“Vahe 13: Ko e Temipale Māʻoniʻoní—ko e Fale ʻo e ʻEikí,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lāsolo M. Nalesoni (2023)
“Vahe 13,” Ngaahi Akonakí: Lāsolo M. Nalesoni
Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi muʻa ʻi he Temipale Rome Italy, Māʻasi 2019
Vahe 13
Ko e Temipale Māʻoniʻoní—ko e Fale ʻo e ʻEikí
Ko e temipalé ko e matapā ia ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú.
Mei he Moʻui ʻa Lāsolo M. Nalesoní
Naʻe fuofua lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, Tāleni H. ʻOakesi, mo Henelī B. ʻAealingi ki he māmaní ʻi heʻenau hoko ko e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻaho 16 Sānuali 2018. Naʻa nau lea mei he Temipale Salt Lake. Naʻe ʻi mui ʻi honau tuʻá ha tā valivali ʻo e Fakamoʻui kuo toetuʻú pea mo ha ʻata ʻo e temipalé. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e ʻuhinga naʻa nau fili ai ʻa e feituʻu ko ʻení:
“ʻI heʻemau hoko ko e Kau Palesitenisī foʻoú, ʻoku mau fie kamata ʻaki hono fakakaukauʻi e ikuʻangá. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku mau lea atu ai he ʻahó ni mei he temipalé. Ko e ikuʻanga ʻoku tau takitaha faifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, silaʻi hotau fāmilí, faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipalé ke tau feʻunga ai ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e ngaahi fuakava ʻokú ke fakahokó, ko e kī ia ki hono fakamālohia hoʻo moʻuí, hoʻo nofo malí mo e fāmilí, pea mo hoʻo malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻE hanga ʻe hoʻo moihū ʻi he temipalé mo hoʻo tokoni ai ki hoʻo ngaahi kuí, ʻo faitāpuekina koe ʻaki ha fakahā fakafoʻituitui mo ha melino ʻoku lahi angé, pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tukupā ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.”
ʻI he ngaahi konifelenisi lahi kimui aí, naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Nalesoni ha ngaahi feituʻu lahi ʻi he funga ʻo e māmaní ʻe langa ai ʻe he Siasí ha ngaahi temipale foʻou. Naʻá ne pehē:
“Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku mou fakatokangaʻi nai ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ʻaó? ʻOku ou lotua he ʻikai ke tau taʻe-fakatokangaʻi ʻa e maʻongoʻonga ʻo e momeniti ko ʻení! ʻOku fakavaveʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué.
Ko e hā ʻoku tau langa vave pehē ai ʻa e ngaahi temipalé? Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he kuo fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fai ia. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. ʻOku toe tokoni foki ʻa e ngaahi tāpuakí ni ke teuteu ha kakai te nau tokoni ʻo teuteu ʻa māmani ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí!”
Ngaahi Akonaki ʻa Lāsolo M. Nalesoní
ʻOku tuhu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻi he Siasí, ki he ʻEikí mo Hono fale māʻoniʻoní
Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí. Ko e makatuʻunga ki he ouau mo e fuakava fakatemipale kotoa pē—ko e uho ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí—ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tuhu ʻa e ʻekitivitī, lēsoni, mo e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻi he Siasí, ki he ʻEikí mo Hono fale māʻoniʻoní. Ko ʻetau ngaahi ngāue ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí, fakahaohaoaʻi ʻa e Kāingalotú, mo huhuʻi ʻa e kau pekiá ʻoku fakataumuʻa kotoa ia ki he temipalé. ʻOku hoko ʻa e temipale māʻoniʻoni takitaha ko ha fakaʻilonga ʻo ʻetau kau ki he Siasí, ko ha fakaʻilonga ʻo ʻetau tui ki he moʻui hili ʻa e maté, pea mo ha sitepu toputapu ki he nāunau taʻengatá maʻatautolu mo hotau ngaahi fāmilí.
Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau tui ki aí, mo e talaʻofa kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene kakai fuakavá, ʻoku fakatahaʻi ia ʻi he temipalé. ʻI he kuonga kotoa pē, ʻoku fakamamafaʻi ai ʻe he temipalé ʻa e moʻoni mahuʻinga ko ia ko kinautolu ʻoku nau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo tauhi kinautolú, ko e fānau kinautolu ʻo e fuakava.
Ngaahi Fehuʻi ke Akó
Ko e hā te ke talaange ki ha taha ʻokú ne fie ʻilo e ʻuhinga ʻoku tau langa ai e ngaahi temipalé? ʻE kehe fēfē nai ʻetau ngāue ʻi he Siasí kapau naʻe fakataumuʻa ʻa e ʻekitivitī mo e lēsoni kotoa pē ki he ʻEikí mo Hono falé?
Kuo toe fakafoki mai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava fakatemipale ʻo e kuonga muʻá
ʻOku fakakuonga muʻa ʻa e ngaahi temipalé. ʻOku fakakuonga muʻa ʻa e ʻenitaumení. ʻOku fakakuonga muʻa ʻa e teungá mo e ngaahi fuakavá. Pea ko ʻeni ʻoku moʻoni e malava ʻa e ʻEikí ke tāpuekina ʻEne fānaú koeʻuhí ko e Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.
Naʻe faʻu ʻa e māmaní ke lava ʻo faitāpuekina e fānau ʻa e ʻOtuá ʻaki e mafai faisila ʻoku maʻu ʻi ha temipale [vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:38–39]. Pea naʻe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí mo e ngaahi fuakava fakatemipalé ke tokoni ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí.
Fehuʻi ke Akó
ʻOku tākiekina fēfē hoʻo aʻusia ʻi he temipalé ke ke ʻiloʻi ko e ngaahi ouaú ko hano fakafoki mai ia ʻo e ngaahi ngāue ʻo e kuonga muʻá?
ʻOku fakafeʻungaʻi kitautolu ʻe he talangofua ki he ngaahi fuakava ʻo e temipalé ki he moʻui taʻengatá
ʻOku fakaʻatā ʻe he ngaahi ouau fakatemipalé, ngaahi fuakavá, ʻenitaumení, mo e silá ke lava ʻa e fakafoʻituituí ʻo fakalelei mo e ʻEikí pea ke silaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻo ope atu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veili ʻo e maté. ʻOku hanga ʻe he talangofua ki he ngaahi fuakava ʻo e temipalé ʻo fakafeʻungaʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá, ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá ki he tangatá [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7]. ʻOku mahulu hake ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he moʻui taʻe-faʻa-maté. Ko e moʻui taʻengatá ʻa e hakeakiʻi ʻi he langi taupotu tahá—ʻa e faʻahinga moʻui ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá.
Kapau naʻe malava ke u talanoa fakafoʻituitui mo e taautaha kei talavou kotoa, te u kole fakamātoato atu ke kumi haʻo hoa ʻe lava ke mo sila ʻi he temipalé. Mahalo te ke fifili pe ko e hā hano ʻaonga ki hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻaonga kotoa ia! ʻI hoʻo mali ʻi he temipalé mo toutou foki ki aí, ʻe fakamālohia ai koe mo tataki hoʻo ngaahi filí.
Kapau ne u lava ke talanoa mo e husepāniti mo e uaifi kotoa pē ʻoku teʻeki ai sila ʻi he temipalé, te u kole fakamātoato ange ke nau fakahoko ʻa e ngaahi sitepu ʻoku fiemaʻu ke nau maʻu ai ʻa e fungani ouau liliu moʻui ko iá. ʻE ʻaonga nai? Kapau pē te mo fie fakalakalaka fakataha ʻo taʻengata. He ʻikai ke lava ʻe he fakaʻamu pē ke mo fakataha ʻo taʻengatá, ʻo fakahoko ia. He ʻikai lava ʻe ha toe ouau pe aleapau ʻo fakahoko ia.
Kapau ʻe lava ke u talanoa mo e tangata pe fefine kotoa ʻoku fie mali ka ʻoku teʻeki maʻu hono hoa taʻengatá, te u tapou atu ke ʻoua te ke tali kae ʻoua kuó ke mali ka ke toki maʻu ʻenitaumeni ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Kamata he taimí ni ke ke ako mo aʻusia e ʻuhinga ʻo e fakamahafu ʻaki e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
Pea kiate kimoutolu kotoa kuo mou fai e ngaahi fuakava fakatemipalé, ʻoku ou kōlenga atu ke mou feinga—ʻi he faʻa lotu pea maʻu ai pē—ke mahino ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau fakatemipalé. ʻE ava ʻa e ngaahi matapā fakalaumālié. Te ke ʻilo ʻa e founga ke fakaava ai ʻa e veili ʻi he vahaʻa ʻo langi mo māmaní, founga ʻo e kole ki he kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ke tauhi koé, mo e founga ke maʻu lelei ange ai ʻa e fakahinohino mei he langí. ʻE fakamālohia mo fakaivia ho tuʻunga fakalaumālié ʻi hoʻo feinga faivelenga ke fakahoko iá.
Ngaahi Fehuʻi ke Akó
ʻOku kaunga fēfē ʻa e ngaahi fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he konga ko ʻení kiate koé? Ko e hā te ke fai ko e tali ki heʻene ngaahi fakaafé?
Ko e temipalé ko ha fale ia ʻo e ako ʻa ia ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he founga pē ʻAʻana
Ko e temipalé ‘oku fonu moʻoni ʻi he moʻoní. ʻOku fakaʻatā mahino mo mālohi mai ai ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e palani ʻa e Tamaí. ʻOku fakalea ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻa e ngaahi lea moʻoni fekauʻaki mo ʻetau Tamaí mo Hono ʻAló, pea mo ʻEna fengāueʻaki mo kitautolú. Ko e temipalé ko ha fale ia ʻo e fakahā ʻoku taumalingi mai ai ʻa e moʻoní ki hotau laumālié mo fakamāmaʻi ʻetau mahinó. ʻOku tau ʻilo ai hotau tuʻunga taʻengatá mo e taumuʻá pea mo e ngaahi palōmesi fakaofo ʻa e ʻEikí.
ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ke fai ʻEne faiakó ʻi Hono fale tapú.
Ko e taimi te ke haʻu ai mo hoʻo lekomeni temipalé, loto-mafesifesí, mo e ʻatamai fifilí ki he fale ako ʻo e ʻEikí, te Ne akoʻi koe.
ʻOku tau ako ʻi [he temipalé] e founga ke fakaava e veilí mo fetuʻutaki mahino ange mo e langí. ʻOku tau ako ʻi ai e founga ke valokiʻi e filí mo maʻu tokoni mei he mālohi e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻEikí ke fakamālohia kitautolu mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku totonu ke tau vēkeveke lahi ke kumi hūfanga ai.
Naʻe foaki mai e ʻenitaumeni fakatemipalé ʻi he fakahā. Ko ia, ʻoku toki mahino lelei taha pē ia ʻi he fakahā, ʻi haʻatau fekumi mālohi ki ai ʻi he loto fakamātoato. …
Ko e temipale takitaha ko ha fale ia ʻo e ako [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:119; 109:8]. ʻOku akoʻi ai kitautolu ʻi he founga ʻa e ʻEikí [vakai, Sione 14:6]. ʻOku kehe ʻEne foungá mei he founga ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fakakuongamuʻa ʻEne foungá pea mahu ʻi he ngaahi fakataipe. Te tau lava ʻo ako ha meʻa lahi ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he moʻoni ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fakataipe takitaha. ʻOku faingofua mo fakaʻofoʻofa e ngaahi akonaki ʻo e temipalé. ʻOku mahino ia ki he niʻihi ʻoku loto-fakatōkilaló, ka ʻe malava ke mālie ia ki he fakakaukau ʻo e kakai potó.
ʻOku fakataipe ʻe homou kāmeni [fakatemipalé] ʻa e veili [ʻo e temipalé]; ʻoku fakataipe ʻe he veilí ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí [vakai, Hepelū 10:19–20]. Ko ia ʻi hoʻo tui ho kāmení, ʻe lava ke ke ongoʻi ʻokú ke ʻai moʻoni kiate koe ʻa e fakataipe toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻa ʻEne moʻuí, ʻEne ngāue fakafaifekaú, mo Hono misioná, ke fakalelei maʻá e ʻofefine mo e foha kotoa pē ʻa e ʻOtuá.
Ngaahi Fehuʻi ke Akó
ʻOku kehe fēfē ʻa e founga faiako ʻa e Fakamoʻuí ʻi he temipalé mei he ngaahi founga ʻokú ke vakai ki ai ʻi he ngaahi feituʻu kehé? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakaleleiʻi ʻaki e founga hoʻo ako ʻi he temipalé?
ʻOku maʻu ʻe he houʻeiki fafine mo tangata kuo maʻu ʻenitaumeni ʻi he temipalé, ha meʻafoaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí
ʻE lava ke maʻu hangatonu ʻe he fefine mo e tangata kotoa ʻokú ne fai ha fuakava mo e ʻOtuá pea tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko iá, pea moʻui taau ‘o kau atu ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻe kinautolu kuo fakakoloaʻi ʻi he fale ʻo e ʻEikí ha meʻafoaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻenau fuakavá, fakataha mo ha meʻafoaki ʻo e ʻilo ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e mālohi ko iá.
Ko e lotu fakatapui ʻe Siosefa Sāmita ʻo e Temipale Ketilaní ko ha fakahinohino ia fekauʻaki mo e founga ʻoku fakamālohia fakalaumālie ai koe mo au ʻe he temipalé ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení. ʻOku ou tapou atu ke mou ako ʻa e lotu ko iá, ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109. ʻOku akoʻi mai ʻe he lotu fakatapui ko iá, ʻa ia naʻe maʻu ʻi he fakahaá, ko e temipalé ko “ha fale [ia] ʻo e lotu, ko ha fale ʻo e ʻaukai, ko ha fale ʻo e tui, ko ha fale ʻo e ako, ko ha fale ʻo e nāunau, ko ha fale ʻo e maau, ko ha fale ʻo e ʻOtuá” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:8].
ʻOku mahulu hake ʻa e lisi ʻo e ngaahi natula ko ʻení ʻi ha fakamatalaʻi pē ʻo ha temipale. Ko ha palōmesi ia ki he meʻa ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku ngāue mo moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Te nau lava ʻo ʻamanaki ke maʻu ha ngaahi tali ki he lotú, fakahā fakafoʻituitui, tui lahi ange, ivi, fiemālie, ʻilo lahi ange, mo ha mālohi lahi ange.
ʻE tokoni ʻa e taimi ʻi he temipalé ke ke fakakaukau fakasilesitiale pea mo maʻu ai ha mahino ki ho tuʻunga totonú, ko e tuʻunga te ke lava ʻo aʻusiá, pea mo e faʻahinga moʻui te ke lava ʻo maʻu ʻo taʻengatá. ʻE hanga ʻe he moihū maʻu pē ʻi he temipalé ʻo fakaʻata lelei ʻa e founga hoʻo vakai kiate koé pea mo e founga ʻokú ke kau ai ʻi he palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou palōmesi atu ia kiate koe.
ʻOku toe palōmesi mai foki te tau lava ʻo “maʻu [ʻi he temipalé] ʻa hono kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” [veesi 15]. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e palōmesi ko iá ke fakaava mai ʻa e ngaahi langí ki he tokotaha takitaha ʻoku fekumi faivelenga ki he moʻoni taʻengatá.
ʻOku toe fakahinohinoʻi mai ko kinautolu kotoa pē ʻoku moihū ʻi he temipalé, te nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá pea mo hono “tokangaʻi ʻa kinautolu” ʻe he kau ʻāngeló [veesi 22]. Ko e hā ʻa e lahi hono fakatupulaki hoʻo loto-falalá ʻi haʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke fehangahangai toko taha pē mo e moʻuí, ʻi hoʻo hoko ko e fefine pe tangata kuo ʻosi maʻu ʻenitaumeni ʻoku fakateunga ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá? ʻOku fakalotolahi fēfē nai kiate koe ʻa e ʻiloʻi ʻe tokoniʻi moʻoni koe ʻe he kau āngeló?
Fakaʻosí, ʻoku palōmesi mai “[he ʻikai] maʻu ha mālohi ʻe ha kautaha ʻo e faiangahalá” kiate kinautolu ʻoku moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí [veesi 24–26].
ʻOku mātuʻaki mahuʻinga kiate kitautolu takitaha ʻi he ʻahó ni, ke mahino ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku malava ke tau maʻu ʻi he temipalé.
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ko ʻeku palōmesí ʻeni. He ʻikai ha meʻa ʻe tokoni lahi ange kiate koe ke ke pīkitai ai ki he vaʻa ukameá [ʻuhinga ki he folofola ʻa e ʻOtuá] ka ko e faʻa moihū ʻi he temipalé ʻo fakatatau mo ho tūkungá. He ʻikai ha meʻa te ne maluʻi lahi ange koe ʻi hoʻo fepaki mo e ngaahi ʻao fakapoʻuli ʻo e māmaní. He ʻikai ha meʻa te ne fakaivia hoʻo fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí pe tokoni ke mahino lahi ange kiate koe ʻa e palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. He ʻikai ha meʻa te ne fakanonga lahi ange ho laumālié ʻi he lolotonga ʻa e taimi ʻo e mamahí. He ʻikai ha meʻa te ne fakaava lahi ange ʻa e ngaahi langí. He ʻikai pē ha meʻa!
Ko e temipalé ko e matapā ia ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá maʻatautolú, he ko e temipalé ko e potu pē ia ʻe taha ʻi māmani te tau lava ai ʻo maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahamé. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau fai ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau lavá, ʻi he tataki ʻa e ʻEikí, ke maʻungofua ange ʻa e ngaahi tāpuaki fakatemipalé ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí.
ʻOku kau ʻa e temipalé ʻi he uho ʻo hono fakamālohia ʻo ʻetau tuí mo e ivi fakalaumālié he ko e Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné, ko e ʻelito moʻoni ia ʻo e temipalé. Ko e meʻa kotoa ʻoku akoʻi ʻi he temipalé, ʻi he fakahinohinó pea ʻi he Laumālié, ʻokú ne fakatupulaki ʻetau mahino kia Sīsū Kalaisí. ʻOku haʻi kitautolu kiate Ia ʻe Heʻene ngaahi ouau mahuʻingá ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea, ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻokú Ne fakakoloaʻi leva kitautolu ʻaki Hono mālohi fakaivia mo faifakamoʻuí. Pea te tau fiemaʻu lahi Hono mālohí ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.
Fehuʻi ke Akó
Kuó ke mamata fēfē ki hono fakahoko e ngaahi talaʻofa naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoní ʻi hoʻo moʻuí?
Hangē ko e teuteuʻi e ngaahi temipalé maʻatautolú, ʻoku fiemaʻu ke tau teuteuʻi kitautolu ki he temipalé
ʻOku tohiʻi ʻi he temipale takitaha ʻa e ngaahi lea ko e “māʻoniʻoni ki he ʻEikí” [ʻEkesōtosi 28:36; 39:30]. ‘Oku fakahā ʻe he fakalea ko iá ʻoku fakatou māʻoniʻoni ʻa e temipalé mo hono ngaahi taumuʻá. Ko kinautolu ʻoku nau hū ki he temipalé ʻoku nau maʻu foki e ngaahi ʻulungaanga ʻo e māʻoniʻoní. Hangē ko e teuteuʻi e ngaahi temipalé maʻá e kakaí, ʻoku fiemaʻu ke teuteuʻi ʻe he kakaí kinautolu ki he temipalé. … ʻOku tau teuteu fakatuʻasino, fakaʻatamai, mo fakalaumālie.
ʻOku fekauʻaki e ngaahi fiemaʻu kotoa ke hū ki he temipalé mo e māʻoniʻoni fakatāutahá. Ko e taha kotoa pē ʻoku loto ke ne maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, ʻe ʻinitaviu tuʻo ua ke fakafuofuaʻi ʻene mateuteú: ʻuluakí mo ha pīsope, tokoni ʻi he kau pīsopelikí, pe palesiteni fakakolo; uá mo ha palesiteni fakasiteiki pe fakamisiona pe taha ʻo hono ongo tokoní. ʻE fakahoko ha ngaahi fehuʻi ʻi he ngaahi ʻinitaviu ko iá. …
Makehe mei hono tali moʻoni ʻo e ngaahi fehuʻi ko iá, ʻoku mahino ʻe tui-loto ʻe he pataloni kotoa pē ʻo e temipalé ha kāmeni toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi loto ʻi hono vala angamahení. Ko ha fakataipe ʻeni ʻo e tukupā ʻi he lotó ke feinga ʻi he ʻaho kotoa pē ke hoko ʻo hangē ko e ʻEikí. ʻOkú ne toe fakamanatu foki kiate kitautolu ke tau kei faipau ki he ngaahi fuakava ne tau fai ʻi he ʻaho takitaha pea fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi ha founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange. …
Ko e moʻui taau fakafoʻituitui ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí ʻoku fiemaʻu ai ha mateuteu fakalaumālie fakafoʻituitui lahi. Ka ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe taʻemalava. ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻoku faingofua ange ke langa ha temipale ʻi hano langaki ha kakai ʻoku mateuteu ki ha temipale. Ko e moʻui taau fakafoʻituituí ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ului kakato ʻo e ʻatamaí mo e lotó ke tatau ange mo e ʻEikí, ke hoko ko ha tangataʻi fonua faitotonu, ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ange, pea mo hoko ko ha taha māʻoniʻoni ange.
Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku fiemaʻu ai ʻe he ʻEikí ʻa e moʻui taau fakatāutahá ke hū ki Hono falé?
ʻOku tāpuekina kitautolu ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí pea pehē foki mo kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí
ʻOku fekauʻaki foki e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e fakalakalaka fakatāutahá pea mo e huhuʻi foki ʻo e ngaahi kui kuo nau mamaʻo atú. “He ʻoku ʻaonga pea ʻoku kau lahi ʻa honau fakamoʻuí ki hotau fakamoʻuí, … ʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu—pea ʻoku ʻikai lava foki ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa hotau kau pekiá” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15]. ʻOku ʻomi ʻe he ngāue tokoni maʻanautolú ha ngaahi faingamālie ke toutou moihū ʻi he temipalé. Pea ʻoku fiemaʻu ki he ngāue ko iá ha tukupā ki ha taimi-tēpile kuo palani. ʻI heʻetau fakahoko ki he niʻihi kehé e meʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakahoko maʻanautolú, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá Ne fakahoko ʻa e Fakaleleí ke faitāpuekina e moʻui ʻa e kakai kehé.
ʻOku ou fai atu ha palōmesi he ʻahó ni: ʻE hanga ʻe hoʻomou kau atu ki he fakatotolo ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo hono teuteuʻi e fakamatala hoʻomou ngaahi kuí ke fakafeʻungaʻi kinautolu ki heʻenau ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, ʻo fakatupulaki hoʻomou moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina. Te ne fakalahi hoʻo vakai ki he moʻuí. Te ne tāpuekina ho fāmili ʻi he māmaní ʻaki ha melino lahi ange. Pea te ne maluʻi koe mei he ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻE tokoniʻi koe ʻe he fekumi ʻi he hisitōlia fakafāmilí ke ke ongoʻi ʻokú ke kau ʻi ha meʻa ʻoku mahulu ange ʻi ho ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí.
Neongo ʻoku maʻu ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻa e mālohi ke faitāpuekina ʻa kinautolu ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, ka ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi tatau pē ke faitāpuekina ʻa e kakai moʻuí. ʻOku ʻi ai hono ivi tākiekina ke fakamaʻa ʻa kinautolu ʻoku ngāue ki aí. ʻOku nau tokoni ke hakeakiʻi honau ngaahi fāmilí.
Fehuʻi ke Akó
Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke mamata ai ki hono faitāpuekina ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻa e kakai moʻuí?
ʻOku toe fakautuutu ange ʻa e fiemaʻu ke tau ʻalu maʻu pē ki he temipalé
Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku fakautuutu pē ʻoho ʻa e filí, pea fakalalahi mo kehekehe hono mālohí. ʻOku toe fakautuutu ange ʻa e fie maʻu ke tau ʻalu maʻu pē ki he temipalé. ʻOku ou kole atu ke mou tuku ha taimi ke mou vakai fakalelei ai ki he anga hono fakaʻaongaʻi ho taimí. Fakaʻaongaʻi lelei ho taimí koeʻuhí ko ho kahaʻú mo ho fāmilí. Kapau ʻokú ke lava ʻo ʻalu ki he temipalé, ʻoku ou tapou atu ke ke feinga ke ke fetuʻutaki maʻu pē mo e ʻEikí—ʻo ʻalu ki Hono fale māʻoniʻoní—pea tauhi pau maʻu pē taimi ko iá ʻi he fiefia. ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana ʻokú Ne ʻafioʻi ʻokú ke fiemaʻu ʻi hoʻo feilaulau ke tokoni mo moihū ʻi Hono temipalé. …
… Kiate kinautolu kuo fuoloa ʻenau mavahe mei he temipalé, ʻoku ou tapou atu ke mou teuteu pea foki leva ki ai he vave tahá.
Ka ʻoku taʻofi fakataimi hoʻo ʻalu ki he temipalé tuʻunga he mamaʻo, pe mahamahakí, pe ha toe meʻa fakatuta kehe, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke fokotuʻu ha taimi pau ke ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi fuakava kuó ke faí.
Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke manako ke ʻalu ki he temipalé, toutou ʻalu lahi ange ki ai—kae ʻikai siʻi ange. Tuku ke akoʻi mo tataki koe ai ʻe he ʻEikí, ʻaki Hono Laumālié. ʻOku ou palōmesi atu ʻi he fakalau atu ʻa e taimí, ʻe hoko ʻa e temipalé ko ha feituʻu ʻo e maluʻanga, fiemālie, pea mo e fakahā.
Pea ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakava fakatemipalé, ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie lahi ange ki he mālohi fakaivia ʻo e ʻEikí. ʻOku tau maʻu ʻi he temipalé ha maluʻi mei he ngaahi fakatanga ʻo e māmaní. ʻOku tau aʻusia lahi ange ʻa e ʻofa haoahoa ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻetau Tamai Hēvaní! ʻOku tau ongoʻi ha nonga mo ha fakamahino fakalaumālie, ʻo kehe ia mei he taʻe-manonga ʻo e māmaní.
Ko ʻeku palōmesi ʻeni kiate koé: Ko e taha kotoa pē ʻoku kumi fakamātoato kia Sīsū Kalaisí, te ne maʻu Ia ʻi he temipalé. Te ke ongoʻi ʻEne ʻaloʻofá. Te ke maʻu ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻi fihi tahá. ʻE mahino lelei ange kiate koe ʻa e fiefia ʻi Heʻene ongoongoleleí.
Fehuʻi ke Akó
ʻI hoʻo vakavakaiʻi ʻi he faʻa lotu hoʻo moʻuí, ko e hā ha feilaulau ʻokú ke ongoʻi te ke lava ʻo fai ke fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange ʻi he fale ʻo e ʻEikí?
Ngaahi Fakaafé mo e Ngaahi Talaʻofá
ʻE ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana ʻi hoʻo ngāue mo moihū ʻi Hono ngaahi temipalé
ʻOku ou kole atu ke mou tuku ha taimi ke mou vakai fakalelei ai ki he anga hono fakaʻaongaʻi ho taimí. Fakaʻaongaʻi lelei ho taimí koeʻuhí ko ho kahaʻú mo ho fāmilí. Kapau ʻokú ke lava ʻo ʻalu ki he temipalé, ʻoku ou tapou atu ke ke feinga ke ke fetuʻutaki maʻu pē mo e ʻEikí—ʻo ʻalu ki Hono fale māʻoniʻoní—pea tauhi pau maʻu pē taimi ko iá ʻi he fiefia. ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana ʻokú Ne ʻafioʻi ʻokú ke fiemaʻu ʻi hoʻo feilaulau ke tokoni mo moihū ʻi Hono temipalé. …
… Kiate kinautolu kuo fuoloa ʻenau mavahe mei he temipalé, ʻoku ou tapou atu ke mou teuteu pea foki leva ki ai he vave tahá.
Ka ʻoku taʻofi fakataimi hoʻo ʻalu ki he temipalé tuʻunga he mamaʻo, pe mahamahakí, pe ha toe meʻa fakatuta kehe, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke fokotuʻu ha taimi pau ke ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi fuakava kuó ke faí.
Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke manako ke ʻalu ki he temipalé, toutou ʻalu lahi ange ki ai—kae ʻikai siʻi ange. Tuku ke akoʻi mo tataki koe ai ʻe he ʻEikí, ʻaki Hono Laumālié. ʻOku ou palōmesi atu ʻi he fakalau atu ʻa e taimí, ʻe hoko ʻa e temipalé ko ha feituʻu ʻo e maluʻanga, fiemālie, pea mo e fakahā.
ʻE akoʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi Hono fale ʻo e akó
Ko e taimi te ke haʻu ai mo hoʻo lekomeni temipalé, loto-mafesifesí, mo e ʻatamai fifilí ki he fale ako ʻo e ʻEikí, te Ne akoʻi koe.
ʻE fakahoko ʻe he fekumi mo hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ha liliu lahi ʻi hoʻo moʻuí
Kapau naʻe malava ke u talanoa fakafoʻituitui mo e taautaha kei talavou kotoa, te u kole fakamātoato atu ke kumi haʻo hoa ʻe lava ke mo sila ʻi he temipalé. Mahalo te ke fifili pe ko e hā hano ʻaonga ki hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻaonga kotoa ia! ʻI hoʻo mali ʻi he temipalé mo toutou foki ki aí, ʻe fakamālohia ai koe mo tataki hoʻo ngaahi filí.
Kapau ne u lava ke talanoa mo e husepāniti mo e uaifi kotoa pē ʻoku teʻeki ai sila ʻi he temipalé, te u kole fakamātoato ange ke nau fakahoko ʻa e ngaahi sitepu ʻoku fiemaʻu ke nau maʻu ai ʻa e fungani ouau liliu moʻui ko iá. ʻE ʻaonga nai? Kapau pē te mo fie fakalakalaka fakataha ʻo taʻengata. He ʻikai ke lava ʻe he fakaʻamu pē ke mo fakataha ʻo taʻengatá, ʻo fakahoko ia. He ʻikai lava ʻe ha toe ouau pe aleapau ʻo fakahoko ia.
Kapau ʻe lava ke u talanoa mo e tangata pe fefine kotoa ʻoku fie mali ka ʻoku teʻeki maʻu hono hoa taʻengatá, te u tapou atu ke ʻoua te ke tali kae ʻoua kuó ke mali ka ke toki maʻu ʻenitaumeni ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Kamata he taimí ni ke ke ako mo aʻusia e ʻuhinga ʻo e fakamahafu ʻaki e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
Pea kiate kimoutolu kotoa kuo mou fai e ngaahi fuakava fakatemipalé, ʻoku ou kōlenga atu ke mou feinga—ʻi he faʻa lotu pea maʻu ai pē—ke mahino ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau fakatemipalé. ʻE ava ʻa e ngaahi matapā fakalaumālié. Te ke ʻilo ʻa e founga ke fakaava ai ʻa e veili ʻi he vahaʻa ʻo langi mo māmaní, founga ʻo e kole ki he kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ke tauhi koé, mo e founga ke maʻu lelei ange ai ʻa e fakahinohino mei he langí. ʻE fakamālohia mo fakaivia ho tuʻunga fakalaumālié ʻi hoʻo feinga faivelenga ke fakahoko iá.
ʻOku fakakoloaʻi kitautolu ʻi he temipalé ʻaki e mālohi ʻo e ʻEikí
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ko ʻeku palōmesí ʻeni. He ʻikai ha meʻa ʻe tokoni lahi ange kiate koe ke ke pīkitai ai ki he vaʻa ukameá [ʻuhinga ki he folofola ʻa e ʻOtuá] ka ko e faʻa moihū ʻi he temipalé ʻo fakatatau mo ho tūkungá. He ʻikai ha meʻa te ne maluʻi lahi ange koe ʻi hoʻo fepaki mo e ngaahi ʻao fakapoʻuli ʻo e māmaní. He ʻikai ha meʻa te ne fakaivia hoʻo fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí pe tokoni ke mahino lahi ange kiate koe ʻa e palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. He ʻikai ha meʻa te ne fakanonga lahi ange ho laumālié ʻi he lolotonga ʻa e taimi ʻo e mamahí. He ʻikai ha meʻa te ne fakaava lahi ange ʻa e ngaahi langí. He ʻikai pē ha meʻa!
Ko e temipalé ko e matapā ia ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá maʻatautolú, he ko e temipalé ko e potu pē ia ʻe taha ʻi māmani te tau lava ai ʻo maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahamé. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau fai ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau lavá, ʻi he tataki ʻa e ʻEikí, ke maʻungofua ange ʻa e ngaahi tāpuaki fakatemipalé ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí.
Pea ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakava fakatemipalé, ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie lahi ange ki he mālohi fakaivia ʻo e ʻEikí. ʻOku tau maʻu ʻi he temipalé ha maluʻi mei he ngaahi fakatanga ʻo e māmaní. ʻOku tau aʻusia lahi ange ʻa e ʻofa haoahoa ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻetau Tamai Hēvaní! ʻOku tau ongoʻi ha nonga mo ha fakamahino fakalaumālie, ʻo kehe ia mei he taʻe-manonga ʻo e māmaní.
Ko ʻeku palōmesi ʻeni kiate koé: Ko e taha kotoa pē ʻoku kumi fakamātoato kia Sīsū Kalaisí, te ne maʻu Ia ʻi he temipalé. Te ke ongoʻi ʻEne ʻaloʻofá. Te ke maʻu ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻi fihi tahá. ʻE mahino lelei ange kiate koe ʻa e fiefia ʻi Heʻene ongoongoleleí.
ʻE hanga ʻe hono fakahoko e ngāue fakatemipalé maʻa hoʻo ngaahi kuí, ʻo fakatupulaki hoʻo moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina
ʻOku ou fai atu ha palōmesi he ʻahó ni: ʻE hanga ʻe hoʻomou kau atu ki he fakatotolo ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo hono teuteuʻi e fakamatala hoʻomou ngaahi kuí ke fakafeʻungaʻi kinautolu ki heʻenau ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, ʻo fakatupulaki hoʻomou moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina. Te ne fakalahi hoʻo vakai ki he moʻuí. Te ne tāpuekina ho fāmili ʻi he māmaní ʻaki ha melino lahi ange. Pea te ne maluʻi koe mei he ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻE tokoniʻi koe ʻe he fekumi ʻi he hisitōlia fakafāmilí ke ke ongoʻi ʻokú ke kau ʻi ha meʻa ʻoku mahulu ange ʻi ho ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí.
Ngaahi Vitiō
Ko e Talanoa ʻa Nalesoni fekauʻaki mo e Ngaahi Temipalé mo Vahevahe ha Aʻusia Fakataautaha
Ngaahi Lea mo e Fakamatala Fekauʻakí
“ʻE Toe Hāʻele Mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisī” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2024)
“Fiefia ʻi he Meʻaʻofa ʻo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí” (konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024)
“Tokanga Taha ki he Temipalé” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022)
“Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie” (konifelenisi lahi ʻOkatopa 2022)
“Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021)
“Ngaahi Koloa Fakalaumālie” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019)
“Ngaahi Toʻu Tangata Fehokotaki ʻi he ʻOfá” (konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2010)
“Teuteu ki he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé” (Liahona, ʻOkatopa 2010)