“Ngaahi Founga ke Mahino ʻa e Ngaahi Potufolofola Faingataʻá pe Fakatupu Puputuʻú,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2024)
Ngaahi Founga ke Mahino ʻa e Ngaahi Potufolofola Faingataʻá pe Fakatupu Puputuʻú
Fakaʻuhingaʻí
Te mou lava ʻo kamata ʻa e fealēleaʻaki ko ʻení ʻaki hano fakapapauʻi e moʻoni, mālohi, mo e fakaʻofoʻofa ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá (vakai, 2 Nīfai 32:3; ʻAlamā 31:5). Fakamahinoʻi ange neongo ʻoku maʻu ʻi he ngaahi folofolá ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku hangē ko ia ʻoku lolotonga lekōtí, ʻoku ʻikai kakato pe taʻe hano mele (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:24; ʻEta 12:24; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:8). ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi fakangatangata ʻi he lea fakafonuá, fehālaaki ʻo e liliú, mo e mole ʻa e kakano ʻo e fakamatalá ke ai iku ki ha faingataʻa ke mahino ʻa e ngaahi potufolofolá. (Vakai foki, “Tohi Tapú, ʻIkai ha Hala ʻa e” ʻi he Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí.)
Tufa ki he kau akó ʻa e laʻipepa tufa ko ʻení, pea aleaʻi nounou ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai hono fakakaukauʻi e fehuʻi takitaha, ʻi he taimi ʻoku nau lau ai ha ngaahi potufolofola ʻoku fakatupu puputuʻu pe faingataʻa. (ʻOku fakafalala ʻa e taukei ako folofolá ni ki he mahino ʻa e ngaahi taukei ako kehe hangē ko e “Ko e Mahino ʻa e Folofolá ʻi hono Puipuituʻá,” “Laukonga ʻaki ha Fakakaukau ʻoku Taʻengatá,” mo e “Ko Hono Fakafuofuaʻi e Falalaʻanga ʻo e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní.”)
Ngaahi Fehuʻi ke ʻEke ʻi he Taimi ʻOkú Ke Maʻu ai ha Potufolofola ʻoku Fakatupu Puputuʻu pe Faingataʻa
Ko e taimi ʻokú ke fetaulaki ai mo ha potufolofola ʻoku fakatupu puputuʻu pe faingataʻá, fakakaukau ke ke ʻeke ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení.
-
ʻE tokoni fēfē hano fokotuʻu ʻa e potufolofola ko ʻení ʻi hono puipuituʻá? ʻOku faʻa ʻomai ʻe he folofolá ha ngaahi tukufakaholo mo ha ngaahi vakai fakaemāmani ʻoku kehe ʻaupito ia mei haʻatautolú. ʻE lava ke faingofua pē ke maʻuhala ʻa e folofolá ʻi he taimi ʻoku ʻikai mahino ai kiate kitautolu ʻa e puipuituʻa ʻo ha potufolofola. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ki he ako folofolá ke tokoni.
-
Ko e hā ha fakamatala pe fakaikiiki ʻoku ʻikai ke ala maʻú? Ko e folofolá ko ha ngaahi lekooti ia ʻoku ʻikai kakato. ʻOku malava ke ʻi ai ha ngaahi potufolofola ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ʻasi ai ha ngaahi fakaikiiki mahuʻinga, kapau ʻe ʻiloʻi, te nau lava ʻo tokoni ke faingofua ange haʻanau mahino (vakai, 1 Nīfai 13:26–29; Sēkope 3:13; Hilamani 3:14; 3 Nīfai 26:6).
-
Ko e hā ha toe fakakaukau ʻe lava ke maʻu ʻi hano fakakaukauʻi ʻa e potufolofolá mei ha fakakaukau ʻoku taʻengatá? Tokanga ʻi he aofangatuku ʻokú ke fai ʻo makatuʻunga ʻi ha foʻi potufolofola pē ʻe tahá. Fakakaukau ki ha toe meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e kakaí, akonakí, pe meʻa ʻoku hokó. Fakakaukau ki he meʻa kuó ke ʻosi ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní.
-
ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku falalaʻangá? Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau maʻuʻanga tokoni falalaʻanga tahá. ʻI he taimi ʻokú ke lotu ai kiate Ia fekauʻaki mo ha ngaahi potufolofola ʻoku fakatupu puputuʻú, te ke lava ʻo fakaafeʻi Hono Laumālié ke ne ʻomai ha ʻilo mo ha nonga lahi ange. ʻE lava foki ke tataki koe ʻe he ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola kehé mo e ngaahi akonaki mei he kau palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻE lava foki ke tokoni ʻa e mātuʻá mo e kau taki pea mo e kau faiako ʻo e Siasí. Te ke lava ʻo maʻu ha tokoni mei he ʻū tohi ʻa e Siasí mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻoku falalaʻangá.
Fakatokangaʻi ange: Kapau ʻokú ke kei ongoʻi puputuʻu pē hili hoʻo fekumi ʻi he ngaahi fehuʻi ko ʻení, manatuʻi ʻe ala ʻi ai ha ngaahi potufolofola he ʻikai ke lava ʻo fakamatalaʻi ia he taimí ni. Mahalo ʻe fiemaʻu pē ke ke falala ʻe hoko mai ha maama mo ha ʻilo lahi ange ʻi he taimi ʻa e ʻEikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:32–34).
Fakatātaaʻi
Fili ha potufolofola mei he ako ʻo e uike lolotongá ʻe ngali hā faingataʻa pe fakafihi ki hoʻo kau akó. Fakamatalaʻi nounou ʻa e founga te ke ala fakaʻaongaʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi fakahinohino mei he laʻipea naʻe tufá ke fakamatalaʻi ʻa e potufolofola ko ʻení.
Pe te ke fakaʻaongaʻi ʻa e 2 Samuela 6:1–7, ʻa ia ʻoku fakamatala ki he puke ʻe ʻUsa ʻa e puha ʻo e fuakavá ke tuʻu maʻú. Fakamatalaʻi ange mahalo ʻe fakatupu palopalema ʻa e fakamatala ko ʻení ki ha kakai ʻe niʻihi he ʻoku hangē naʻe toʻo ʻe he ʻEikí ʻa e moʻui ʻa ʻUsá ʻi heʻene feinga ke tokoní.
-
ʻE tokoni fēfē hano fokotuʻu ʻa e potufolofola ko ʻení ʻi hono puipuituʻá?
ʻOku tau lau mei ha taha ʻo e ngaahi tokoni ki he ako ʻo e folofolá, neongo “ko e tauteá ʻe ngali hā fuʻu tōtuʻa kiate kitautolu, … kuo pau ke manatuʻi ko e Puha ʻo e Fuakavá ko ha tauhiʻanga toputapu ia, pea naʻe ʻosi fakatokanga mahino ki he kakaí ko e kakai pau pē kuo fakaʻatā ke nau ala ki he Puha ʻo e Fuakavá, pea naʻe fakatokanga ange foki ki he ngaahi nunuʻa ʻo e talangataʻá” (Bible Dictionary, “Uzzah”).
-
Ko e hā ha fakamatala pe fakaikiiki ʻoku ʻikai ke ala maʻú?
ʻOku ʻikai fakamatala mai ʻe he folofolá ia ha meʻa lahi fekauʻaki mo ʻUsa, ʻa ʻene ngaahi taumuʻá, pe ko ʻene mahino ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻIsilelí fekauʻaki mo e ala ki he puha ʻo e fuakavá (vakai, Nōmipa 4:15). ʻOku ʻikai foki ke ʻomai ʻe he fakamatalá ia ʻa e fakakaukau ʻa e ʻEikí.
-
Ko e hā ha toe fakakaukau ʻe lava ke maʻu ʻi hano fakakaukauʻi ʻa e potufolofolá mei ha fakakaukau ʻoku taʻengatá?
Fakakaukau ki he meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga fakalangi ʻo e Tamai Hēvaní. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá ka ʻokú Ne ʻaloʻofa mo angaʻofa foki (vakai, Mōsese 7:30). ʻOku ʻikai ke Ne tomuʻa fakaʻauha ʻa e kakaí taʻe te Ne tomuʻa fakatokanga kiate kinautolu (vakai, 2 Nīfai 25:9). ʻI Heʻene hoko ko ha Tamai ʻofá, ko Hono finangaló ke tokoniʻi mo tāpuakiʻi ʻEne fānaú (vakai, 2 Nīfai 26:24). ʻOku ngalingali ʻoku lahi ange ʻa e fakamatala ki he talanoá ʻi he meʻa ʻoku lekooti ʻi he ngaahi veesi siʻi ko ʻení.
-
ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku falalaʻangá?
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he meʻa ko ʻení ʻi ha fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni, ʻoku ʻikai totonu ke tau fai ha fakahinohino (pe “taʻofi ʻa e ngaueue ʻa e puha tapu”) kiate kinautolu kuo ui ʻe he ʻOtuá. ʻOku fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke fakahā Hono finangaló mo tataki Hono puleʻangá ʻi he funga ʻo māmaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 85:6–8).
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei fekauʻaki mo ʻUsa mo e puha ʻo e fuakavá, ʻoku ʻi ai ha fakatuʻutāmaki ʻi heʻetau feinga ke fakahinohino pe fakatonutonu ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí taʻe kau ai Hono mafaí (vakai, Conference Report, Apr. 1936, 60; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá–Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó [2018], 457).
Fakaangaanga
ʻE lava ke fili ʻe he kau akó ha potufolofola ʻoku nau pehē ʻoku faingataʻa pe fakatupu puputuʻu. Fakaafeʻi ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e laʻipepa tufa mei he lēsoni ko ʻení ke aleaʻi (tauhoa, fakakulupu iiki, pe fakakalasi) ʻa e potufolofola ʻoku faingataʻá. Pe ko haʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻi laló ke nau ako.
Ngaahi potufolofola lahi ange ke fakaangaangá:
-
2 Ngaahi Tuʻi 2:23–25. ʻOku talatukiʻi ʻe ʻIlaisa ha toʻu tupu ʻe niʻihi, pea ʻohofi kinautolu ʻe ha fanga pea.
-
Mātiu 15:21–28. ʻOku fakamoʻui ʻe Sīsū ha ʻofefine ʻa ha fefine Kēnani.
-
Ngāue 5:1–11. ʻOku maʻu ʻa ʻAnanaia mo Safaila ʻokú na loi peá na tō ʻo mate.
-
1 Nīfai 4:10–18. ʻOku fekauʻi ʻa Nīfai ke ne fakapoongi ʻa Lēpani.
Fakaafe pea Toe Vakaiʻi
Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá, ʻi he taimi hoko te nau ako ai ha potufolofola faingataʻa pe fakatupu puputuʻu. Kumi ha ngaahi faingamālie ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi fealēleaʻaki fakakalasí ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi he taimi ʻoku mou fehangahangai ai mo ha potufolofola faingataʻa pe fakatupu puputuʻú.