“Vahe 18: Fiefia mo e ʻAmanaki Lelei ʻia Sīsū Kalaisi,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lāsolo M. Nalesoni (2023)
“Vahe 18,” Ngaahi Akonakí: Lāsolo M. Nalesoni
Vahe 18
Fiefia mo e ʻAmanaki Lelei ʻia Sīsū Kalaisi
ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí … pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí.
Mei he Moʻui ʻa Lāsolo M. Nalesoní
ʻI he ʻaho 11 ʻo Sānuali 2019, naʻe mālōlō ai ʻa Uenitī, ko e ʻofefine ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, tupu mei he kanisaá. Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe fononga ʻa Palesiteni Nalesoni mo Sisitā Nalesoni ki he kolo ko Palataisi, ʻi Kalefōnia, USA, ʻa ia ko e konga lahi ne fakaʻauha ʻe ha vela lahi. Ne laungeau ha kāingalotu ʻo e Siasí ne mole honau ngaahi ʻapí ʻi he velá, pea naʻe loto ʻa Palesiteni Nalesoni ke ʻaʻahi mo fakafiemālieʻi kinautolu mo e niʻihi kehé. Naʻe ongo moʻoni kiate ia, ʻi heʻene fakamatala ki ha faiongoongo ʻo e nusipepá ʻa e ʻuhinga naʻá na folau ange aí. Naʻá ne pehē, “ʻOku mau tengihia ʻa e mālōlō homa ʻofefine fika uá. Ka ʻoku ʻikai ha meʻa te ma fie fakahoko ka ko e feinga ke tokoni ki he niʻihi kehé.”
ʻI he feituʻu ne hoko ai e velá, naʻe loto-mamahi ʻa Palesiteni mo Sisitā Nalesoni ʻi he fakaʻauha naʻá na mamata ki aí. Naʻe ueʻi foki kinaua ʻe he anga ʻo e fetokoniʻaki ʻa e kakai ʻi he feituʻú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi ha konifelenisi fakasiteiki makehe ʻi he feituʻu ofi mai ko Siká:
“ʻOku lakasi pē ʻa e ngaahi talanoa ki hoʻomou faingataʻaʻiá ʻe he ngaahi talanoa ki hoʻomou ngāue fakaetauhí. Kuo mou tā ha sīpinga ki he māmaní ʻo e ngāue fakaetauhi ʻi ha founga māʻolunga mo māʻoniʻoni angé. ʻI he meʻa ni, ʻoku ou fakamalo atu ai.”
ʻI he taimi ʻo e tengihia ʻa Palesiteni mo Sisitā Nalesoní, naʻá na omi ki he niʻihi kehe naʻe tengihiá. Naʻe talaange ʻe Palesiteni Nalesoni ki he Kāingalotú, “Kuó ma omi ke ngāue fakaetauhi atu kiate kimoutolu. ʻOkú ma fie ʻomi ʻa e ʻamanaki leleí kiate kimoutolu.”
Naʻá ne lau ha kikite ʻa ʻĪsaia ʻa ia naʻá ne pehē ʻoku feʻunga mo e meʻa ʻoku hokó:
“ʻOkú ma omi ʻkiate kinautolu ʻoku mamahi ʻi Saioné, ke ʻatu kiate kinautolu ʻa e hoihoifua ko e fetongi ʻo e efuefu, ʻa e lolo ʻo e fiefia ko e fetongi ʻo e mamahi, ʻa e kofu ʻo e fakamālō ko e fetongi ʻo e laumālie kuo mafesi; ke ui ʻa kinautolu ko e ngaahi ʻakau ʻo e māʻoniʻoni, naʻe tō ʻe [he ʻEikí] koeʻuhí ke ongoongolelei ai iaʼ [ʻĪsaia 61:3]. …
“He toki fakamatala mahuʻinga moʻoni ia. Naʻe fakatatau ʻe ʻĪsaia ʻa e kau māʻoniʻoni ʻoku tangí—kau ai kimoutolu ngaahi tokoua mo e tuofāfine toʻa—ki he ngaahi ʻakau ʻo e māʻoniʻoni, naʻe tō ʻe he ʻOtuá, pea ʻe fakalāngilangiʻi Ia ʻi hoʻomou ngaahi ngāue faka-Kalaisí.
“Ko hoʻo ʻamanaki leleí, fiefiá, mo ho kahaʻú, ʻe fakafōtunga kotoa ia ʻe hoʻo tui ki he ʻOtuá pea mo hoʻo tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”
Ngaahi Akonaki ʻa Lāsolo M. Nalesoní
Neongo pe ko e hā hotau tūkungá, te tau lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi
ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻi hono fakahoko e kikité he ko e ngaahi ʻaho ʻeni kimui ní. ʻOku tokolahi ha kau palōfita kau ai ʻa ʻĪsaia, Paula, Nīfai, mo Molomona ne nau mamata ki he ngaahi taimi faingataʻa ʻe hokó, ʻe hoko ha moveuveu ʻi he māmaní ʻi hotau kuongá. … Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ʻi hotau faingataʻaʻia lalahi mo fakafoʻituituí he moʻui he ngaahi ʻaho kimui ní?
Ne akoʻi ʻe he palōfita ko Līhaí ha tefitoʻi moʻoni ki he moʻui fakalaumālié. … Ne maheni ʻaupito ʻa Līhai mo e fakafepakí, hohaʻá, loto-mamahí, mamahí, fakameʻapangoʻiá, mo e faingataʻá. Neongo ia, naʻá ne lea mālohi ʻo ʻikai momou ki ha tefitoʻi moʻoni ne fakahā ange ʻe he ʻEikí: “Pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá” [2 Nīfai 2:25]. Fakakaukau ange ki aí! Mei he ngaahi lea kotoa naʻá ne mei lava ʻo fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi ʻaki e anga mo e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui fakamatelié, naʻá ne fili ʻe ia e foʻi lea ko e fiefia!
ʻOku fonu e moʻuí he takihalá, mamahí mo e faingataʻá, ʻahiʻahí mo e ngaahi pole kotoa pē ʻo e moʻuí. Ne meimei ke lōmekina kotoa kitautolu ʻe ha ngaahi taimi faingataʻa, mamahi, mo fakaloloma. Ka ʻoku tau ʻi hení koā ke fiefia?
ʻIo! Ko e tali totonú ko e ʻio! … ʻOku lava e kāingalotú ʻo fiefia ʻi ha faʻahinga tūkunga pē. Te tau kei fiefia pē neongo ko ha ʻaho, uike, pe ko ha taʻu ne fakamamahi!
Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻetau moʻuí [ka ko e] meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá.
ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí … pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu ʻa e fiefiá meiate Ia. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē. ʻOku tau ongoʻi ia ʻi he taimi Kilisimasí ʻi heʻetau hiva, “Fiefia ki māmani, kuo haʻu ʻa e ʻEikí.” [“Fiefia ki Māmani,” Ngaahi Himí, fika 110]. ʻOku tau ongoʻi ia he taʻú kakato. Ki he Kāingalotú, ko Sīsū Kalaisi ʻa e fiefiá! …
Hangē pē ko e melino ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻoku “lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá” [Filipai 4:7], ʻokú Ne toe ʻomi foki mo ha fiefia ʻoku fakautuutu, mālohi, mo lahi ʻoku ʻikai aʻusia ʻe he ʻuhinga fakaetangatá pe mahino fakamatelié. Hangē ko ʻení, hangē ʻe faingataʻa ke ke ongoʻi fiefia he puke haʻo fānau ʻi ha mahaki he ʻikai lava ke faitoʻo pe mole hoʻo ngāué pe taimi ʻoku lavakiʻi ai koe ho malí. Ka ko e fiefia tofu pē ia ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí. Ko ʻEne fiefiá ʻoku pau, mo fakapapauʻi mai kiate kitautolu “ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē [ʻetau] faingataʻaʻiá” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7] pea fakatapui ia ko hotau tāpuaki [vakai, 2 Nīfai 2:2].
ʻE founga fēfē leva haʻatau maʻu e fiefia ko iá? Te tau lava ʻo kamata ʻaki ʻetau “sio pē kia Sīsū ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo ʻetau tuí” [Hepelū 12:2] “ʻi he fakakaukau kotoa pē” [Tokateline mo e Fuakava 6:36]. Te tau malava ʻo fakamālō maʻu pē kiate Ia ʻi heʻetau lotú mo tauhi e ngaahi fuakava naʻa tau fakahoko mo Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻE tupulaki ʻetau fiefiá, ʻi he moʻoni lahi ange e Fakamoʻuí kiate kitautolú mo ʻetau kolea ʻEne fiefiá ke tau maʻu.
ʻOku mālohi e fiefiá, pea te tau maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá heʻetau moʻuí ʻi hono tukutaha ʻetau tokangá ʻi he fiefiá. Pea ʻi he meʻa kotoa pē, ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau sīpinga lelei tahá, “ʻa ia ne ne kātaki ʻa e pekia ʻi he ʻakaú ko e meʻa ʻi he fiefia naʻe tuku ʻi hono ʻaó” [Hepelū 12:2]. Fakakaukau ki ai! Koeʻuhi ke Ne malava ʻo foua ʻa e meʻa fakamamahi taha kuo hoko ʻi he māmaní, naʻe nofotaha pē hotau Fakamoʻuí ʻi he fiefiá!
Ko e hā leva ʻa e fiefia naʻe tuku kiate Iá? Pau naʻe kau ai e fiefia ʻo e fakamaʻá, fakamoʻuí, mo hono fakamālohia kitautolú; fiefia hono huhuʻi e angahala ʻa kinautolu kotoa ʻe fakatomalá; fiefia he malava ke tau foki ki ʻapi—ʻi he maʻa mo e taau—ʻo nofo mo ʻetau Mātuʻa Fakalangí mo e fāmilí.
Neongo pe ko e hā e tuʻunga ʻoku ʻi ai e māmaní mo ho ngaahi tūkunga fakatāutahá, te ke lava ʻo fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he fakatuʻamelie mo e fiefia kapau te ke tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí.
Ko e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní ko e Pilinisi ʻo e Melinó—ko hotau Tupuʻangá, Fakamoʻuí, Sihová, mo e Fakamāú. ʻOkú Ne foaki mai ʻa e moʻui ʻoku leleí, ʻa e moʻui mahutafeá, mo e moʻui taʻengatá. ʻE lava ke hoko mai ʻa e moʻui nongá—naʻa mo e tuʻumālié—kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻEne ngaahi akonakí mo muimui ʻi Hono hala ki he melinó.
Ko Sīsū Kalaisi pē ʻa e maʻuʻanga ʻamanaki lelei, melino, mo e fiefia tuʻuloa kiate koé. He ʻikai teitei lava ʻe Sētane ʻo fakahoko ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni. Pea he ʻikai teitei tokoniʻi koe ʻe Sētane.
Fehuʻi ke Akó
Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke ke maʻu ʻa e fiefiá mo e ʻamanaki leleí?
ʻOku maʻu ʻa e fiefia moʻoní mei he moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí
ʻOku maʻu ʻa e fiefia moʻoní ʻi he moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Kuo teʻeki ai ke u fetaulaki mo ha taha naʻe fiefia ange koeʻuhí naʻá ne maumauʻi ʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai pea he ʻikai teitei iku ʻa e faiangahalá ki he fiefiá [vakai, ʻAlamā 41:10]. …
ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu he ʻahó ni ʻoku maʻu ʻa e fiefiá mei he muimui kia Sīsū Kalaisí. Ko Ia tokotaha pē te Ne lava ʻo tataki kitautolu ke tau foki ki he ʻao ʻo e Tamaí, ʻa ia te tau aʻusia ai ha fiefia kakato ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.
ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei hono tauhi e ngaahi fekaú. Kamata ʻaki ʻa e ongo fekau lalahi ko iá. … ʻOfa ki he ʻOtuá pea ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé [vakai, Mātiu 22:36–40].
Ko e ʻulungaanga fungani ʻoku iku ki he fiefiá ko e ʻofa ki he ʻOtuá. … Naʻe ʻomi foki ʻe he ʻOtuá, ʻa ia naʻá Ne foaki mai ʻa e moʻuí, ha ngaahi fekau ke tau moʻui ʻaki, koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e fiefiá.
ʻI heʻetau nofotaha faivelenga ʻi he Fakamoʻuí pea muimui ʻi Heʻene sīpinga ʻo e tokanga taha ki he fiefiá, ʻe fiemaʻu leva ke tau fakamamaʻo mei he ngaahi meʻa te ne lava ʻo taʻofi ʻetau fiefiá [vakai, ʻAlamā 30:22]. … ʻE mole ʻetau fiefiá ʻi ha faʻahinga meʻa pē te ne fakafepakiʻi ʻa Kalaisi pe ko ʻEne tokāteliné. ʻOku kau ai ʻa e ngaahi fakakaukau fakapoto ʻa e tangatá, ʻa ia ʻoku lahi ʻaupito ʻi he ʻinitanetí. …
Kapau te tau muimui mo fakahoko e founga ʻa e māmaní ki he fiefiá, he ʻikai pē ke tau aʻusia ʻe kitautolu ia e fiefiá. ʻE lahi pē ha ngaahi ongo mo ha ueʻi ʻe maʻu ʻe he kau taʻeangatonú, ka he ʻikai ke nau teitei maʻu e fiefiá! Ko e fiefiá ko ha meʻafoaki ia maʻá e kau angatonú. Ko ha meʻafoaki ia ʻoku maʻu mei he feinga moʻoni ke moʻui angatonú, ʻo hangē ko ia ne akoʻi ʻe Sīsū Kalaisí.
Naʻá Ne akoʻi kiate kitautolu e founga ke maʻu ai e fiefiá. ʻI heʻetau fili e Tamai Hēvaní ke hoko ko hotau ʻOtuá, pea ʻi he taimi te tau ongoʻi ai e tokoni ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí, te tau fonu ai ʻi he fiefiá. Te tau ongoʻi fiefia he taimi kotoa pē ʻoku tau fakalekesi ai hotau malí mo tataki ʻetau fānaú, fakamolemoleʻi ai ha tahá pe fai ha kole fakamolemolé.
Te tau maʻu e fiefiá, he ʻaho kotoa pē ʻoku tau fili ai ke moʻui ʻaki e fono fakasilesitialé, mo tauhi ʻetau fuakavá pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai e meʻa tatau.
Fanongo ki he ngaahi lea ko ʻeni ʻa e Tangata Sāmé: “Kuó u fokotuʻu maʻu ai pē ʻa e ʻEikí ʻi hoku ʻaó: ko e meʻa ia ʻi heʻene ʻi hoku nima toʻomataʻú, ʻe ʻikai ai te u ngaue. … ʻOku fonu ʻa e fiefia ʻi [Hono] ʻaó” [Saame 16:8, 11]. ʻI hono ʻai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hotau lotó, ʻe fakafiefia mo nēkeneka e ʻaho kotoa pē.
ʻI he taimi ʻe fai ai hoʻo filí, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke sio lōloa—ʻaki ha vakai ʻoku taʻengatá. Fakamuʻomuʻa ʻa Sīsū Kalaisi he ʻoku fakafalala ʻa e moʻui taʻengatá ki hoʻo tui kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku toe fakafalala foki ia ki hoʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fonó. ʻOku teuteu ʻe he talangofuá ʻa e hala ki he moʻui fiefiá maʻau ʻi he ʻahó ni, mo e pale taʻengata ʻi he kahaʻú.
Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ha fiefia kuó ke aʻusia ʻi hoʻo muimui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí?
ʻE lava ke fakafonu ʻe he ʻOtuá ho lotó ʻaki ha ʻamanaki lelei ʻoku mahulu hake ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻe lava ke foaki ʻe he māmaní
ʻOku haʻu ʻa e ʻamanaki leleí mei he ʻEikí, pea ʻoku ope atu ia ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo e moʻui fakamatelié ni. … Te tau toki lava pē ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻoku haohaoa angé ʻi ha fakakaukau taʻengata ʻo e palani lahi ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá. Naʻe fehuʻi ʻe Molonai, “Ko e hā ʻa e meʻa ke mou ʻamanaki lelei ki aí?” Naʻá ne tali leva ʻene fehuʻí: “Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu te mou maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí” (Molonai 7:41; vakai foki, ʻAlamā 27:28). Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻa e fakakaukau tatau. Naʻá ne ui mahino ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko “hotau ʻamanaki leleiʻangá” (1 Tīmote 1:1).
ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, kuó Ne talaʻofa ke tuʻu hotau tafaʻakí mo tāpuakiʻi kitautolu ʻaki “ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa” [2 Nīfai 31:20]—naʻa mo e taimi ʻoku fakamamahi ai ʻa e ngaahi tūkungá.
ʻOku kei hanganaki mai pē hotau ngaahi ʻaho lelei tahá. ʻE fakahoko ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi mana maʻongoʻonga tahá. Pea ʻe fakahoko ha niʻihi ʻo e ngaahi mana ko iá ʻi homou moʻuí. Kapau ʻoku mou fifili pe te mou toe aʻusia ha ngaahi ʻaho fiefia, ʻoku ou fakapapauʻi atu ʻe hoko ia. ʻE maʻu ʻe hoʻomou fānaú ha ngaahi faingamālie lahi ke tupulaki mo fakalakalaka ai, pea ʻe fiefia homou fāmilí ʻi ha kahaʻu mohu tāpuekina.
ʻOku tāpuekina maʻu pē ʻe he ʻEikí mo ngaohi ke tuʻumālie ʻa kinautolu ʻoku falala kiate Iá. Vakai ki he kahaʻú ʻi he ʻamanaki lelei. Tali ia ʻi he loto-fakapapau ʻe fakamālohia mo tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Tokoni ke mahino ki hoʻo fānaú ko e taimi ʻeni ke fakahaaʻi ai ʻenau tui kakato ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.
Ko e hā pē hoʻo tukufakaholo ʻo e tuí pe ngaahi tūkunga fakatāutahá, ʻi hoʻo hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke sio kiate Ia pea fakatefito hoʻo moʻuí ʻiate Ia. Fakahā ho lotó ki he ʻOtuá pea kole kiate Ia ʻEne tokoní. Te Ne tokoni ke ʻuhingamālie hoʻo moʻuí mo fakafonu ho lotó ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku mahulu hake ʻi ha meʻa pē ʻe lava ke foaki ʻe he māmaní.
Moʻui ko ha ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Maʻu Hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻapaʻapá mo e tokanga ki he niʻihi kehé. Ako ke ke ala atu ʻo tokoni, hiki hake mo fakalotolahiʻi ʻa e kakaí. ʻI hoʻo tanumaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e angaʻofá, tokaʻi, mo fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, ʻe ʻuhingamālie ange e ngāue ʻo hoʻo moʻuí ʻo laka ʻi haʻo tulifua pau ki he ngaahi taumuʻá ʻaki ha mata ʻoku hanga taha pē ki ho lāngilangí.
ʻOku ʻikai maʻu ʻa e fiefia tuʻuloá mei he koloa fakamāmaní pe ko hono fai e ngaahi ngāue ʻoku fiemaʻú. ʻOku maʻu ʻa e fiefia moʻoní mei he aʻusia ʻa e meʻa kotoa pē te ke ala aʻusiá. ʻE fakatupulaki hoʻo malava ʻo lavameʻa fakatāutahá ʻi hoʻo haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo taha mo Iá.
ʻI he māmani fonu mamahí ni, ʻoku tau fakamālō ai koeʻuhí ko e “palani lahi [ʻa e ʻOtuá] ki he fiefiá” [ʻAlamā 42:8]. ʻOku pehē ʻe Heʻene palaní ʻoku ʻi ai ʻa e tangatá mo e fefiné “koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e fiefiá” [2 Nīfai 2:25]. ʻOku maʻu ʻa e fiefia ko iá ʻi heʻetau fili ke moʻui ʻo fakatatau mo e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá.
Fehuʻi ke Akó
Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai ha ʻamanaki lelei ʻoku mahulu hake ʻi ha meʻa ʻe lava ke foaki ʻe he māmaní?
ʻI heʻetau ʻofa mo tokoni ki hotau kaungāʻapí, ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia ʻi he moʻuí
Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha ʻo e moʻuí ko e faingamālie ko ia ke fakahoko ha ngāue tokoni mahuʻinga ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻi ai ha fiemālie taʻehanotatau ʻi he malava ko ia ke fakahoko maʻa hotau kāingá ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke nau malava ʻiate kinautolú. …
Pea ʻoku maʻu ʻa e fiefiá ʻi he ngāue ʻi he Siasí. Naʻe fakahā pehē ʻe ʻAlamā ʻa e fakakaukaú ni: “Ke u lava ʻa pē ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke ʻomi ha taha ki he fakatomalá … ko ʻeku fiefiá ʻeni” (ʻAlamā 29:9).
Fakafou ʻi he ngāue ʻi he temipalé, ʻe lava ʻo fakahoko fakaʻeiʻeiki ʻa e angalelei ki he ngaahi hoá kiate kinautolu kuo nau pekiá. ʻOku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ʻa e ongoongo fakafiefia ki he kau pekiá pea mo ha leʻo ʻo e fiefia ki he kakai moʻuí pea mo e kau pekiá—pea mo e ongoongo ʻo e fiefia lahi ki he kakai kotoa pē.
ʻOku tau akoʻi ʻa e pōpoaki ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau akoʻi hotau kakaí ke nau ʻofa ki he ʻOtuá, ke ʻofa mo tokoni ki hotau kaungāʻapí. Kapau te nau fai ia, te nau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he moʻuí. ʻE ʻi ai ʻa e melino ʻi he māmaní ʻi he mahino kiate kitautolu ʻa e Tuʻunga Fakatamai ʻo e ʻOtuá mo e ʻofa fakatokoua ʻa e tangatá.
Fehuʻi ke Akó
Kuo tokoniʻi fēfē koe ke ke maʻu ʻa e fiefiá ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé?
Fiefia ʻi he ngaahi lelei ʻo e ongoongoleleí
Fiefia ʻi he ngaahi lelei ʻo e ongoongoleleí. … Fofonga malimali pea fakafōtunga atu ʻa e fiefia ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí. Naʻa mo hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá, ʻi ho taimi mamahi mo fakapoʻuli tahá, te ke lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá.
Akoʻi e niʻihi kehé fekauʻaki mo e lelei ʻo e ʻOtuá. … ʻE tākiekina ʻe hoʻo moʻui faʻifaʻitakiʻangá e tokanga ho kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. Mateuteu ke fai ha tali ki he niʻihi ʻe fehuʻi atu e ʻuhinga ʻoku pehē ai hoʻo moʻuí. Mateuteu ke ʻoange ha ʻuhinga ki he ʻamanaki lelei mo e fiefia ʻoku nau vakai ki ai ʻiate koé [vakai, 1 Pita 3:15].
ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá! Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Kuo fakafoki mai Hono Siasí mo e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí ke tāpuekina ʻetau moʻuí ʻaki ha fiefia, ʻi he moʻuí ni pea mo e moʻui ka hokó.
Fehuʻi ke Akó
ʻOkú ke fakahoʻata fēfē ʻa e fiefia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?
Ngaahi Fakaafé mo e Ngaahi Talaʻofá
Sio ki he ʻEikí, pea te Ne fakafonu ho lotó ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei
Ko e hā pē hoʻo tukufakaholo ʻo e tuí pe ngaahi tūkunga fakatāutahá, ʻi hoʻo hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke sio kiate Ia pea fakatefito hoʻo moʻuí ʻiate Ia. Fakahā ho lotó ki he ʻOtuá pea kole kiate Ia ʻEne tokoní. Te Ne tokoni ke ʻuhingamālie hoʻo moʻuí mo fakafonu ho lotó ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku mahulu hake ʻi ha meʻa pē ʻe lava ke foaki ʻe he māmaní.
ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí … pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu ʻa e fiefiá meiate Ia pea koeʻuhí ko Ia. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē. … Ki he Kāingalotú, ko Sīsū Kalaisi ʻa e fiefiá!
Moʻui ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi, pea te ke maʻu ʻa e fiefia moʻoní
ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei hono tauhi e ngaahi fekaú. Kamata ʻaki ʻa e ongo fekau lalahi ko iá. … ʻOfa ki he ʻOtuá pea ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé [vakai, Mātiu 22:36–40].
Moʻui ko ha ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Maʻu Hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻapaʻapá mo e tokanga ki he niʻihi kehé. Ako ke ke ala atu ʻo tokoni, hiki hake mo fakalotolahiʻi ʻa e kakaí. ʻI hoʻo tanumaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e angaʻofá, tokaʻi, mo fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, ʻe ʻuhingamālie ange e ngāue ʻo hoʻo moʻuí ʻo laka ʻi haʻo tulifua pau ki he ngaahi taumuʻá ʻaki ha mata ʻoku hanga taha pē ki ho lāngilangí.
ʻOku ʻikai maʻu ʻa e fiefia tuʻuloá mei he koloa fakamāmaní pe ko hono fai e ngaahi ngāue ʻoku fiemaʻú. ʻOku maʻu ʻa e fiefia moʻoní mei he aʻusia ʻa e meʻa kotoa pē te ke ala aʻusiá. ʻE fakatupulaki hoʻo malava ʻo lavameʻa fakatāutahá ʻi hoʻo haʻu kia Kalaisí pea hoko ʻo taha mo Iá.
ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, kuó Ne talaʻofa ke tuʻu hotau tafaʻakí mo tāpuakiʻi kitautolu ʻaki “ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa” [2 Nīfai 31:20]—naʻa mo e taimi ʻoku fakamamahi ai ʻa e ngaahi tūkungá.
ʻI heʻetau ʻofa mo tokoni ki hotau kaungāʻapí, te tau maʻu ʻa e fiefia ʻi he moʻuí
ʻOku tau akoʻi ʻa e pōpoaki ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau akoʻi hotau kakaí ke nau ʻofa ki he ʻOtuá, ke ʻofa mo tokoni ki hotau kaungāʻapí. Kapau te nau fai ia, te nau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he moʻuí. ʻE ʻi ai ʻa e melino ʻi he māmaní ʻi he mahino kiate kitautolu ʻa e Tuʻunga Fakatamai ʻo e ʻOtuá mo e ʻofa fakatokoua ʻa e tangatá.
Akoʻi e niʻihi kehé fekauʻaki mo e lelei ʻo e ʻOtuá
Fiefia ʻi he ngaahi lelei ʻo e ongoongoleleí. … ʻAi ke mou malimali pea fakafōtunga atu ʻa e fiefia ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí. Naʻa mo hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá, ʻi ho taimi mamahi mo fakapoʻuli tahá, te ke lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá.
Akoʻi e niʻihi kehé fekauʻaki mo e lelei ʻo e ʻOtuá. … ʻE tākiekina ʻe hoʻo moʻui faʻifaʻitakiʻangá e tokanga ho kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. Mateuteu ke fai ha tali ki he niʻihi ʻe fehuʻi atu e ʻuhinga ʻoku pehē ai hoʻo moʻuí. Mateuteu ke ʻoange ha ʻuhinga ki he ʻamanaki lelei mo e fiefia ʻoku nau vakai ki ai ʻiate koé [vakai, 1 Pita 3:15].
Ngaahi Vitiō
President Nelson Brings Hope to Californians Caught in 2018 Wildfires
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Fakafetaʻí
Ngaahi Lea Fekauʻakí
“Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2016)
“Meʻaʻofa ʻe Fā ʻoku ʻOatu ʻe Sīsū Kalaisi Maʻaú” (fakataha lotu faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 2 Tīsema 2018)
“A More Excellent Hope” (Brigham Young University fireside, Jan. 8, 1995)
“Joy Cometh in the Morning” (October 1986 general conference)