:61, 64]. Ko ia ai, hangē pē ko ʻetau fakaʻapaʻapaʻi Hono huafa māʻoniʻoní, te tau fakaʻapaʻapaʻi tatau pē mo e huafa naʻá Ne tuʻutuʻuni maʻa Hono siasí.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo Hono siasí, ʻoku tau monūʻia ai ke kau ʻi hono ikuʻanga fakalangí. Fakatauange pē te tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa Ia naʻe folofola ʻo pehē, “ʻE ui peheʻi ʻa hoku siasí … ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimi Ní” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4].

Fehuʻi ke Akó

Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakahoko ai ʻe he Fakamoʻuí ʻEne ngāué mo foaki Hono nāunaú ʻo fakafou ʻi Hono Siasí?

ʻOku maʻu ʻi he hingoa ʻo e Siasí ʻa e huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí

16:27

ʻI he fakahinohino fakalangí, ʻoku ui ʻaki e Siasí ʻa e huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko hono siasí ʻeni. Naʻe tuʻo lahi ʻEne ʻomi ʻa e tuʻutuʻuní. …

ʻOku tau hū ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá ʻi he huafa Hono ʻAló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau ʻilo ko Sīsū ʻa e Sihova ko ia ʻi he maama fakalaumālié, ko e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻOku tau ʻiloʻi ko Ia ʻa e “fuʻu maka tulikí” ʻoku fakatefito ai e fokotuʻu Hono Siasí [ʻEfesō 2:20]. ʻOku tau ʻiloʻi ko Ia ʻa e Maka ʻoku maʻu mei ai ʻa e fakahaá ki Hono kau fakafofonga kuo fakamafaiʻí pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi kiate Ia ʻi he moʻui tāú [vakai, Hilamani 5:12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63].

ʻOku tau ʻilo naʻá Ne hāʻele mai ki māmani ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻEne Tamaí, ʻa ia naʻá Ne fekauʻi mai Iá [vakai, 3 Nīfai 27:13]. Ko Hono misiona fakalangí ke fakahoko ʻa e Fakaleleí, ʻa ia ko hono maumauʻi e ngaahi haʻi ʻo e maté pea malava ai ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.

ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa e misiona fakalangi ʻo e ʻEiki moʻuí. ʻE ʻi ai ha ʻaho te tau tuʻu ai ʻi Hono ʻaó ke fai hano fakamaauʻi. Kuó Ne ʻosi kikiteʻi ʻa e meʻa ko iá:

“Ko ia ia ʻe fakatomala mo papitaiso ʻi hoku hingoá ʻe fakafonu ia; pea kapau te ne kātaki ki he ngataʻangá, vakai, te u lau ia ʻoku ʻikai haʻane angahala ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamaí ʻi he ʻaho te u tuʻu ai ke fakamāuʻi ʻa e māmaní” [3 Nīfai 27:16].

ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko Ia ʻa hotau Huhuʻi kuo toetuʻú.

Fehuʻi ke Akó

Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū “ko e fuʻu maka tuliki” ʻo e Siasí?

ʻI he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku lilingi hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki he māmaní

16:27

Ko e foʻi lea ngaahi ʻaho kimui ní ko ha lea ia ʻoku mātuʻaki faingataʻa ki he kau liliu lea ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi lea fakafonua ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha lea lelei ʻe tatau mo iá. ʻE lava ke fokotuʻu mai ʻe ha ngaahi liliu ʻe niʻihi ko e ʻaho fakaʻosí.

Ko e moʻoni ʻoku kikiteʻi ʻe he folofolá ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e moʻui fakataimi ʻa e māmaní ko ha tuʻunga fakatilesitiale. ʻE fakafoʻou leva ʻa e māmaní ʻo maʻu ʻe ia ʻa hono nāunau fakapalataisí, pe fakatelesitialé. Ko hono aofangatukú, ʻe hoko ʻa e māmaní ʻo tuʻunga fakasilesitiale. Ka kuo pau ke muʻomuʻa ʻa hono ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi hono ngaahi ʻaho kimui ní!

ʻOku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, pea ʻoku fakaofo moʻoni. ʻOku lilingi hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki he kakai kotoa pē ʻo e māmaní, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe tomuʻa fakahā ʻe he Palōfita ko Sioelí. Naʻe mahuʻinga fau ʻene kikité naʻe toe fakapapauʻi ange ia ʻe he ʻāngelo ko Molonaí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá [vakai, Sioeli 2:28–32; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:41].

Ne lauitaʻu ʻa e ʻikai liliu e ngaahi founga ʻo e ngoué, fefonongaʻakí, mo e fetuʻutakí mei he ngaahi founga fakakuongamuʻá. Ka neongo ia, talu e fāʻeleʻi ʻa Siosefa Sāmitá, kuo hikitō ʻa e fakalakalaká ʻi ha meʻa makehe mo fakaofo.

Naʻe tomuʻa fakanofo pē ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha taimi fuoloa ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá ki hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he kakato e ngaahi kuongá [vakai, 2 Nīfai 3:7–15]. Hili ha taʻu ʻe uofulu mā nima mei hono fanauʻí, naʻe fokotuʻu fakaʻosifiale ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. …

ʻOku fakahoko ʻa e talaʻofa fakalangi ko ia ʻe “malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ko ʻeni [kuo fkafoki maí] ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:37]. … ʻOku hā mahino heni e toʻukupu ʻo e ʻEikí. Naʻá ne folofola ʻo pehē, “Te u fakavaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimi” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:73], pea ko e taimi ʻeni ki hono fakavaveʻí.

Kuo mamata kotoa mai e kau palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú mo e Tohi ʻa Molomoná—ki hotau kuongá. Ko koe mo au—ʻokú ta kau ki ai. ʻIkai ʻoku fakafiefia ia? ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali ke u mavahe mei hoku mohengá ʻi he ʻaho takitaha ʻo sio ki he meʻa ʻe hoko he ʻaho ní.

Fehuʻi ke Akó

Kuó ke mamata fēfē ki hono lilingi hifo e Laumālie ʻo e ʻEikí ki he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní?

Ko e māʻoniʻoní ko ha tokotaha ʻoku tui kia Kalaisi pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa ʻEne ʻofa haohaoá

Ko e foʻi lea fakamuimui ʻi he hingoá ko e Kau Māʻoniʻoní. …

16:27

Neongo ʻene ʻasi ʻi he ngaahi veesi ʻe hivangofulu mā valu ʻi he Tohi Tapú, ka ko e foʻi lea māʻoniʻoní ʻoku ʻikai pē ke mahino lelei ia. ʻOku maʻuhala ha niʻihi ʻo fakakaukau ʻoku ʻuhinga ia ki he fakaʻofoʻofa pe haohaoa. Mole ke mamaʻo! Ko e māʻoniʻoní ko ha tokotaha ʻoku tui kia Kalaisi pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa ʻEne ʻofa haohaoá. Ko e tokotaha māʻoniʻoni loto-foakí ʻokú ne vahevahe ʻi ha laumālie moʻoni ʻa e ʻofa ko iá, pea ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻokú ne maʻú ʻokú ne tali ia ʻi ha laumālie ʻo e loto-houngaʻia. Ko e tokotaha māʻoniʻoní, ʻokú ne tokoni ki he niʻihi kehé, ʻo ʻiloʻi ko e lahi ange ʻene tokoní, ko e lahi ange ia e faingamālie ke fakamāʻoniʻoniʻi mo fakamaʻa ia ʻe he Laumālié.

ʻOku anga faʻa kātaki ʻa e tokotaha māʻoniʻoní, pea ʻokú ne tokanga ki he ngaahi kole ʻa e kakai kehé, ʻo ʻikai ngata pē ki he ngaahi pōpoaki ʻoku lea ʻakí, kae pehē foki ki he ngaahi pōpoaki ʻoku ʻikai ke lea ʻakí. ʻOku makehe ʻa e tokotaha māʻoniʻoní mei ha tokotaha fakafoʻituitui ʻoku anga siokita ʻene talí ki ha meʻa ʻoku fai ki ai ha tokanga ʻo pehē “ʻOku ʻikai ke u tokanga ki ai.” ʻOku tali ʻe he tokotaha māʻoniʻoni moʻoní ʻo pehē, “Ko e hā? ʻOku ou tokanga!” Ko e fakahokó ko ha foʻi lea ngāue, pea ʻoku hoko ia ko e ivi mālohi ki he tali ʻa e toko taha ʻe tokanga ki ha fiemaʻu ʻa ha taha kehe.

Ko e tokotaha māʻoniʻoní ʻokú ne “fakaʻehiʻehi mei he nofo noá” (ʻAlamā 38:12) pea fekumi ki he ʻiló ʻi he ako, pea ʻi he tui foki. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he tokoni ʻa e akó ʻi he fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, ka ʻokú ne fakafaingamālieʻi ha taha ke ne ʻiloʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá, kae tautautefito ki hono ako ʻo e folofolá.

ʻOku faitotonu mo angaʻofa ʻa e tokotaha māʻoniʻoní, totongi taimi totonu mo kakato ʻa e ngaahi fatongia fakapaʻangá, pea fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ne loto ke fai kiate iá.

Ko e tokotaha māʻoniʻoní ko ha tangataʻi/fefineʻi fonua anga fakaʻeiʻeiki ia, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe fiemaʻu ke poupou ki he fonua ʻokú ne maʻu mei ai ʻa e faingamālié mo e malú, kau ai hono totongi taimi totonu ʻo e tukuhaú pea kau fakafoʻituitui atu ki he ngāue fakapolitikale ʻoku fakalaó.

ʻOku fakaleleiʻi ʻe he tokotaha māʻoniʻoní ha faʻahinga fetōʻaki mo e niʻihi kehé ʻi he anga fakaʻeiʻeiki mo melino pea anga fakaʻapaʻapa maʻu pē—ʻo aʻu ai pē ki he taimi femoʻuekina ʻo e hala puleʻangá.

ʻOku fehiʻa ʻa e tokotaha māʻoniʻoní ki he meʻa ʻoku taʻemaʻa pe holoki moʻuí mo fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ha meʻa ʻo fuʻu tōtuʻa neongo ko ha meʻa ia ʻoku lelei.

Kae mahalo ko e tumutumú, ko e tokotaha māʻoniʻoní ʻoku loto-ʻapasia. ʻOku ʻaʻapa ki he ʻEikí, ki he māmani naʻá Ne fakatupú, kau takí, ki he ngeia ʻo e niʻihi kehé, ki he laó, ki he toputapu ʻo e moʻuí, ngaahi falelotú mo e ngaahi fale kehé, ko ha ngaahi fakamoʻoni kotoa ia ki he ngaahi ʻulungaanga ʻoku māʻoniʻoní.

ʻOku ʻofa ha taha māʻoniʻoni ʻapasia ki he ʻEikí pea ʻokú ne fakamuʻomuʻa taha hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku mahuʻinga ki he tokotaha māʻoniʻoni faivelengá ʻa e ngaahi faingamālie ke lotu fakaʻahó, ʻaukai ʻi ha ngaahi taimi, totongi vahehongofulú mo e ngaahi foakí.

Ko hono fakaʻosí, ko e tokotaha māʻoniʻoní ko ha taha ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻa ia kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine faivelenga kotoa pē.

Fehuʻi ke Akó

ʻOku ueʻi fēfē koe ʻe he fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni ki ha tokotaha māʻoniʻoní ke fakaleleiʻi hoʻo moʻuí?

ʻE lilingi hifo ʻe Ia ʻoku ʻAʻana ʻa e Siasi ko ʻení Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí

15:44

Kapau ʻe fehuʻi ʻe ha taha, “Ko e Māmonga koe?” te ke lava ke tali, “Kapau ko hoʻo fehuʻí pe ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻio, ko e mēmipa au!”

Kapau ʻe ʻeke atu ʻe ha taha, “Ko ha taha Māʻoniʻoni koe ʻi he ʻAho Kimui Ní?” te ke ala tali ange, “ʻIo, ko ia. ʻOku ou tui kia Sīsū Kalaisi pea ko ha mēmipa au ʻo Hono Siasi kuo fakafoki maí.”

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou palōmesi atu kapau ʻe fai hotau lelei tahá ke fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻe hanga ʻe Ia ʻoku ʻOʻona e Siasi ko ʻení ʻo lilingi hifo Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní [vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:33], kuo teʻeki ai ke tau mātaʻia hano tatau. Te tau maʻu ʻa e ʻilo mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tokoni ke ʻoatu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai kotoa pea mo teuteu ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí.

ʻI heʻene peheé, ko e hā ʻoku ʻi ha hingoa? ʻI heʻene fekauʻaki mo e hingoa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ko e talí ko e “Meʻa Kotoa Pē!” Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kitautolu ke tau ui ʻa e Siasí ʻaki Hono huafá koeʻuhí he ko Hono Siasi, kuo fakafonu ʻaki Hono mālohí.

ʻOku ou palōmesi atu ko ʻetau tokanga faivelenga ko ia ke fakaʻaongaʻi totonu e hingoa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí mo hono kāingalotú, ʻe tupulaki ai e tuí mo e malava ko ia ke maʻu ha mālohi fakalaumālie lahi ange ʻe he kāingalotu ʻo Hono Siasí.

Fehuʻi ke Akó

ʻE anga fēfē hano maʻu ʻo ha mālohi fakalaumālie lahi ange ʻi hono fakaʻaongaʻi e hingoa kakato ʻo e Siasí?

Ngaahi Fakaafé mo e Ngaahi Talaʻofá

ʻI heʻemau fakafoki mai e hingoa ʻo e Siasí, ʻe lilingi hifo ʻe he Fakamoʻuí Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí

15:44

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou palōmesi atu kapau ʻe fai hotau lelei tahá ke fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻe hanga ʻe Ia ʻoku ʻOʻona e Siasi ko ʻení ʻo lilingi hifo Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní [vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:33], kuo teʻeki ai ke tau mātaʻia hano tatau. Te tau maʻu ʻa e ʻilo mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tokoni ke ʻoatu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai kotoa pea mo teuteu ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí.

ʻI heʻene peheé, ko e hā ʻoku ʻi ha hingoa? ʻI heʻene fekauʻaki mo e hingoa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ko e talí ko e “Meʻa Kotoa Pē!” Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kitautolu ke tau ui ʻa e Siasí ʻaki Hono huafá koeʻuhí he ko Hono Siasi, kuo fakafonu ʻaki Hono mālohí.

ʻE iku ʻa e matuʻaki tokanga ki he huafa ʻo e Fakamoʻuí ki ha tupulaki ʻo e tuí mo e mālohi fakalaumālié

ʻOku ou palōmesi atu ko ʻetau tokanga faivelenga ko ia ke fakaʻaongaʻi totonu e hingoa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí mo hono kāingalotú, ʻe tupulaki ai e tuí mo e malava ko ia ke maʻu ha mālohi fakalaumālie lahi ange ʻe he kāingalotu ʻo Hono Siasí.

Ngaahi Vitiō

ʻOku Fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni e Hingoa ʻo e Siasí

ʻOku Fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni e Mahuʻinga ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Hingoa ʻo e Siasí: “Ko Hono Siasi Ia”

3:52

Ngaahi Lea Fekauʻakí

Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018)

15:44

Thus Shall My Church Be Called” (konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli)

16:27