Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 21: Kau Palōfitá


“Vahe 21: Kau Palōfitá,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lāsolo M. Nalesoni (2023)

“Vahe 21,” Ngaahi Akonakí: Lāsolo M. Nalesoni

ngaahi ʻata faitā ofi ʻo e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní

Vahe 21

Kau palōfitá

ʻOku tataki ʻe he ʻEiki moʻuí Hono Siasi moʻuí! ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ki Heʻene palōfitá ʻa Hono finangalo ki he Siasí.

Mei he Moʻui ʻa Lāsolo M. Nalesoní

Kimuʻa pea hoko ʻa Lāsolo M. Nalesoni ko e Palesiteni hono 17 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi lahi ʻaupito e kau palōfita ʻa e ʻOtuá. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo e loto-fakatōkilaló mo e muimui vave ki he ngaahi akonaki ʻa ha palōfita.

ʻI he 1979, lolotonga e hoko ʻa Lāsolo M. Nalesoni ko e Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, naʻe fakaafeʻi ia ki ha fakataha naʻe “fakatukupaaʻi [ai kitautolu] takitaha [ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo] ke [tau] lotua ke fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e ngaahi fonuá kae lava ke ʻave e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he kakai kotoa ʻo e māmaní. Naʻá ne fakahā pau ʻa Siaina mo kole mai ke mau lotua ʻa e kakai ʻo Siainá. … ‘Tokoni ki he kakai ʻo Siainá. … Ako ʻenau lea fakafonuá. … Hūfia mo tokoniʻi kinautolu.’”

Naʻe foki ʻa Misa Nalesoni ki hono uaifi ko Tenisoló, ʻo pehē ange: “Naʻe kole mai ʻe Palesiteni Kimipolo ʻi he fakataha ko iá ke mau ako e lea faka-Siainá! Pea naʻe ʻikai ke u fanongo au ʻokú ne pehē mai, ‘Kotoa moutolu tukukehe pē ʻa Brother Nalesoni!’ Ko ia ai, te ke loto-fiemālie pē ke ke ako mo au ʻa e lea faka-Siainá?” Naʻá ne loto ki ai, pea naʻe akoʻi kinaua ʻi he lea faka-Manitaliní.

Hili ha uike ʻe ono mei ai, naʻe kau atu ʻa Toketā Nalesoni ki he fakataha fakataʻu ʻa e American Association for Thoracic Surgery. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakatokangaʻi hake ʻoku ou tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo ha toketā Siaina. Naʻá ne fakafeʻiloaki mai ia ko Palōfesa Iu Ingi-Kai mei Peisingi, Siaina!” Naʻe iku ʻeni ki ha feohi fakakaungāmeʻa mahuʻingamālie mo ha fakaafe kia Toketā. Nalesoni ke hoko ko ha palōfesa ʻaʻahi ʻo e tafá ki he ʻUnivēsiti Fakafaitoʻo Sengitongo ʻi Sinani, Siainá.

Naʻe tuʻolahi ha ʻaʻahi ʻa Toketā Nalesoni ki Siaina ʻi he ngaahi 1980 tupú, ʻo feʻiloaki mo ha kakai ne nau hoko ko ha kaungā-ngāue falalaʻanga mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ko ʻení, Toketā. Sengi Senisiangi:

“Naʻe ngāue mālohi ʻaupito ʻa Toketā Nalesoni peá ne fakahoko ha ngāue lelei ʻaupito. Naʻe fiefia ʻaupito ʻa e taha kotoa ʻi he ola ʻo e ngaahi tafá, pea ola lelei e fakaakeake ʻa e mahaki kotoa pē. Naʻe fiefia ʻaupito ʻa e kau toketā faitafa Siainá mo e kau nēsí koeʻuhi naʻa nau ako ha meʻa lahi mei he toketā faitafa tokanga mo faʻa kātaki ko ʻení.”

Naʻe fakahoko ʻe Toketā Nalesoni ʻene tafa mafu fakaʻosí ʻi he 1985, maʻá e tangata hiva ʻiloa ʻi Siaina ko Misa Fengi Lonisiangi. Naʻe fakatupu ʻe heʻene ngāue lavameʻá ke ʻofaʻi ai ia ʻe he kakai Siainá mo fakaʻatā ha hala ki ha ngaahi ʻaʻahi fakaʻekatēmika mo fakapuleʻanga ʻi he kahaʻú ʻi hono fatongia ko e ʻAposetoló.

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e loto-fiemālie ʻa ʻEletā Nalesoni ke muimui vave ki he fakaafe ʻa Palesiteni Kimipoló naʻe hoko ia ʻi Tolonitō, Kānata ʻi he ʻaho 15 ʻo ʻEpeleli 1990, ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ʻe ʻEletā Nalesoni hono kaungāmeʻa ko Toketā Sengi Senisiangí: Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe fakahoko ʻe ʻEletā Nalesoni e sila ʻa Toketā Sení ki hono uaifí ʻi he Temipale Toronto Ontario ne toki fakatapuí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko ʻeku fakamoʻoní ke tau muimuiʻi ʻa e meʻa kotoa kuo kole mai ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ke tau faí, ʻe fakaʻatā ʻa e halá pea ʻe liliu ai ha ngaahi moʻui.”

Ngaahi Akonaki ʻa Lāsolo M. Nalesoní

Ko e palōfitá ko ha taha ia kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke lea Maʻana

Ko e palōfitá ko ha taha ia kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke lea Maʻana. Kuo fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻa Sīsū Kalaisi mo akoʻi ʻEne ongoongoleleí ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá. ʻOku fakafou mai ʻi he kau palōfitá ʻa hono fakahoko ʻo e fakahaá mei he ʻOtuá ki Heʻene fānaú.

15:20

ʻOku uiuiʻi ʻa e kau taki kotoa ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he mafai totonu. Kuo teʻeki ai uiuiʻi ha palōfita pe ha toe taki ʻi he Siasí ni, ʻe ia pē. Kuo teʻeki ai ha palōfita ʻe fili ʻi ha fakahāloto ki ai. Naʻe fakamahinoʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene pehē, “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo tuʻutuʻuni ʻa kimoutolu” [Sione 15:16]. ʻOku ʻikai ke ta “fili fakahāloto” e kau taki ʻo e Siasí, ʻi ha faʻahinga tuʻunga. Neongo ia, ʻoku tau maʻu e faingamālie ke hikinimaʻi ʻo poupouʻi kinautolu.

ʻOku kehe e ngaahi founga ia ʻa e ʻEikí mei he ngaahi founga ʻa e tangatá. … Ko ʻetau hikinimaʻi e kau palōfitá, ko ha tukupā fakatāutaha ia te tau fai hotau tūkuingatá ke poupouʻi ʻenau ngaahi taumuʻa fakaepalōfitá. …

ʻOku tataki ʻe he ʻEiki moʻuí Hono Siasi moʻuí! ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ki Heʻene palōfitá ʻa Hono finangalo ki he Siasí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku mou poupouʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá ʻenau fakahinohinó mei he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko ʻEne kau tamaioʻeiki kitautolu.

Fehuʻi ke Akó

Kuo folofola fēfē atu ʻa e ʻOtuá kiate koe ʻo fakafou ʻi he ngaahi lea ʻa ʻEne kau palōfita moʻuí?

Kuo akoʻi maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá

15:20

Kapau kuo fai ʻe he Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ha meʻa, ko ʻene fakahalaki e talatupuʻa motuʻa tokua kuo ʻikai toe folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku ʻikai pē ke toe loi ia. Kuo hoko ha palōfita ko e taki ʻo e Siasi ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē, talu meia ʻĀtama ʻo aʻu ki he ʻahó ni. ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá kia Sīsū Kalaisi—ki Hono fakalangí pea mo Hono misiona mo e ngāue ʻi māmaní. ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi [ʻa] e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e palōfita ʻo e kuonga fakaʻosí ni. Pea ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tangata kotoa pē kuó ne fetongi ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Siosefa Sāmita ʻa e palōfita ʻo e kuonga ko ʻení. Ko ʻeni, kuo ʻi ai ha ngaahi kuonga fakakosipeli lahi kimuʻa, ka ʻoku tau makehe koeʻuhí ko e ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa ko ia kimuʻá … naʻe ngata ʻi he hē mei he moʻoní, pea naʻe fakangatangata pē kinautolu ki ha konga siʻi ʻo e palanité ko e Māmaní. Ka ʻe kehe ʻa e kuonga fakakosipeli ko ʻení. He ʻikai fakangata ʻaki ia ʻa e hē mei he moʻoní, pea te ne fakafonu ʻa e māmaní.

Fehuʻi ke Akó

Ko e hā ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá kuó ke ako mei he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo e ngaahi ʻaho kimui ní?

Ko e kau palōfitá ko ha kau tangata angamaheni pē ia kuo ʻoange kiate kinautolu ha uiuiʻi maʻongoʻonga

Ko ha tangata angamaheni pē au. ʻOku ou tui taha taha hoku suú, ʻoku ou fiekaia, pea ʻoku ou fiemohea, ka kuo pehē ʻa e palōfita kotoa pē. Ko ha kau tangata angamaheni pē kinautolu kuo ʻoange kiate kinautolu ha uiuiʻi maʻongoʻonga.

Kuó u hoko maʻu pē ko ha tokotaha lotu, ka ʻoku hoko mai e tali ki heʻeku ngaahi lotú he taimí ni ʻi he tuʻuapoó—meimei ʻi he taimi ʻoku ou māʻumohe aí. ʻI heʻeku hoko ko ha toketā fakafaitoʻó, naʻá ku faʻa maʻu ha ngaahi telefoni lahi ʻi he poʻulí. ʻOku ʻikai ke tatangi ʻeku telefoní he poʻulí, ka ʻoku ou kei maʻu pē ha ngaahi telefoni, fakahinohino mei he ʻEikí maʻaku mo ʻEne fānaú.

ʻOku vakai atu ʻa e kau palōfitá ki he meʻa ʻe hokó. ʻOku nau vakai ki he ngaahi fakatuʻutāmaki faingataʻa kuo tuku pe ʻe tuku mai ʻe he filí ʻi hotau halá. ʻOku tomuʻa ʻiloʻi foki ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi meʻa fakaʻeiʻeiki ʻe malava mo e ngaahi faingamālie ʻoku fakatatali maʻanautolu ʻoku fakafanongo ʻi he loto fakamātoato ke talangofuá. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni! Kuó u toutou aʻusia ia.

Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí he ʻikai ke Ne teitei tuku ke takihalaʻi kitautolu ʻe he palōfitá. … He ʻikai mahino maʻu pē kiate koe ʻa e fakahā kotoa ʻa ha palōfita moʻui. Ka ʻi he taimi ʻokú ke ʻiloʻi ko e palōfitá ko ha palōfita, te ke lava ʻo hū ki he ʻEikí ʻi he loto-fakatōkilalo mo e tui pea kolea haʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo ha meʻa pē kuo fakahā ʻe Heʻene palōfitá.”

Ngaahi Fehuʻi ke Akó

Ko e hā ha meʻa ʻokú ke pehē ʻoku fakaofo fekauʻaki mo e uiuiʻi ʻo ha palōfita? Kuó ke ʻilo fēfē ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ha palōfita moʻui, neongo ko ha tangata taʻehaohaoa?

ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa Siosefa Sāmita ko e Palōfita maʻongoʻonga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa Siosefa Sāmita ko e Palōfita maʻongoʻonga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. … Ko e hā naʻá ne fakatupu ʻene maʻongoʻongá? Naʻe tomuʻa fakanofo ia talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní ke fakahā ʻa Sīsū Kalaisi ki he toʻu tangatá ni!

ʻI he uiuiʻi māʻolunga mo māʻoniʻoni kuo fekauʻi au ki aí, hangē pē ko ʻeku tui pau ko ha fakamoʻoni makehe ke malangaʻi e fakalangi ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí, ʻoku pehē pē ʻa hoku faingamālie molumalu ke malangaʻi e fatongia ʻo Siosefa Sāmita ko ha palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā ki he kuonga fakaonopooni ko ʻení, ko e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. …

ʻOku ou fakahā fakamātoato moʻoni kiate kimoutolu ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, naʻe tomuʻa fakanofo kimuʻa ʻi he teʻeki ai ke ʻai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ki he misiona kuo vahe kiate iá, ʻa ia naʻá ne totongi ʻaki ʻene moʻuí. ʻOku ou fakatukupaaʻi au ke hoko atu e ngāué, ʻo langa ʻi he fakavaʻe naʻá ne fakatoká.

Koeʻuhí ko e ngāue fakafaifekau ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e natula totonu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻofaʻangá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e fekauʻaki ʻa e Fakatupú, Hinga ʻa ʻĀtamá, mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku mahino kiate kitautolu ʻa e natula taʻengata ʻo ʻetau moʻuí—kimuʻa ʻi he fāʻeleʻí pea mo e hili ʻa e maté, tuʻunga ʻo e laumālié ʻi he vahaʻa ʻo e maté mo e toetuʻú, kae lahi ange fekauʻaki mo e fakamatala ʻa Paula ki he ngaahi nāunau ʻe tolú.

ʻOku tau ʻilo ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko Sīsū ʻa e ʻEiki mo e Tupuʻanga ʻo e māmani ko ʻení mo ha niʻihi tokolahi kehe, ko e taumuʻa ʻo e moʻuí ke maʻu ʻa e fiefiá—fakafoʻituitui mo fakafāmili, ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai poto, pea ko e lakanga fakataulaʻeikí ko ha tefitoʻi moʻoni taʻengata. …

Fakaofo moʻoni! Kiate aú, ʻoku hangē ʻoku ʻikai faʻa mahino ka toe fakafehuʻia ʻe ha ʻatamai fakamātoato mo fieʻilo ʻa e tuʻunga fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá. Ka naʻá ne teuteuʻi kitautolu ki ha ngaahi ʻohofi ʻi he kahaʻú ʻe hoko koeʻuhí ko ia. Ko ʻene ngaahi leá ʻeni: “Kuo teʻeki te u fakahā atu kiate kimoutolu ʻoku ou haohaoa; ka ʻoku ʻikai ha hala ʻi he ngaahi fakahā kuó u akoʻí’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 602-03]. …

ʻOku hoko ʻa e moʻui mo e ngaahi ngāue ʻa Siosefa Sāmitá ko ha fakamoʻoni mahino ʻo hono uiuiʻi fakalangi ko e Palōfita ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Ngaahi Fehuʻi ke Akó

Ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Kuo tāpuekina fēfē ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení hoʻo moʻuí?

Fakakaukau ki he founga fakaʻeiʻeiki ʻoku puleʻi ʻaki ʻe he ʻEikí Hono Siasí

20:28

ʻI he taimi ʻoku mau fakataha ai ko ha Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku hoko homau ʻū loki fakatahaʻangá ko ha ʻū loki ʻo e fakahā. ʻOku hā mahino ʻa hono nofoʻia ia ʻe he Laumālié. ʻI heʻemau fefaʻuhi mo e ngaahi meʻa faingataʻá, ʻoku hoko ia ko ha founga ngāue fakafiefia ʻa hono fakahaaʻi tauʻatāina ʻe he ʻAposetolo takitaha ʻene fakakaukaú mo e anga ʻene vakaí. Neongo ʻe kehekehe e anga ʻo ʻemau vakaí ʻi he kamataʻangá, ka ʻoku faitatau maʻu pē ʻa e ʻofa ʻoku mau feongoʻiʻakí. ʻOku tokoni ʻemau uouangatahá ke mau ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí ki Hono Siasí.

ʻI heʻemau ngaahi fakatahaʻangá, ʻoku ʻikai ʻaupito teitei pule ʻa e tokolahí ia! ʻOku mau fakafanongo ʻi he faʻa lotu ki he tokotaha takitaha pea mau pōtalanoa kae ʻoua kuo mau taha. Hili pē ʻemau loto tahá, ʻoku hoko e ivi tākiekina mo faaitaha ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha meʻa fakaofo moʻoni! ʻOku tau aʻusia ʻa e meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene akoʻi, “ʻOku tau maʻu ʻa e mālohi ʻi he loto-taha ʻi he ongoʻi ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi mei he ʻOtuá” [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 456–57]. He ʻikai teitei fai ʻe ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pe Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Toko Uá, ha fili maʻá e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻaki ʻene fakakaukau lelei taha pē ʻaʻaná!

Fakakaukau ki he founga fakaʻeiʻeiki ʻoku puleʻi ʻaki ʻe he ʻEikí Hono Siasí. ʻI he taimi ʻoku pekia ai ha Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku ʻikai fakamisiteli pe ko hai e tokotaha hoko ʻe ui ke ngāue he tuʻunga ko iá. ʻOku ʻikai toe fai ha fili lakanga pea ʻikai fai ha kemipeini, ka ko hono fakahoko fakalongolongo pē ʻa e palani fakalangi ki hono fetongí, ʻa ia kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí Tonu pē.

Ko e ʻaho kotoa pē ʻi he faifatongia ʻa ha ʻAposetolo, ko ha ʻaho ia ʻo e ako mo e teuteu ki ha fatongia lahi ange he kahaʻú. ʻOku taʻu lahi e faifatongia ʻa ha ʻAposetolo ke ne hikihiki ai mei he kamataʻangá ki he tuʻunga fuoloa tahá, ʻi he fakahokohokó. ʻI he taimi ko iá, ʻokú ne aʻusia tonu ai e tafaʻaki kotoa pē ʻo e ngāue ʻa e Siasí. ʻOkú ne toe maheni ange foki ai mo e kakai ʻi he māmaní, kau ai honau ngaahi hisitōliá, anga fakafonuá, mo e lea fakafonuá ʻi he ngāue ʻoku vahe ange ke ne toutou fakahoko ki he funga ʻo e māmaní. ʻOku makehe ʻaupito e founga fakahokohoko ko ʻeni ʻi he tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi ha meʻa ʻoku tatau mo ia. ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo ai, he ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻikai ke Ne ngāue ʻo fakatatau mo e founga ʻa e tangatá.

Kuó u faifatongia ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi ha kau Palesiteni kimuʻa ange ʻo e Siasí ʻe toko nima. Kuó u mātā hono maʻu ʻe he Palesiteni takitaha ha fakahā mo ʻene tali ki he fakahā ko iá. Kuo hanga maʻu pē ʻe he ʻEikí pea te Ne hanga maʻu pē ʻo fakahinohinoʻi mo ueʻi fakalaumālie ʻEne kau palōfitá. ʻOku ʻi he foheʻulí ʻa e ʻEikí. ʻE kei hokohoko atu pē ʻemau feinga ʻa kimautolu kuo fakanofo ke fakamoʻoniʻi Hono huafa toputapú ki he māmaní, ke ʻiloʻi Hono finangaló pea muimui ki ai.

Ngaahi Fehuʻi ke Akó

ʻOku kehe fēfē ʻa e founga puleʻi ʻe he ʻEikí Hono Siasí mei he founga pule ʻa e māmaní? Ko e hā ʻokú ke ako kau ki he ʻEikí mei he founga naʻá Ne puleʻi ai Hono Siasí?

Koeʻuhí ʻoku tokanga lahi ʻa e kau palōfitá ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau talaki ʻEne moʻoní

Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa hono ʻuhinga “naʻá ne foaki [ai] ʻa e niʻihi, ko e kau ʻaposetolo; mo e niʻihi ko e kau palōfitá.” Ko hono ʻuhingá “ko hono fakahaohaoa ʻo e kakai māʻoniʻoní, mo e ngāue fakafaifekaú, ke langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisí:

“Kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tuí, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” [ʻEfesō 4:11–13].

Ko ia ko e ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló—ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá—ke fakahoko ʻa e uouangataha ko ia ʻi he tuí pea ke fakahā ʻetau ʻiloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Ko ʻetau ngāué ke faitāpuekina e moʻui ʻa e kakai kotoa pē ʻe ako mo muimui ʻi he “hala ʻoku lelei lahi” ʻo e ʻEikí [1 Kolinitō 12:31]. Pea kuo pau ke tau tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau teuteu ki honau fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.

ʻOku fili ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko Hono Siasí ʻení, ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo ke nau fakahā ʻEne ʻofá mo akoʻi ʻEne ngaahi fonó.

ʻOku pehē ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí “kuo fokotuʻu [ʻa e Siasí] ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē” [ʻEfesō 2:20].

Ko e kau ʻaposetolo kotoa ʻa e ʻEikí ʻoku nau ʻi ha tuʻunga ke vakai mo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú. …

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakaangaʻi kimautolu ko e kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻemau tuʻu maʻu ʻi he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, taukapoʻi e tokāteline ʻa e Fakamoʻuí, mo fakafepakiʻi e ngaahi teke mei he kakai hotau kuongá. Ka ko homau tufakanga ʻi heʻemau hoko ko e kau ʻaposetolo kuo fakanofó ke “ʻalu atu ki he māmaní kotoa pē ke malanga ʻaki [ʻEne] ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:28]. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku fekauʻi kimautolu ke akoʻi ʻa e moʻoní.

ʻI heʻemau fai iá, ʻoku faʻa tukuakiʻi ai kimautolu he taimi ʻe niʻihi ʻoku mau taʻetokanga ʻi heʻemau akoʻi e ngaahi fiemaʻu ʻa e Tamaí ki he hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Ka he ʻikai nai te mau toe taʻe-tokanga ange ʻi he ʻikai ke mau fakahā ʻa e moʻoní ʻo—ʻikai akoʻi e meʻa kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá?

Ko hono moʻoní, ʻoku mau talaki ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ʻoku mau tokanga moʻoni ki Heʻene fānaú kotoa pē. Mahalo he ʻikai te mau fakahā maʻu pē ki he kakaí ʻa e meʻa ʻoku nau fie fanongo ki aí. ʻOku tātātaha ke manakoa ʻa e kau palōfitá. Ka te mau akoʻi maʻu pē ʻa e moʻoní!

… ʻOku ʻikai faingofua ʻa e hakeakiʻí. ʻOku kau ʻi he ngaahi fiemaʻú ha feinga tāfataha mo vilitaki ke tauhi e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, fakatomala mālohi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau fakatomala aí. Ka ʻoku mahulu ange ʻa e pale ʻo hono fai iá ʻi ha toe meʻa ʻoku tau lava ʻo mafakakaukaua, koeʻuhí he ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e fiefiá ʻi heni mo ha “fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga” ʻi he ʻamuí [Mōsaia 2:41].

Ko homau tufakanga ʻi heʻemau hoko ko e kau ʻaposetoló ke ʻoua naʻa akoʻi ha meʻa ka ko e moʻoní pē. ʻOku ʻikai ʻomi ʻe he fatongia ko iá ʻa e mafai ke mau liliu ʻa e fono fakalangí.

Fehuʻi ke Akó

Ko e hā kuo akoʻi atu ʻe he kau palōfitá fekauʻaki mo e ʻofa mo e ngaahi fono ʻa e Fakamoʻuí?

ʻOku fiemaʻu ʻa e tuí ke muimui ki he kau palōfitá

ʻOku fiemaʻu ʻa e tuí ke muimui ki he kau palōfitá kae ʻikai ko e fakakaukau ʻoku manakoá mo e kau poto fakaʻatamaí.

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he founga fuoloa ʻa e ʻOtuá kuó Ne fokotuʻu ki hono akoʻi ʻEne fānaú ʻi he kau palōfitá, te Ne tāpuakiʻi e palōfita kotoa pē pea te Ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻe talangofua ki he faleʻi fakaepalōfitá.

ʻOku fiemaʻu ha ngāue lahi ki ha holi ke muimui ki he palōfitá koeʻuhí he ʻoku siʻi ʻaupito e ʻilo ʻa e tangata fakakakanó ki he ʻOtuá pea siʻi ange fekauʻaki mo ʻEne palōfitá. … Ko e liliu ko ia mei he hoko ko ha tangata fakakakanó ki ha ākonga mateakí ko ha liliu maʻongoʻonga ia [vakai, Mōsaia 5:2; ʻAlamā 5:12–14].

17:1

ʻOku tau fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he houngaʻia ki ha palōfita ke ne tataki kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení. Ka naʻe tafoki ha tokolahi ʻo tuli ki heʻene ngaahi akonakí, ʻo ʻikai tokanga ki hono tuʻunga fakaepalōfita ko iá. ʻOku nau fai ia ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki lahi, he ʻoku ʻi he folofolá ʻa e fakatokanga ko ʻení:

“ʻE fokotuʻu ha palōfita ʻe he ʻEiki ko homou ʻOtuá kiate kimoutolu …; pea te mou fanongo kiate ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē te ne lea ʻaki kiate kimoutolú. …

“Ko e tangata kotoa pē ʻe ʻikai tokanga ki he palōfita ko iá, ʻe fakaʻauha ia mei he kakaí” (Ngāue 3:22–23).

… Folofola ʻa e ʻEikí ʻoku akoʻi ki Heʻene kau ākongá. ʻOku fakafanongo ʻa e kāingalotu fakapotopotó ke ako mei he kau taki ʻo e Siasí.

ʻOku maʻu ʻe he tauhi mateaki ki he ʻEikí ha tufakanga ke mateakiʻi ʻa kinautolu naʻe ui ʻe he ʻEikí ke tataki Hono Siasí. Kuó Ne fakaivia ʻa e tangatá ke fakanofo ke lea ʻi Hono huafa māʻoniʻoní. ʻI heʻenau tataki hao Hono vaká ki he matāfanga ʻo e fakamoʻuí, ʻe lelei ke tau nofo maʻu mo kinautolu.

24:24

Ko e hā ʻe hoko ʻi hoʻo fanongo, tokanga, mo talangofua moʻoni ange ki he meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí mo e meʻa ʻokú Ne folofola ʻaki he taimí ni ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá? ʻOku ou palōmesi ʻe tāpuekina kimoutolu ʻaki ha mālohi lahi ange ke fepaki mo e ʻahiʻahí, faingataʻá, mo e vaivaí. ʻOku ou talaʻofa atu ha ngaahi mana ʻi hoʻomou nofomalí, feohi fakafāmilí, mo e ngāue fakaʻahó. Pea ʻoku ou palōmesi ʻe tupulaki homou ivi ke ongoʻi e fiefiá neongo ʻo ka fakautuutu e palopalemá ʻi hoʻomou moʻuí.

ʻOku ou tui taʻe toe fehuʻia ki he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá. Kuó u ako ke ʻoua naʻá ku fakafehuʻi ka ke u fiefia ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ha ngaahi uiuiʻi ʻo fou mai ʻi he laine ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Fehuʻi ke Akó

Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo muimui ki he kau palōfita ʻa e ʻEikí neongo kapau naʻe kehe ʻenau faleʻí mei hoʻo fakaʻuhinga pē ʻaʻaú?

Ngaahi Fakaafé mo e Ngaahi Talaʻofá

Kole ha fakamoʻoni pē ʻaʻau fekauʻaki mo e meʻa kuo fakahā ʻe he palōfitá

Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí he ʻikai ke Ne teitei tuku ke takihalaʻi kitautolu ʻe he palōfitá. … He ʻikai mahino maʻu pē kiate koe ʻa e fakahā kotoa ʻa ha palōfita moʻui. Ka ʻi he taimi ʻokú ke ʻiloʻi ko e palōfitá ko ha palōfita, te ke lava ʻo hū ki he ʻEikí ʻi he loto-fakatōkilalo mo e tui pea kolea haʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo ha meʻa pē kuo fakahā ʻe Heʻene palōfitá.

Tokanga ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá

24:24

Ko e hā ʻe hoko ʻi hoʻo fanongo, tokanga, mo talangofua moʻoni ange ki he meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí mo e meʻa ʻokú Ne folofola ʻaki he taimí ni ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá? ʻOku ou palōmesi ʻe tāpuekina kimoutolu ʻaki ha mālohi lahi ange ke fepaki mo e ʻahiʻahí, faingataʻá, mo e vaivaí. ʻOku ou talaʻofa atu ha ngaahi mana ʻi hoʻomou nofomalí, feohi fakafāmilí, mo e ngāue fakaʻahó. Pea ʻoku ou palōmesi ʻe tupulaki homou ivi ke ongoʻi e fiefiá neongo ʻo ka fakautuutu e palopalemá ʻi hoʻomou moʻuí.

17:1

ʻOku tau fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he houngaʻia ki ha palōfita ke ne tataki kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení. Ka naʻe tafoki ha tokolahi ʻo tuli ki heʻene ngaahi akonakí, ʻo ʻikai tokanga ki hono tuʻunga fakaepalōfita ko iá. ʻOku nau fai ia ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki lahi, he ʻoku ʻi he folofolá ʻa e fakatokanga ko ʻení:

“ʻE fokotuʻu ha palōfita ʻe he ʻEiki ko homou ʻOtuá kiate kimoutolu …; pea te mou fanongo kiate ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē te ne lea ʻaki kiate kimoutolú. …

“Ko e tangata kotoa pē ʻe ʻikai tokanga ki he palōfita ko iá, ʻe fakaʻauha ia mei he kakaí” (Ngāue 3:22–23).

… Folofola ʻa e ʻEikí ʻoku akoʻi ki Heʻene kau ākongá. ʻOku fakafanongo ʻa e kāingalotu potó ke ako mei he kau taki ʻo e Siasí.

ʻOku maʻu ʻe he tauhi mateaki ki he ʻEikí ha tufakanga ke mateakiʻi ʻa kinautolu naʻe ui ʻe he ʻEikí ke tataki Hono Siasí. Kuó Ne fakaivia ʻa e tangatá ke fakanofo ke lea ʻi Hono huafa māʻoniʻoní. ʻI heʻenau tataki hao Hono vaká ki he matāfanga ʻo e fakamoʻuí, ʻe lelei ke tau nofo maʻu mo kinautolu.

ʻE tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e palōfita takitaha mo kinautolu ʻoku nau tokanga ki he faleʻi fakaepalōfitá

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he founga fuoloa ʻa e ʻOtuá kuó Ne fokotuʻu ki hono akoʻi ʻEne fānaú ʻi he kau palōfitá, te Ne tāpuakiʻi e palōfita kotoa pē pea te Ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻe talangofua ki he faleʻi fakaepalōfitá.

ʻOku fiemaʻu ha ngāue lahi ki ha holi ke muimui ki he palōfitá koeʻuhí he ʻoku siʻi ʻaupito e ʻilo ʻa e tangata fakakakanó ki he ʻOtuá pea siʻi ange fekauʻaki mo ʻEne palōfitá. … Ko e liliu ko ia mei he hoko ko ha tangata fakakakanó ki ha ākonga mateakí ko ha liliu maʻongoʻonga [vakai, Mōsaia 5:2; ʻAlamā 5:12–14].

Ngaahi Vitiō

Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá

2:10

Muimui ʻi he Kau Palōfitá—ʻOku Nau Lea Maʻá e ʻOtuá

2:51

Ko e hā ha Foʻi Lea ʻe Taha ʻOkú ne Fakamatalaʻi ʻa Siosefa Sāmita? Fehuʻi kia Palesiteni Nalesoni

3:22

Palesiteni Nalesoni: Palōfita ʻa e ʻOtuá

6:26

Ngaahi Lea Fekauʻakí

Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá” (Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2014)

15:20

Becoming True Millennials” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 10 Sānuali, 2016)

30:35

Kau Palōfitá, Takimuʻá, mo e Fono Faka-ʻOtuá” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 8 Sānuali, 2017)

29:25

The Love and Laws of God” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 17 Sepitema, 2019)

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune, 2018), Gospel Library; vakai foki, Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle (2003), 215–32.

  2. “The Doctrine” (fakamafola ʻa e ʻĒlia Sōleki Siti Sauté, 15 Sepitema 2013), ʻikai pulusi.

  3. Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá,” Liahona, Nōvema 2014, 74–75.

  4. Fakataha lotu ʻa e kāingalotu Nuʻu Silá, 21 Mē 2019, ʻikai pulusi.

  5. Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá,” 74.

  6. Kona, Hawaii, fakataha lotu ʻa e kāingalotú, 16 Mē, 2019, ʻikai pulusi.

  7. Pōpoaki ki he kau faifekau ʻi Pilitāniá, 12 ʻEpeleli 2018, ʻikai pulusi.

  8. Pōpoaki ki he kāingalotu ʻi Hongo Kongó, 21 ʻEpeleli, 2018, ʻikai pulusi.

  9. Becoming True Millennials” (fakataha lotu fakamāmanilahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 10 Sānuali, 2016), Gospel Library.

  10. Teachings of Russell M. Nelson (2018), 170.

  11. “At the Heart of the Church” (lea ne fai ʻi Logan, Utah, Institute of Religion, Feb. 3, 1985), ʻikai pulusi.

  12. “The Prophet Joseph Smith: Praise to the Prophet” (lea ne fai ʻi he seminā maʻá e kau palesiteni fakamisiona foʻoú, June 25, 1994), ʻikai pulusi.

  13. Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 95.

  14. ‘I Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Ensign, ʻEpeleli 2018, 6.

  15. Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí,” Liahona, Mē 2008, 7–8.

  16. The Love and Laws of God”(fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 17 Sepitema, 2019), 3, speeches.byu.edu.

  17. Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” Liahona, Mē 2021, 104.

  18. Kole, Kumi, Tukituki,” Liahona, Nōvema 2009, 82.

  19. Listen to Learn,” Ensign, May 1991, 24.

  20. Endure and Be Lifted Up,” Ensign, May 1997, 72.

  21. Fanongo Kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 90.

  22. Call to the Holy Apostleship,” Ensign, May 1984, 52.

  23. Becoming True Millennials,” Gospel Library.

  24. Fanongo Kiate Ia,” 90.

  25. Listen to Learn,” 24.

  26. Endure and Be Lifted Up,” 72.

  27. Kole, Kumi, Tukituki,” 82.