“Vahe 15: Lotú,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lāsolo M. Nalesoni (2023)
“Vahe 15,” Ngaahi Akonakí: Lāsolo M. Nalesoni
Vahe 15
Lotú
Lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hoʻo fai iá, te Ne fakahinohinoʻi koe ki he leleí ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí.
Mei he Moʻui ʻa Lāsolo M. Nalesoní
ʻI Nōvema ʻo e 1985, naʻe hanga ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni, ʻa ia naʻe toki fakanofo foʻou ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo ʻoange kia ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻa e fatongia “ke fakaava hake ʻa e ngaahi puleʻanga ʻi ʻIulope Hahake ʻa ia [naʻe] ʻi he malumalu ʻo e pule faka-Kominiusí ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí.”
Naʻe kau ʻi he ngāue mafatukituki ko ʻení ʻa e Sovieti ʻIunioni kimuʻá, ʻa ia naʻe mātuʻaki faingataʻa ai ke maʻu ha tokoni meiate kinautolu naʻa nau puleʻi ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení. Hili ha fakataha fakalotosiʻi ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1987, naʻe ʻalu ʻa ʻEletā Nalesoni mo ʻEletā Hanisi B. Lingikā ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa ia naʻá na kau fakataha he fatongia ko ʻení, ki ha sea he paʻaké ofi ki he Kelemiliní pea toe vakaiʻi e palopalema ʻa e Siasí. Hili ʻena fakakaukau ki he ngaahi sitepu te na ala fakahokó, naʻá na lotua ha fakahinohino.
Ko e taha ia ʻo e ngaahi lotu taʻefaʻalaua naʻe fai ʻe ʻEletā Nalesoni maʻá e kakai mo e fonua ko Lūsiá. Naʻá ne lotua ke ʻiloʻi e meʻa ke faí, feituʻu ke ʻalu ki aí, pea mo e tokotaha ʻoku totonu ke na fetaulaki mo iá. Naʻá ne lotu ke fakamolū e ngaahi lotó. Naʻá ne lotua ke loto-fiemālie ʻa e kau ʻōfisa fakapuleʻangá ke nau talanoa.
ʻI he 1990, ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe ʻEletā Nalesoni ha lotu ke toe fakatapui e fonua ko Lūsiá ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne kole ki he Tamai Hēvaní ke ʻoatu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki he kakai ʻo Lūsiá. Ko ha ngāue naʻe faingataʻa mo tuai. Ka naʻe hoko māmālie pē ʻa e fakalakalaká, pea lahi mo e ngaahi folau ki Lūsiá mo ha ngaahi fakataha.
Pea ʻi Sune ʻo e 1991, naʻá ne maʻu meʻatokoni efiafi hili e fakaʻaliʻali ʻa e Kuaea Tāpanekalé ʻi he Fale Faiva Poulusoí ʻi Mosikou. Lolotonga e maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe fanongonongo ai ʻe ʻAlekisānita Lutisikoi, ko e tokoni palesiteni ʻo e Lepupelika ʻo Lūsiá, kuo tali kakato ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Lūsia.
Naʻe manatu ki ai ʻa ʻEletā Nalesoni ʻo pehē, “Ko ha momeniti mātuʻaki fakaʻofoʻofa moʻoni ia. Naʻá ma ʻamanaki ʻe hoko mai, ka naʻe ʻikai ke ma ʻamanaki ki ai he pō ko iá. … Naʻe fai ʻe ha tokolahi ʻo kimautolu ʻa e meʻa kotoa pē naʻa mau lavá ke fakahoko ʻeni, kae ʻoua naʻa maʻuhala ki ai, ko e ʻEikí pē naʻá Ne fakahoko ʻa e maná.”
Ngaahi Akonaki ʻa Lāsolo M. Nalesoní
ʻOku finangalo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ke fanongo mei Heʻene fānaú
ʻOku finangalo [ʻetau] Tamai Hēvani ʻofá ke fanongo mei Heʻene fānaú. ʻOku lava ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻi he lotú. Pea kuó Ne ʻai ia ke faingofua pehē. Te tau lava ʻo lotu kiate Ia ʻi ha faʻahinga taimi pē. ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ki ai ha meʻangāue makehe ia. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau moʻui lelei pe totongi ha paʻanga fakamāhina.
ʻOku toki lotu pē ha kakai ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi palopalema fakatāutahá. ʻOku ʻi ai mo ha niʻihi ʻoku ʻikai pē ke nau teitei fai ha lotu. ʻOku ʻomi ʻe ha potufolofola ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení: “ʻOku ʻikai te mou manatuʻi ʻa e ʻEiki ko homou ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kuó ne tāpuakiʻi ʻaki ʻa kimoutolú, ka ʻoku mou manatu maʻu ai pē ki hoʻomou ngaahi koloá, kae ʻikai fakafetaʻi ai ki he ʻEikí … koeʻuhi ko ia” [Hilamani 13:22].
Kuo fakahā mai ʻe he kau palōfitá ke tau lotu maʻu pē ʻi he loto-fakatōkilalo.
Ko e ʻuluaki ngāue lelei ʻoku totonu ke tau fakahoko ʻi he pongipongí ko ha lotu loto-fakatōkilalo ʻo e loto-houngaʻia. ʻOku faleʻi mai ʻe he folofolá: “Lotu ki he ʻOtuá, pea ʻe tokanga ia [kiate kimoutolu]: pea [te mou] mamata ki hono fofongá ʻi he fiefia” (Siope 33:26; vakai foki ʻAlamā 34:21; 37:37).
Naʻe ʻikai ke u houngaʻia kakato ʻi he mahuʻinga ʻo e fakafeʻiloaki ʻi he faʻa lotú kae ʻoua kuó u hoko ko ha tamai. ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he ʻikai teitei fakalongolongoʻi ʻe heʻema fānaú ʻa ʻenau faʻeé pe tamaí. ʻOku ou ongoʻi he taimí ni e houngaʻia ʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻetau ngaahi lotú, pongipongí mo e poʻulí. Ka ʻoku ou fakakaukauloto atu ki he mamahi naʻá ne maʻu koeʻuhí ko e fakalongolongo ha taha ʻo ʻene fānaú.
Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fetuʻutaki lelei ange mo e Tamai Hēvaní?
Naʻe akoʻi kiate kitautolu ʻe Sīsū ki he founga ʻo e lotú
Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ki he founga [ʻo e lotú]. ʻOku tau lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e “founga totonu ʻeni ʻo e lotú,” ʻo kehe ia mei he “launoá” [Mātiu 6:7] pe lau maʻuloto koeʻuhi ke “mamata [ki ai] ʻa e kakaí” [Mātiu 6:5].
Naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻoku tau lotu ki ha Tamai poto ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú, kimuʻa pea tau kole kiate Iá.
Naʻe akoʻi ʻe Molomona hono foha ko Molonaí, ʻoku totonu ke tau lotu “ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó” [Molonai 7:48]. Naʻe pehē ʻe Nīfai, “ʻOku ou lotua maʻu ai pē [ʻa hoku kakaí] ʻi he ʻaho; pea ʻoku hanga ʻe hoku loʻimatá ʻo fakaviviku ʻa hoku ʻolungá ʻi he pō, … pea ʻoku ou tangi ki hoku ʻOtuá ʻi he tui, pea ʻoku ou ʻilo te ne fanongo ki heʻeku tangí” [2 Nīfai 33:3].
ʻE lava ke fakaivia lahi ʻa e mālohi fakaʻofoʻofa ʻo e lotú ʻe he ʻaukaí, ʻi he taimi ʻoku taau ke fai ia koeʻuhi ko ha faʻahinga fiemaʻu pau.
ʻE lava ke fai fakalongolongo pē ʻa e lotú. ʻE lava ke fakakaukau ha taha ki ha lotu, tautautefito ki he taimi ʻe fakahohaʻa ai ʻa e leá. ʻOku tau faʻa tūʻulutui ke lotu; te tau lava pē ʻo tuʻu pe tangutu. ʻOku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ʻa e tūkunga fakasinó ka ko e fakavaivai fakalaumālie ki he ʻOtuá.
ʻOku fakaʻosi ʻaki ʻetau lotú ʻetau pehē, “ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.” ʻI he taimi ʻoku tau fanongo ai ki ha lotu ʻa ha taha kehe, ʻoku tau lea leʻolahi ke ongoʻi ʻetau “ʻēmení,” ʻo ʻuhinga ia, “Ko ʻeku lotú foki ia.”
Naʻe talaange [ʻe he Fakamoʻuí] ki Heʻene kau ākongá “kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá” [3 Nīfai 18:19]. Naʻe toe fakamamafaʻi mai ʻe he Fakamoʻuí, “Mou lotu ʻi homou ngaahi fāmilí ki he Tamaí, maʻu ai pē ʻi hoku hingoá” [3 Nīfai 18:21]. ʻOku tau talangofua, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e lēsoni ko iá ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.
Ko e fē ʻa e taimi ʻoku totonu ke tau lotu aí? Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Fekumi faivelenga, lotu maʻu ai pē, pea loto-tui, pea fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko hoʻomou leleí” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá].
Naʻe pehē ʻe ʻAlamā, “Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke fai, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí; ʻio, ʻo ka ke ka tokoto hifo ʻi he poʻulí tokoto hifo ki he ʻEikí, koeʻuhi ke ne tokangaʻi koe ʻi hoʻo mohé; pea ʻo ka ke ka tuʻu hake ʻi he pongipongí tuku ke fonu ho lotó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá” [ʻAlamā 37:37; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá].
ʻOku tau lotu fakafoʻituitui, pea mo hotau ngaahi fāmilí maʻu pē, ʻi he taimi maʻu meʻatokoní, mo e ngaahi ʻekitivitī fakaʻahó. Ko hono fakanounoú, ko ha kakai lotu kitautolu.
Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke lotu maʻu ai pē?
Kuo akonekina kitautolu ʻe he ʻEikí ki he ngaahi founga ʻe lava ke toe lelei ange ai ʻetau lotú
Kuo akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke toe lelei ange ai ʻa e lotú. Hangē ko ʻení, naʻá Ne folofola ʻo pehē “ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:12].
ʻE lava foki ke toe lelei ange ʻa e lotú ʻi hono fai ha ʻaukaí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “ʻOku ou fai foki kiate kimoutolu ʻa e fekau ke mou fai atu ʻi he lotu mo e ʻaukai ʻo fai atu mei he taimí ni” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:76]. …
… ʻE lava foki ʻe he [loto-fakatōkilaló] ʻo fakaleleiʻi ʻetau ngaahi lotú. ʻOku toe pehē ʻe he folofolá, “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10].
ʻOku kamata ʻa e lotú ʻaki ha fiemaʻu fakafoʻituitui. Naʻe folofola ʻe he ʻEikí, “Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá, mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó, mo toʻo ʻa e matapaá, te u hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au” [Fakahā 3:20]. ʻOku fakaava ʻa e matapā ko iá ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.
ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he lotú. ʻOku hoko ʻa e fakafanongó ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e lotú. ʻOku hoko fakalongolongo mai ʻa e ngaahi tali mei he ʻEikí. Ko ia ai kuo Né faleʻi kitautolu ke tau “fakalongolongo pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 101:16].
ʻOku fiemaʻu ke tau lotu mei hotau lotó. He ʻikai ke lava ʻe hono fakamatalaʻi lelei ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻo e kuohilí mo e kahaʻú, hoko ai mo ha ngaahi kole ki ha ngaahi tāpuaki, ʻo fokotuʻu e faʻahinga fetuʻutaki mo e ʻOtuá te ne ʻomi ʻa e mālohi tuʻuloá. ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke lotu ke ʻiloʻi ʻa e founga ke fai ai ha lotu ke maʻu ha mālohi lahi angé? ʻE akoʻi koe ʻe he ʻEikí.
ʻI hoʻo fakakaukau fakasilesitialé, ʻe liliu māmālie ho lotó. Te ke fie lotu lahi ange mo fakamātoato ange. Kātaki ʻo ʻoua ʻe ʻai hoʻo lotú ke hangē ha lisi fakataú. Ko e fakakaukau ʻa e ʻEikí ʻoku mahulu atu ia ʻi ho poto fakamatelié. ʻE lava ke ke ʻohovale ʻi he anga ʻEne tali hoʻo ngaahi lotú mo tokoni atu ke ke fakakaukau fakasilesitiale. … ʻE lava ʻetau lotú—pea ʻoku tonu—ke hoko ia ko ha ngaahi fefolofolai moʻoni mo ʻetau Tamai Hēvaní.
Lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo hoʻo ngaahi hohaʻá, manavasiʻí, mo ho ngaahi vaivaí—ʻio, ʻa e ngaahi fakaʻānaua ʻo ho lotó. Peá ke fakafanongo leva! Tohi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí. Hiki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí pea fakahoko ʻa e meʻa ʻoku ueʻi koe ke ke faí.
Fehuʻi ke Akó
Ko e hā te ke lava ʻo fai ke toe lelei ange ai hoʻo lotú?
ʻOku mahuʻinga ki he ʻOtuá hoʻomou ngaahi tautapa loto-fakamātoató.
ʻOku fakamālohia e tui taʻetūkuá ʻo fakafou ʻi he lotú. ʻOku mahuʻinga ki he ʻOtuá hoʻomou ngaahi tautapa loto-fakamātoató. Fakakaukau ki he lotu mālohi mo fakamātoato ne fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá lolotonga hono fakahū pōpula ia ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií. Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha tali ʻo liliu ai e fakakaukau ʻa e Palōfitá. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7].
Kapau te tau lotu ʻaki e fakakaukau ʻoku taʻengatá, he ʻikai fiemaʻu ia ke tau ofo ʻo kapau ʻe ongona ʻetau ngaahi tautapa fakaloloma mo fakamātoato tahá. ʻOku lekooti ʻa e talaʻofa ko ʻeni mei he ʻEikí ʻi he vahe 98 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:
“Kuo aʻu hake hoʻomou ngaahi lotú ki he telinga ʻo e ʻEikí … pea kuo tohi ia ʻaki ʻa e meʻa fakamaʻu mo e fakamoʻoni ko ʻení—kuo fuakava ʻa e ʻEikí mo tuʻutuʻuni ʻe tali ia.
“Ko ia, ʻokú ne fai ʻa e talaʻofá ni kiate kimoutolu, ʻaki ʻa e fuakava taʻe-faʻa-liliu ʻa ia ʻe fakahoko ia; pea ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuo fakamamahiʻi ʻaki ʻa kimoutolú koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea ki hono fakalāngilangiʻi ʻo hoku hingoá, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:2–3].
Naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa e kupuʻi lea mālohi tahá ke fakamahinoʻi mai ai kiate kitautolu! ʻA e meʻa fakamaʻú! Fakamoʻoní! Fuakavá! Tuʻutuʻuní! Fuakava taʻe-faʻa-liliu! ʻE kāinga, mou tui kiate Ia! ʻE ongoʻi ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi lotu fakamātoato mo moʻoní pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tuí.
Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo nau tokoni ke mahino kiate koe ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi lotú?
ʻOku tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú ʻo fakatatau ki Heʻene fakakaukau taʻengatá
ʻI he taimi ʻoku tau lotu aí, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ke fai ha faleʻi ka ʻoku totonu ke tau fehuʻi ki he ʻEikí mo tokanga ki Heʻene faleʻí. … He ʻikai tali kotoa ʻetau ngaahi lotú ʻo hangē ko ia ʻoku tau fakaʻamu ki aí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e talí ko e ʻikai. ʻOku ʻikai totonu ia ke tau ofo. ʻOku ʻikai tali ʻioe mātuʻa he māmaní ʻoku ʻofá ki he kole kotoa pē ʻa ʻenau fānaú. …
ʻOku totonu ke tau lotu ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne finangalo ke siviʻi, fakamālohia, mo tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia hotau tuʻunga malava kakató.
ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai pē ʻa e taimi ʻe hangē ʻoku ʻikai fai mai ha tali ki ha niʻihi ʻo ʻetau ngaahi lotu fakamātoato tahá. ʻOku tau fifili, “Ko e hā hono ʻuhingá?” ʻOku ou ʻilo ʻa e ongo ko iá! ʻOku ou ʻilo ʻa e ngaahi manavasiʻí mo e tō ʻa e loʻimata ʻi he ngaahi momeniti pehení. Ka ʻoku ou toe ʻiloʻi pē foki ʻoku ʻikai taʻe tali mai ʻetau ngaahi lotú. ʻOku ʻikai ha taimi ʻe taʻe fakahoungaʻi ai ʻetau tuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku lahi ange ʻa e ʻilo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvani potó ʻiate kitautolu. Neongo ʻoku tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi palopalema mo e mamahi fakamatelié, ka ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau fakalakalaka taʻe-faʻa-maté mo e meʻa te tau malavá. Kapau te tau lotua ke ʻilo Hono finangaló pea fakavaivaiʻi kitautolu ki ai ʻi he faʻa kātaki mo e loto-toʻa, ʻe lava ke hoko ʻa e fakamoʻui fakalangí ʻi Heʻene founga mo e taimi pē ʻAʻana.
Ko Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní—ʻa Ia naʻá Ne huhuʻi kitautolu ʻaki Hono taʻataʻá—ko hotau Huhuʻi mo hotau Faʻifaʻitakiʻanga. ʻI he fakaʻosinga ʻo Hono misiona fakamatelié, naʻá Ne lotua ke folo hifo Hono finangaló—ko e ʻAlo ʻOfaʻangá—ʻi he finangalo ʻo e Tamaí. ʻI he houa mahuʻinga ko iá naʻe kalanga ʻa e Fakamoʻuí, “Tamai, … kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē” [Mātiu 26:39]. Ko ia ai ʻoku totonu ke tau lotu ki he ʻOtuá, “Ke fai pē Ho finangaló.”
Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke lotu ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní?
Palani ha taimi fakataautaha ʻi he ʻaho takitaha ke ke teuteu, fakalaulauloto, mo lotu ai
“ʻO ka ke ka lotu, hū ki hoʻo potu liló, pea kuo tāpuni ho matapaá, lotu ki hoʻo Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he liló; pea ko hoʻo Tamai, ʻa ia ʻoku ʻafioʻi ʻi he liló, ʻe totongi fakahā ʻe ia kiate koe” [Mātiu 6:6].
Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻo “potu lilo” fakatāutahá—ʻo tatau ai pē pe ko ha kōpate moʻoni pe ko ha feituʻu kehe te ke lava ʻo fiefia ai ʻi he nofo tokotahá, palani ke ʻi ai ha vahaʻataimi fakataautaha ʻi he feituʻu ko iá ke ke teuteu, fakalaulauloto, mo lotu ai. …
Mahalo te ke fie tauhi ha kiʻi pepa mo ha peni vahevahe koeʻuhí ke ke lava ʻo tohi ha faʻahinga ueʻi pē ʻe haʻu ki ho lotó mo ho ʻatamaí. ʻI hoʻo tuku makehe ʻa e taimi mahuʻinga ko ʻeni ʻo e teuteú ʻi he ʻaho takitaha, ʻe lava ke tokoniʻi mo akoʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻI hoʻo fakakakato ho taimi fakatāutahá, pea hoko atu ai hoʻo lotu fakafāmilí mo e ako folofolá, ʻokú ke tomuʻa mateuteu ai ki ha ʻaho fakaʻofoʻofa. Te ke lava ʻo maʻu ha loto-falala moʻoni ʻe hoko ʻa e ʻEikí, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ko ho takaua, maluʻi, pea mo ho faifakahinohino. …
Lotu ʻi he ʻaho takitaha ke tataki koe ke ke fakahoko hoʻo tafaʻakí kae lava ʻo haʻi koe ki he ʻEikí. ʻOku faingofua pē ʻEne haʻamongá, pea maʻamaʻa pē ʻEne kavengá [vakai Mātiu 11:30]. Te ke fiemaʻu ʻa e faʻahinga tokoni ko iá. He ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻe fuʻu faingataʻa ʻi he taimi ʻokú ke haʻi fakataha ai mo e ʻEikí ki Heʻene ngāue māʻoniʻoní.
Kuó ke ʻalu nai ki ha feituʻu lōngonoa, mo malu ke ke toko taha pē? Kuó ke maʻu nai haʻo feituʻu tatau mo e “Vaoʻakau Tapú” ʻa ia te ke lava ʻo lilingi atu ai ʻa e ngaahi fakaʻānaua fūfū ʻo ho laumālié ʻi he lotu ki hoʻo Tamai Hēvaní? Kuó ke fetalanoaʻaki moʻoni nai mo e ʻOtuá ʻo hangē ko e lea ʻa ha tangata ʻe taha ki ha tangata ʻe tahá? Kuó ke fakahaaʻi moʻoni nai hoʻo mateakiʻi Iá mo hoʻo faingamālie kiate iá, ʻo ʻikai ha toe momou? Kuó ke pehē nai, “Ko au eni, ʻEiki! Meʻangāue ʻaki au!”? Kuó ke kole nai kiate ia, pea hangē ko ia naʻá ke faí, kuó ke liʻaki atu nai ʻa e ngaahi kupuʻi lea maʻuloto naʻe hoko ko ha konga hoʻo ngaahi lotu ʻi he kuohilí? … Tukupā he taimí ni ke ngaohi ho ʻapí ko ha feituʻu ʻo e lotu. Ngaohi ia ko ha hūfangaʻanga ʻo e tuí.
Ngaahi Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ha ngaahi fehuʻi te ke lava ʻo fai ʻi he lotú ʻi hoʻo teuteu ki he ʻaho foʻou takitaha? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku mahuʻinga ke hiki ha ngaahi fakakaukau mei hoʻo ngaahi lotú?
ʻOku fakamālohia kitautolu ʻe he lotú mo tokoni ke tau tāpuekina ai mo e niʻihi kehé
Hangē pē ko hono fiemaʻu e fakamālohisinó ki he ivi fakatuʻasinó, ʻoku fiemaʻu mo e ngāue ki he ivi fakalaumālié. Ko e taha ʻo e ngaahi fakamālohisino fakalaumālie mahuʻinga tahá ko e lotú. ʻOkú ne fakatupu ha feongoongoi mo e ʻOtuá mo ha holi ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko e lotú ko ha kī ia ki he potó, angamaʻá, mo e loto-fakatōkilaló.
ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí. ʻOku fakatonutonu ʻe he lotú ʻetau tōʻonga fakakaukaú. ʻI hono tukutaha ko ia ʻa e tokangá, ʻoku ʻikai ke tau hē atu ai ki he toʻomataʻú pe toʻohemá ki ha feituʻu ʻoku fonu ai e ngaahi tauhele ʻo e ʻahiʻahí. ʻOku fakamamaʻo ʻa e kau ākongá mei he meʻa ʻoku fakatuʻutāmakí telia naʻa nau tō ki he faingataʻá. ʻOku ʻikai ke fakaofiofi ʻa e kau kaka moʻunga taukeí ki he ngataʻanga ʻoku fakatuʻutāmakí ka ki he feituʻu te nau hao aí, pea ʻi ai mo ha ngaahi maea mo ha meʻa maluʻi kehe ke hao ai kinautolu ʻoku nau falala ki aí. ʻOku pehē pē foki mo kitautolu. ʻI he taimi ʻoku tau ikunaʻi ai e ngaahi faingataʻa lahi ʻo e moʻuí, ʻoku totonu ke tau falala ki hotau ʻEikí pea tau haʻi fakataha mo ia, pīkitai ki he vaʻa ukamea ʻo e ongoongoleleí, ki he fāmilí, pea ki he ngaahi kaungāmeʻa falalaʻangá. …
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36]. Kuó u ʻiloʻi ʻoku ʻomi ʻe he faʻahinga tui peheé ʻa e mālohi ki he fakatauʻatāiná. ʻOku hanga ʻe heʻetau tomuʻa tafoki ki he ʻOtuá ʻo ʻai ke tau fakapapauʻi moʻoni ʻa e meʻa he ʻikai ke tau faí; pea ʻoku tau tauʻatāina leva ke tulifua ki he meʻa ʻoku totonu ke tau faí.
ʻE lava ke fakamālohia ʻa e tuí ʻe he lotú. Ko e lotú ʻa e kī mālohi ki hono fai ha ngaahi filí … [fekauʻaki mo e] ngaahi tafaʻaki mahuʻinga kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí. Fekumi ʻi he loto-fakatōkilalo ki he ʻEikí ʻi he lotu mo ha loto fakamātoato mo e loto moʻoni, pea te Ne tokoniʻi koe.
Manatuʻi ʻoku tātaaitaha pē ke feʻunga ʻataʻatā pē ʻa e tuí mo e lotú. ʻOku faʻa fiemaʻu maʻu pē ʻa e ngāue fakafoʻituituí ki hono fakaaʻu ʻa e fakaʻamu ho lotó. “ʻOku pehē foki ʻa e tuí, kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia, pea ʻoku tuʻu taha pē ia” [Sēmisi 2:17].
ʻOku ou maʻu ha tui mālohi ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa hono lotua ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá; ko hono moʻoní, ʻokú Ne fekauʻi ke tau tafoki kiate Ia pea lotua ʻa e niʻihi kehé! Ka neongo ia, ʻi heʻeku aʻusia fakatāutahá ko e taimi ʻoku ou kole ai ki he ʻOtuá ʻi he lotu ke maʻu ha fakahinohino ki he meʻa te u lava ʻo fai ke tokoni ke ngāue fakaetauhi, hiki hake, ʻofaʻi, mo poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ʻokú Ne tali ʻa e ngaahi lotu ko ʻení ʻaki ha ngaahi meʻa pau mo faingofua te u lava ʻo fai ke tāpuekina ai ha taha ʻo ʻEne fānaú.
ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki he founga ʻe lava ke hoko ai hoʻomou ngaahi fakakaukaú mo e lotú ko ha founga ke tokoniʻi mo tataki ai kimoutolu ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi ngāue leleí, manavaʻofá, mo e angaʻofá. Fakakaukauloto ki he lelei te ke lava ʻo fai ʻi he māmaní—pea ʻi ho fāmilí, ʻapiakó, mo e ngāueʻangá. ʻI heʻetau feinga ke hoko ko Hono nima fakamoʻui mo fietokoní, te tau hakeakiʻi moʻoni ʻa e ʻEikí.
Ngaahi Fehuʻi ke Akó
Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he lotú ke ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí? Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he lotú ke ke ʻilo ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé?
Ngaahi Fakaafé mo e Ngaahi Talaʻofá
ʻI he taimi ʻoku tau lotu aí, ʻoku fakaava mai ʻe he ʻEikí ʻa e matapaá kiate kitautolu
ʻOku kamata ʻa e lotú ʻaki ha fiemaʻu fakafoʻituitui. Naʻe folofola ʻe he ʻEikí, “Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá, mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó, mo toʻo ʻa e matapaá, te u hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au” [Fakahā 3:20]. ʻOku fakaava ʻa e matapā ko iá ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.
ʻE ʻafio mai ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi lotu tāumaʻu fakamātoató
Kapau te tau lotu ʻaki e fakakaukau ʻoku taʻengatá, he ʻikai fiemaʻu ia ke tau ofo ʻo kapau ʻe ongona ʻetau ngaahi tautapa fakaloloma mo fakamātoato tahá. ʻOku lekooti ʻa e talaʻofa ko ʻeni mei he ʻEikí ʻi he vahe 98 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:
“Kuo aʻu hake hoʻomou ngaahi lotú ki he telinga ʻo e ʻEikí … pea kuo tohi ia ʻaki ʻa e meʻa fakamaʻu mo e fakamoʻoni ko ʻení—kuo fuakava ʻa e ʻEikí mo tuʻutuʻuni ʻe tali ia.
“Ko ia, ʻokú ne fai ʻa e talaʻofá ni kiate kimoutolu, ʻaki ʻa e fuakava taʻe-faʻa-liliu ʻa ia ʻe fakahoko ia; pea ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuo fakamamahiʻi ʻaki ʻa kimoutolú koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea ki hono fakalāngilangiʻi ʻo hoku hingoá, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:2–3].
Naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa e kupuʻi lea mālohi tahá ke fakamahinoʻi mai ai kiate kitautolu! ʻA e meʻa fakamaʻú! Fakamoʻoní! Fuakavá! Tuʻutuʻuní! Fuakava taʻe-faʻa-liliu! ʻE kāinga, mou tui kiate Ia! ʻE ongoʻi ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi lotu fakamātoato mo moʻoní pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tuí.
ʻE hoko ʻa e fakamoʻui fakalangí ʻi he founga mo e taimi pē ʻa e ʻOtuá
ʻOku ou ʻilo ʻoku lahi ange ʻa e ʻilo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvani potó ʻiate kitautolu. Neongo ʻoku tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi palopalema mo e mamahi fakamatelié, ka ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau fakalakalaka taʻe-faʻa-maté mo e meʻa te tau malavá. Kapau te tau lotua ke ʻilo Hono finangaló pea fakavaivaiʻi kitautolu ki ai ʻi he faʻa kātaki mo e loto-toʻa, ʻe lava ke hoko ʻa e fakamoʻui fakalangí ʻi Heʻene founga mo e taimi pē ʻAʻana.
ʻE lava ke tokoniʻi mo akoʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní
Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻo “potu lilo” fakatāutahá—ʻo tatau ai pē pe ko ha kōpate moʻoni pe ko ha feituʻu kehe te ke lava ʻo fiefia ai ʻi he nofo tokotahá, palani ke ʻi ai ha vahaʻataimi fakataautaha ʻi he feituʻu ko iá ke ke teuteu, fakalaulauloto, mo lotu ai. …
Mahalo te ke fie tauhi ha kiʻi pepa mo ha peni vahevahe koeʻuhí ke ke lava ʻo tohi ha faʻahinga ueʻi pē ʻe haʻu ki ho lotó mo ho ʻatamaí. ʻI hoʻo tuku makehe ʻa e taimi mahuʻinga ko ʻeni ʻo e teuteú ʻi he ʻaho takitaha, ʻe lava ke tokoniʻi mo akoʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻI hoʻo fakakakato ho taimi fakatāutahá, pea hoko atu ai hoʻo lotu fakafāmilí mo e ako folofolá, ʻokú ke tomuʻa mateuteu ai ki ha ʻaho fakaʻofoʻofa. Te ke lava ʻo maʻu ha loto-falala moʻoni ʻe hoko ʻa e ʻEikí, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ko ho takaua, maluʻi, pea mo ho faifakahinohinó.
ʻE tataki koe ʻe he ʻOtuá ke ke angaʻofa, manavaʻofa, mo loto-ʻofa
ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki he founga ʻe lava ke hoko ai hoʻomou ngaahi fakakaukaú mo e lotú ko ha founga ke tokoniʻi mo tataki ai kimoutolu ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi ngāue leleí, manavaʻofá, mo e angaʻofá. Fakakaukauloto ki he lelei te ke lava ʻo fai ʻi he māmaní—pea ʻi ho fāmilí, ʻapiakó, mo e ngāueʻangá. ʻI heʻetau feinga ke hoko ko Hono nima fakamoʻui mo fietokoní, te tau hakeakiʻi moʻoni ʻa e ʻEikí.
Vitiō
Ngaahi Lea Fekauʻakí
“Sweet Power of Prayer” (konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2003)
“Lessons from the Lord’s Prayers” (konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009)