Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 12: Ko Hono Vahevahe e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí


“Vahe 12: Ko Hono Vahevahe e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lāsolo M. Nalesoni (2023)

“Vahe 12,” Ngaahi Akonakí: Lāsolo M. Nalesoni

kau fafine ʻoku nau lau folofola

Vahe 12

Ko Hono Vahevahe e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Mahalo ko koe tonu te ke fakaʻatā ʻa e faingamālie ki [ha tokotaha] ke ne maʻu ʻa e fakamoʻuí mo ha mahino ki he tokāteline ʻa Kalaisí.

Mei he Moʻui ʻa Lāsolo M. Nalesoní

Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻE fiemaʻu ʻe he taha kotoa pē ha faingamālie ke ne ʻilo fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.” Kuó ne vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻo Sīsū Kalaisí mo e kau mēmipa hono fāmilí, kaungāmeʻá, kaungāʻapí, kaungā-ngāué, mo e kau taki fakapuleʻangá ʻo fakafou ʻi heʻene leá mo e tā sīpingá. ʻOku maʻu ha sīpinga ʻe taha mei heʻene feohi fakakaungāmeʻa mo Toketā Sengi Seni-Siangí:

“ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe fakaafeʻi au ke u hoko ko ha palōfesa ʻaʻahi ʻi he tafá ki he Lepupelika ʻo e Kakai ʻo Siainá. ʻI heʻeku fetaulaki pea fakaʻau ke maheni lelei mo Toketā Sengi, naʻá ne tokangaʻi aú, ne u sioloto ki heʻene tui ʻa e vala hina ki he papitaisó. ʻI heʻeku fetaulaki mo e uaifi ʻo Toketā Sengí, naʻe ʻikai ke u lava ʻo taʻofi ʻeku fakakaukau ki heʻena teunga hina fakataha ʻi he temipalé. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ʻaonga ʻa e ngaahi fakakaukaú ni, he naʻe ʻikai ngofua ke u lea kau ki he ongoongoleleí lolotonga ʻeku ʻi Siainá pea naʻá ku tauhi pau ki he lao ko iá. Ka neongo ia, ʻi ha ngaahi folau lahi ki Siaina, kuó ma hoko mo Toketā Sengi ko ha ongo kaungāmeʻa mamae.

“Hili ha taʻu ʻe ono mei hono uiuiʻi au ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ku maʻu ha tohi taʻeʻamanekina meia Toketā Sengi. Naʻá ne pehē kuó ne ʻosi moʻui ʻo fakatatau mo e lao Siapaní mo Siainá fakatouʻosi pea ngāue foki ʻi ha falemahaki Pelesipiteliane. Naʻá ne pehē leva ʻokú ne taʻu fitungofulu he taimí ni, pea ko e tōʻonga moʻui pē naʻe ʻuhingamālie kiate iá ko e moʻui ʻa Toketā Lāsolo Nalesoní. Naʻá ne fie ʻilo pe ʻe lava ʻo akoʻi kiate ia e ongoongoleleí ʻo kapau te ne hiki mo hono uaifí ki Tolonitō ʻi Kānatá. Naʻá ku talaange te u fiefia ʻaupito ke fokotuʻutuʻu ke ne fetaulaki mo e kau faifekaú.

“Hili ha ngaahi uike siʻi mei heʻeku fetuʻutaki ki he palesiteni fakamisiona ʻi Tolonitoó, naʻá ku ʻilo ai ne mateuteu e ongo kaungāmeʻa mamaé ni ke na papitaiso. Naʻá ku puna ki Tolonitō ke kau ʻi hona ouau papitaisó. Hili hona hilifakinimá, naʻá ku talaange te u toe foki ange hili ha taʻu ʻe taha ke fakahoko ʻena silá ko ha ongo meʻa mali ʻi he Temipale Toronto Ontario, pea ne u fai ia. Ko ha ngaahi aʻusia taautaha mahuʻinga ʻeni ne kamata ʻi he fakakaukauloto ki haʻana teunga hiná.”

Ngaahi Akonaki ʻa Lāsolo M. Nalesoní

ʻOku fiemaʻu lahi ange ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻahó ni ʻi ha toe taimi kimuʻa

5:34

Kāinga, ʻoku fiemaʻu lahi ange e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻahó ni ʻi ha toe taimi kimuʻa. Kuo maumauʻi ʻe he fakakikihí e meʻa kotoa pē ne taukaveʻi mo akoʻi ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻofa he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo fakamoʻoni ko ʻEne ongoongoleleí ʻa e solovaʻanga tuʻuloa ki he melinó. Ko ʻEne ongoongoleleí ko ha ongoongolelei ia ʻo e melinó.

Ko ʻEne ongoongoleleí ʻa e tali ʻi he taimi ʻoku taaʻi ʻaki ai e māmaní ʻa e manavaheé. ʻOku fakamamafaʻi heni e fiemaʻu vivili ko ia ke muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ākongá ke “ʻalu ki māmani kotoa pē ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē” [Maʻake 16:15; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí]. ʻOku ʻi ai hotau fatongia toputapu ke vahevahe e mālohi mo e melino ʻa Sīsū Kalaisí kiate kinautolu kotoa pē ʻe fie fanongo mo tuku ke pule e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.

Kuo fai ʻe he tokotaha kotoa pē ha fuakava mo e ʻOtuá ke tokanga ki he niʻihi kehé mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Te tau lava ʻo fakahaaʻi e tui ki he ʻOtuá mo mateuteu maʻu pē ke tali ki he taha kotoa pē ‘okú ne fehuʻia “ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate [kitautolú]” [1 Pita 3:15]. ʻOku ʻi ai hotau fatongia takitaha ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

Fehuʻi ke Akó

Ko e hā ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ke ke maʻu e melinó?

Mahalo ko koe tonu te ke fakaʻatā ʻa e faingamālie ki hono fakamoʻui ha tahá

15:37

ʻE lava e kau mēmipa kotoa pē ʻo hoko ko e kau faifekau. … ʻE lava ke hoko e mēmipa kotoa ko ha fakaʻilonga ʻo e kakai tuí [vakai, 1 Tīmote 4:12]. … ‘I hoʻomou hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisí, ʻe lava ke mou moʻui fakatatau mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻE lava ke mou maʻu ha “loto-maʻa mo e nima maʻa”; pea ʻe lava ke mou “tongitongi ʻa e tatau ʻo e ʻOtuá ʻi homou [fofongá]” [ʻAlamā 5:19]. ʻE hā mai hoʻomou ngāue leleí ki he niʻihi kehé. ʻE ulo mei homou fofongá e maama ʻa e ʻEikí. ʻI he maama ko iá, mateuteu ki ha ngaahi fehuʻi. Ne faleʻi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá ʻo pehē, “Nofo teu pē ke talia … ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú” [1 Pita 3:15].

Tuku ke mou tali loto-māfana mo fiefia. Pea tuku hoʻomou talí ke mahuʻingamālie ki he tokotaha ko iá. Manatu, ko e fānau foki ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú Ne fiemaʻu e tokotaha ko iá ke feʻunga mo e moʻui taʻengatá pea toe foki hake kiate Ia. Mahalo ko koe te ke kamata hono fakamoʻuí mo ʻai ke mahino ki ai e tokāteline ʻa Kalaisí.

Hili pē hoʻo ʻuluaki talí, teuteu leva ki he sitepu hono hokó. ʻE lava ke ke fakaafeʻi ho kaungāmeʻá ke mo maʻu lotu. ʻOku tokolahi hotau kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻoku talitali lelei kinautolu ki hotau falelotú. Ko e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu ne loto ke ako ʻo toe lahi ange kiate Iá naʻe pehē, “Haʻu ʻo mamata [Sione 1:39]. ʻE tokoni ha fakaafe ke maʻu lotu mo koe he Sāpaté pe ke kau ʻi ha ʻekitivitī fakasōsiale pe ngāue ʻa e Siasí ke toʻo atu e ngaahi talatupuʻa maʻuhalá pea ongoʻi fiemālie ange e kau ʻaʻahí ʻi heʻetau feohí.

ʻI hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, feohi mo kinautolu ʻoku ʻikai ke mou mahení pea talitali loto-māfana kinautolu. Fakafeohi he Sāpate kotoa ki ha taha ne ʻikai te mo maheni kimuʻa. Feinga he ʻaho takitaha ke fakatokolahi ho ngaahi mahení.

Te ke lava ʻo fakaafeʻi hao kaungāmeʻa ke lau e Tohi ʻa Molomoná. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ko ha tohi talanoa pe hisitōlia. Ko ha toe fakamoʻoni ia e taha ʻo Sīsū Kalaisi. Ko hono taumuʻá ke “fakalotoʻi foki ʻa e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengata, ʻokú Ne fakahā Ia ʻe Ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē” [peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná]. ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he tohí ni te ne lava ʻo ʻai ke ongo ia ki ho lotó pea langaki e moʻui ʻa e niʻihi ʻoku fekumi ki he moʻoní. Fakaafeʻi ho kaungāmeʻá ke ne lau ʻa e tohí ʻi he faʻa lotu. …

15:37

Ko e founga ʻe taha ke vahevahe ai e ongoongoleleí ko hono fakaafeʻi hao kaungāmeʻa ke talanoa mo e kau faifekau taimi kakató ʻi ho ʻapí. Kuo ui mo teuteuʻi e kau faifekau ko iá ke akoʻi e ongoongoleleí. ʻE lava ke kamata e fononga hoʻo ngaahi kaungāmeʻá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi ho ʻapí ʻi he ongo fiemālie ʻoku nau maʻu aí. Ne folofola e ʻEikí, “ʻOku ui ʻa kimoutolu ke fakahoko ʻa hono tānaki ʻo hoku kakai kuo filí; he ʻoku fanongo ʻa hoku kakai kuo filí ki hoku leʻó pea ʻikai fakafefeka honau lotó” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:7].

ʻOku talamai ʻe he folofolá “ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku kei ʻi he māmaní …ʻoku kei taʻofi mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12]. ʻIkai ko ho faingamālié ia? ʻE lava ke ke hoko ko honau ākonga ʻe tokoni ke nau ʻiloʻi iá! …

ʻE lava ke hoko e tokotaha ʻoku muimui ʻia Sīsū Kalaisí ko ha mēmipa ngāue fakafaifekau lelei. ʻE ala ngāue fakataha e mēmipá mo e kau faifekau taimi kakató ke ʻomi e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki he kaungāmeʻa mo e kaungāʻapi ʻoku mou mataʻikoloa ʻakí.

ʻI he taimi ʻoku fehuʻi atu ai e kakaí fekauʻaki mo e fiefia mo e ʻamanaki lelei ʻoku nau vakai ki ai ʻiate koé, ʻoku nau fiemaʻu ha tali nounou, kae ʻikai ko ha malanga lōloa. ʻOku ou fokotuʻu atu ke mou fai ha tali nounou. ʻE malava ke iku ia ki ha ngaahi fepōtalanoaʻaki lōloa ange ʻamui.

Fehuʻi ke Akó

Ko e hā te ke lea ʻaki ki ha taha ʻoku fie ʻilo ki he ʻuhinga ʻokú ke hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

Te tau lava kotoa ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he akonaki mo e tā sīpinga

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau maʻu e fatongia toputapu mo e fuakava ke vahevahe e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo tāpuakiʻi e moʻui ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. … ʻOku mahulu hake ʻa e fekau ʻoku tuku mai kiate kitautolú ʻi hono fakaafeʻi pē ʻa e kakaí ke kau ki he Siasí. ʻOku tau fiemaʻu e tokotaha kotoa ke hoko ko ha ākonga ului moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi pea ke muimui kiate Ia—he taimí ni pea taʻengata.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau vahevahe ai e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, ʻoku tau fakahoko ai hotau ngafa ko e kau ākonga ʻa e ʻEikí.

15:37

Naʻe tohi ʻa Paula ki he talavou ko Tīmoté ʻo pehē, “ʻOua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻí ʻe ha taha; ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungaanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni” [1 Tīmote 4:12; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí]. ʻOku kei ʻaonga pē ʻa e faleʻi ko iá kiate kitautolu he taimí ni ʻo hangē pē ko e ʻaho ko iá.

Te tau lava kotoa ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he akonaki mo e tā sīpinga. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ongoongoleleí ki he “ongoongo ʻoku lelei.” Ko e ongoongo leleí ko e ʻEiki ia ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne pōpoaki ʻo e fakamoʻuí.

Kau ʻi he founga tānaki maʻongoʻonga ko ʻení. Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki ho kaungāʻapí, ki ho ngaahi kaungāmeʻá. … Angaʻofa ange; ʻai ke fakafiefia ange e feohi mo koé. … Mou feangaleleiʻaki; mou fetokaʻiʻaki; kumi ki he lelei ʻi he niʻihi kehé. ʻI hoʻo tā ʻa e sīpinga ko iá, ʻe fie faʻifaʻitaki atu ʻa e kakai kehé kiate koe, te nau fie tatau ange mo koe.

Ngaahi Fehuʻi ke Akó

Ko hai ha kakai kuo nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí kiate koe? Kuo ueʻi fakalaumālie fēfē koe ʻe heʻenau ngaahi sīpingá ke vahevahe hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí mo e niʻihi kehé?

ʻOku tau fiemaʻu ha kau faifekau taimi kakato tokolahi ange—ha kau faifekau moʻui taau tokolahi ange

5:34

ʻOku ou toe fakapapauʻi mālohi atu he ʻahó ni e meʻa ne kole mai ʻe he ʻEikí ki he talavou moʻui taau kotoa pē ʻe malavá, ke teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ki he kau talavou ʻo e Siasí, ko e ngāue fakafaifekaú ko ha fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo fakatatali mai kimoutolu kau talavou ki he kuonga ko ʻeni ne talaʻofa mai ʻe fakahoko ai hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻI hoʻo ngāue fakafaifekaú, ʻokú ke kau ai ʻi he fatongia mātuʻaki mahuʻinga ko ʻení!

Kiate kimoutolu kau finemui ʻoku malavá, ko ha faingamālie mālohi lahi foki e ngāue fakafaifekaú, ʻo ka ke ka loto ki ai. ʻOku mau ʻofeina ʻa e kau faifekau fefiné mo talitali lelei moʻoni kinautolu. ʻOku fakaofo moʻoni e meʻa ʻoku mou ʻomi ki he ngāué ni! Lotua ke ke ʻiloʻi pe ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke ngāue fakafaifekau, pea ʻe ʻoatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e talí ki ho lotó mo e ʻatamaí.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku mou mahuʻinga kotoa ki he ʻEikí. Naʻá Ne tuku fakatatali kimoutolu ki he taimí ni ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ko hoʻo fili ko ia ke ngāue fakafaifekaú, neongo pe ko ha ngāue fakafaifekau malanga pe faifekau tokoni, ʻe tāpuekina ai koe mo e niʻihi kehé. ʻOku mau talitali lelei foki mo e ngaahi hoa mali matuʻotuʻá ke ngāue ʻi he taimi ʻoku fakafaingamālieʻi ai kimoutolu ʻe homou ngaahi tūkungá. ʻOku ʻikai pē foki ke lava ʻo tongia ʻenau ngāué.

ʻOku faiako mo fakamoʻoni e faifekau kotoa pē ki he Fakamoʻuí. ʻOku hanga ʻe he fakapoʻuli fakalaumālie ʻo e māmaní ʻo ʻai ke fiemaʻu lahi ange e maama ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ha toe taimi. ʻE fiemaʻu ʻe he taha kotoa pē ha faingamālie ke ne ʻilo fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. ʻE fiemaʻu ʻe he taha kotoa pē ke ne ʻilo ʻa e feituʻu te nau lava ke maʻu ai ʻa e ʻamanaki leleí mo e melino ʻoku “ʻ[ope atu] ʻi he faʻa ʻiloá” [Filipai 4:7].

ʻOku tau fie maʻu ha kau faifekau tokolahi ange—ha kau faifekau moʻui taau tokolahi ange. Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e ʻEikí he māmaní, naʻá Ne folofola ki Heʻene kau ākongá, “Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻa e taʻú, kae tokosiʻi ʻa e kau ngāué: ko ia mou kole ai ki he ʻEiki ʻo e taʻú, ke ne fekau atu ʻa e kau ngāué ki heʻene taʻú” [Luke 10:2].

Fehuʻi ke Akó

Ko e hā hoʻo lea ʻe fai ke fakalotolahiʻi mo poupouʻi ha taha ʻoku fakakaukau ke ngāue fakafaifekau taimi kakató?

ʻOku tali ʻe he kau faifekau matuʻotuʻa fakaofó ʻa e ngaahi tautapa ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló

15:47

ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he kau faifekaú, ʻoku tau faʻa fakakaukauloto ki ha kau talavou ʻoku tui sote mo hēkesi pea mo ha kau finemui ʻoku teunga taau. Ka ʻoku kau fakataha mo kinautolu ha kau faifekau matuʻotuʻa fakaofo kuo nau tali e kole ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke ʻi ai ha kau faifekau mali tokolahi angé.

ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻetau kau faifekau matuʻotuʻá. ʻOku nau kei talavou fakalaumālie, poto, mo loto-fiemālie ke ngāue. … ʻOku loto-fiemālie ʻa e kāingalotu ʻofeina ko ʻení ke tokoni mo fakamālohia e moʻui ʻa e niʻihi kehé. …

15:47

… ʻOku kehekehe mo lahi e ngaahi faingamālie maʻá e kau faifekau matuʻotuʻá. Ko honau uiuiʻi ke ngāué ʻoku fakahoko ia ʻi he hili hano fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu, ki honau puipuituʻa fakangāué, taukei ʻi he leá, mo e ngaahi meʻa fakatāutaha te nau malavá. Mahalo ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fiemaʻu ke ngāué, ko ha holi ke ngāué. [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2–3]. …

ʻOku tokolahi ha Kāingalotu fakatōkilalo ʻo e Siasí ʻoku nau manavasiʻi ʻoku ʻikai ke nau taau mo e ngāue fakafaifekaú. Ka ki ha taha teu faifekau pehē, kuo fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e fakafiemālié ni: “ʻOku hanga ʻe he tuí, ʻamanaki leleí, manavaʻofá mo e ʻofá, mo e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá, ʻo fakafeʻungaʻi ia ki he ngāué” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:5].

Ngaahi Fehuʻi ke Akó

Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke mamata ai ki hono fakamālohia ʻe he kau faifekau matuʻotuʻá ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehé? Ko e hā ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai e kau faifekau matuʻotuʻá mo honau ngaahi fāmilí ʻe heʻenau ngāué?

ʻOku akoʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí mo tāpuekina e moʻui ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē

ʻOku ngāue e kau faifekau kotoa, ʻa e talavoú mo e matuʻotuʻá ʻi he ʻuhinga pē ʻe taha ke toe lelei ange e moʻui ʻa e kakai kehé.

ʻE fakafōtunga ʻe he fili ko ia ke ngāue fakafaifekaú ʻa e ikuʻanga fakalaumālie ʻo e tokotaha faifekaú, ʻa hono malí, pea mo hona hakó ʻi he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú. ʻOku fakanatula pē ʻa e fakaʻamu ko ia ke ngāué ʻi he ului, moʻui taau mo mateuteu ʻa e tokotahá. …

15:48

ʻOku tau muimui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo faiako ʻo kau kiate Ia. ʻOku tau ʻilo ne hili ʻEne ikuna kāfakafa e maté, ne hā tuʻo lahi ʻa e ʻEikí kuo toetuʻú ki Heʻene kau ākongá. Naʻá Ne maʻu meʻatokoni fakataha mo kinautolu. Naʻá Ne ʻaʻeva mo kinautolu. Kimuʻa ʻi Heʻene Hāʻele Hake fakamuimui tahá, naʻá Ne fekauʻi kinautolu ke nau “ʻalu … ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní” [Mātiu 28:19]. Ne fai ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e fakahinohino ko iá. Naʻa nau ui foki mo ha niʻihi kehe ke tokoni ke fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí.

ʻOku fai ʻa e fekau tatau he ʻahó ni ki he kau faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo onopōní. ʻOku ngāue e kau faifekaú ni ʻi ha ngaahi fonua ʻe 150 tupu. ʻI heʻenau hoko ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku nau feinga ke fakahoko e fekau fakalangi ko iá—ʻa ia ne toe fakafoʻou ʻe he ʻEikí tonu pē—ke ʻave ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ki māmani pea tāpuakiʻi e moʻui ʻa e kakaí ʻi he feituʻu kotoa.

Fehuʻi ke Akó

Kuo tākiekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe ha fili naʻá ke fai pe ko ha taha kehe ke ngāue fakafaifekaú?

ʻOku tau fiemaʻu ke tohitongi ʻe he kau faifekaú ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi honau lotó

Naʻe tomuʻa ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hotau kuongá ʻi Heʻene folofola mai fakafou ʻi Heʻene palōfitá: “Te u ʻai ʻeku fonó ki honau lotó, pea te u tohi ia ʻi honau laumālié; pea te u hoko ko honau ʻOtua, pea ʻe hoko ʻa kinautolu ko hoku kakai” [Selemaia 31:33; tānaki atu hono fakamamafaʻí]. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te tau fiemaʻu lahi ange, ka ke maʻu ʻe heʻetau kau faifekaú ʻa e tāpuaki ko iá, ke tohitongi e tokāteline ʻa Kalaisí ʻi honau lotó—pea fokotuʻu maʻu ia ki heʻenau moʻuí [vakai, 3 Nīfai 11:31–40]. ʻE omi ha kakai tokolahi ange ke maʻu ha ʻilo ki he ʻEikí pea papitaiso, ʻo fakafou ʻi he kau faifekau maʻongoʻonga ko ʻení. …

Ko e kau faifekau ko ē ʻoku nau feinga ke tohitongi e fono ʻa e ʻEikí ʻi honau lotó—ʻoku nau hoko moʻoni—ʻi heʻenau tōʻongá, sīpingá, mo e ngāué—ko e ngaahi “tohi ʻa Kalaisí” ke “ʻilo pea lau ʻe he kakai kotoa pē” [2 Kolinitō 3:2–3]. Koeʻuhí kuo tohitongi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi honau lotó, ʻoku nau hoko ai ko e kau talafekau moʻoni mo e sīpinga pōtoʻi lea ʻa e ʻEikí.

Fehuʻi ke Akó

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tohi e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi hotau lotó?

ʻOku fiemaʻu ke tau hokohoko atu ʻi he tui mo fai hotau lelei tahá, ʻo ʻiloʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá

ʻOku mou ʻiloʻi lelei e folofola ʻa e ʻEikí “Te u fakavavevaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimí” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:73]. ʻOku tau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he fakalakalaka fakaofo ko ʻení. …

Neongo ʻoku fakavaveʻi e ngāue ʻo e fakamoʻuí pea kuo liliu ha niʻihi ʻo ʻetau ngaahi meʻangāue ki hono fai ʻo e ngāué, ka kuo teʻeki ke liliu e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Ko ʻEne ngāué mo Hono nāunaú maʻu ai pē “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” [Mōsese 1:39]. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ‘i Heʻene hoko ko ha Tamai ʻaloʻofa mo ʻofá, ʻokú Ne fakaʻamua e foki malu mo lelei ange ʻa ʻEne fānaú. Ko ia ai naʻá Ne fokotuʻu mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻa Hono Siasí, ke lava ʻEne fānaú ʻo ako kiate Kinaua, fili ke talangofua ki he ngaahi fekaú, pea taau mo e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa e moʻui taʻengatá.

Ko kitautolu ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEikí, ko hotau faingamālie ia ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí. Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ha fakakaukau fakaofo. Naʻá ne pehē, ko e fakafofonga, ākonga—ʻio, faifekau takitaha—te nau lava ke hoko ko ha “tohi ʻa Kalaisi, … kuo tohi kae ʻikai ʻaki ʻa e vaitohi, ka ko e Laumālie ʻo e ʻOtua moʻui … [ʻoku tohitongi] ʻi he kakano ʻo e lotó” [2 Kolinitō 3:3]. … ʻOku fiemaʻu ke tau hokohoko atu ʻi he tui mo fai hotau lelei tahá, ʻo ʻiloʻi te Ne tokoniʻi kitautolu.

Fehuʻi ke Akó

Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo feinga ke vahevahe ʻEne ongoongoleleí mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí pe niʻihi kehé?

Ngaahi Fakaafé mo e Ngaahi Talaʻofá

Mahalo ko koe tonu te ke fakaʻatā ʻa e faingamālie ki he fakamoʻui ha taha

15:37

‘I hoʻomou hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisí, ʻe lava ke mou moʻui fakatatau mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻE lava ke mou maʻu ha “loto-maʻa mo e nima maʻa”; pea ʻe lava ke mou “tongitongi ʻa e tatau ʻo e ʻOtuá ʻi homou [fofongá]” [ʻAlamā 5:19]. ʻE hā mai hoʻomou ngāue leleí ki he niʻihi kehé. ʻE ulo mei homou fofongá e maama ʻa e ʻEikí. ʻI he maama ko iá, mateuteu ki ha ngaahi fehuʻi. Ne faleʻi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá ʻo pehē, “Nofo teu pē ke talia … ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú” [1 Pita 3:15].

Tuku ke mou tali loto-māfana mo fiefia. Pea tuku hoʻomou talí ke mahuʻingamālie ki he tokotaha ko iá. Manatu, ko e fānau foki ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú Ne fiemaʻu e tokotaha ko iá ke feʻunga mo e moʻui taʻengatá pea toe foki hake kiate Ia. Mahalo ko koe te ke kamata hono fakamoʻui mo ʻai ke mahino ki ai e tokāteline ʻa Kalaisí.

ʻE lava ke hoko e tokotaha ʻoku muimui ʻia Sīsū Kalaisí ko ha mēmipa ngāue fakafaifekau lelei

ʻE lava ke hoko ha tokotaha ʻoku muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga kia Sīsū Kalaisí ko ha mēmipa ngāue fakafaifekau lelei. ʻE ala ngāue fakataha e mēmipá mo e kau faifekau taimi kakató ke ʻomi e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki he kaungāmeʻa mo e kaungāʻapi ʻoku mou mataʻikoloa ʻakí.

Ko hoʻo fili ko ia ke hoko ko ha faifekau malanga pe faifekau tokoní, ʻe tāpuekina ai koe mo e niʻihi kehé

5:34

ʻOku ou toe fakapapauʻi mālohi atu he ʻahó ni e meʻa ne kole mai ʻe he ʻEikí ki he talavou moʻui taau kotoa pē ʻe malavá, ke teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ki he kau talavou ʻo e Siasí, ko e ngāue fakafaifekaú ko ha fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo fakatatali mai kimoutolu kau talavou ki he kuonga ko ʻeni ne talaʻofa mai ʻe fakahoko ai hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻI hoʻo ngāue fakafaifekaú, ʻokú ke kau ai ʻi he fatongia mātuʻaki mahuʻinga ko ʻení!

Kiate kimoutolu kau finemui ʻoku malavá, ko ha faingamālie mālohi lahi foki e ngāue fakafaifekaú, ʻo ka ke ka loto ki ai. ʻOku mau ʻofeina ʻa e kau faifekau fefiné mo talitali lelei moʻoni kinautolu. ʻOku fakaofo moʻoni e meʻa ʻoku mou ʻomi ki he ngāué ni! Lotua ke ke ʻiloʻi pe ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke ngāue fakafaifekau, pea ʻe ʻoatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e talí ki ho lotó mo e ʻatamaí.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku mou mahuʻinga kotoa ki he ʻEikí. Naʻá Ne tuku fakatatali kimoutolu ki he taimí ni ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ko hoʻo fili ko ia ke ngāue fakafaifekaú, neongo pe ko ha ngāue fakafaifekau malanga pe faifekau tokoni, ʻe tāpuekina ai koe mo e niʻihi kehé. ʻOku mau talitali lelei foki mo e ngaahi hoa mali matuʻotuʻá ke ngāue ʻi he taimi ʻoku fakafaingamālieʻi ai kimoutolu ʻe homou ngaahi tūkungá. ʻOku ʻikai pē foki ke lava ʻo tongia ʻenau ngāué.

ʻOku fakafeʻungaʻi ʻe he tuí, ʻamanaki leleí, manavaʻofá, mo e ʻofá ʻa e kau faifekau matuʻotuʻá ki he ngāue fakafaifekaú

15:47

ʻOku kehekehe pea lahi fau ʻa e ngaahi faingamālie ki he kau faifekau matuʻotuʻá. Ko honau uiuiʻi ke ngāué ʻoku fakahoko ia ʻi he hili hano fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu, ki honau puipuituʻa fakangāué, taukei ʻi he leá, mo e ngaahi meʻa fakatāutaha te nau malavá. ʻI he ngaahi fiemaʻu kātoa ki he ngāué, mahalo ko e loto-holi ke ngāué ʻa e meʻa mahuʻinga tahá. Kuo folofola ʻe he ʻEikí:

“Ko kimoutolu ʻoku kamata ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, mou tokanga ke mou tauhi kiate ia ʻaki homou lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohi kotoa koeʻuhí ke mou tuʻu taʻe-halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakaʻosí.

“Ko ia, kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2–3; tānaki atu hono fakamamafaʻí].

ʻOku tokolahi ha Kāingalotu fakatōkilalo ʻo e Siasí ʻoku nau manavasiʻi ʻoku ʻikai ke nau taau mo e ngāue fakafaifekaú. Ka ki ha taha teu faifekau pehē, kuo fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e fakafiemālié ni: “ʻOku hanga ʻe he tuí, ʻamanaki leleí, manavaʻofá mo e ʻofá, mo e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá, ʻo fakafeʻungaʻi ia ki he ngāué” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:5].

ʻE ʻomi ʻe he kau faifekau faivelengá ʻa e kakaí ki ha ʻilo ki he ʻEikí

Naʻe tomuʻa ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hotau kuongá ʻi Heʻene folofola mai fakafou ʻi Heʻene palōfitá: “Te u ʻai ʻeku fonó ki honau lotó, pea te u tohi ia ʻi honau laumālié; pea te u hoko ko honau ʻOtua, pea ʻe hoko ʻa kinautolu ko hoku kakai” [Selemaia 31:33; tānaki atu hono fakamamafaʻí]. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te tau fiemaʻu lahi ange, ka ke maʻu ʻe heʻetau kau faifekaú ʻa e tāpuaki ko iá, ke tohitongi e tokāteline ʻa Kalaisí ʻi honau lotó—pea fokotuʻu maʻu ia ki heʻenau moʻuí [vakai, 3 Nīfai 11:31–40]. ʻE omi ha kakai tokolahi ange ke maʻu ha ʻilo ki he ʻEikí pea papitaiso, ʻo fakafou ʻi he kau faifekau maʻongoʻonga ko ʻení.

ʻOku fiemaʻu ke tau hokohoko atu ʻi he tui mo fai hotau lelei tahá, ʻo ʻiloʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá

ʻOku mou ʻiloʻi lelei e folofola ʻa e ʻEikí “Te u fakavavevaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimí” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:73]. ʻOku tau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he fakalakalaka fakaofo ko ʻení. … ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke hokohoko atu ʻetau fakavaveʻi ʻEne ngāué. ʻOku fiemaʻu ke tau hokohoko atu ʻi he tui mo fai hotau lelei tahá, ʻo ʻiloʻi te Ne tokoniʻi kitautolu.

Vitiō

Ko ha Uiuiʻi Fakaepalōfita: Aʻusia ʻa e Fiefia ʻi he Ngāue Fakafaifekaú

2:13

Ngaahi Lea Fekauʻakí

Malangaʻi e Ongoongolelei ʻo e Melinó” (konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022)

5:34

Kau Atu” (konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2013)

14:15

ʻEke ki he Kau Faifekaú! Te Nau Lava ʻo Tokoniʻi Koe!” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2012)

15:48

Ka Ke ʻi he Kakai Tuí ko e Fakaʻilonga” (konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2010)

15:37

Senior Missionaries and the Gospel” (October 2004 general conference)

15:47

The Work of Salvation: Parable of a Father at Bedtime” (fakamafola makehe ʻa e kau faifekaú, June 2013)

28:13