“Ko e Loto-toʻa kae ʻIkai Fakamālohi,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2024)
Ko e Loto-toʻa kae ʻIkai Fakamālohi
Fakaʻuhingaʻí
Fakamahinoʻi ange ki he kau akó naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻi he loto-toʻa, tui, mo e loto-lahi, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí” (Loma 1:16). ʻI he lea ko iá, naʻe akoʻi ai ʻe ʻAlamā hono foha ko Sipiloní ke “ngāue ʻaki ʻa e loto-toʻá, kae ʻikai ko e fielahí” (ʻAlamā 38:12). ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau loto-toʻa feʻunga kae ʻikai fakamālohi.
Fakaʻaliʻali pea lau leʻolahi ʻa e ngaahi fakatokanga ko ʻení:
-
ʻOku tau fakaʻafaʻafa ʻi he taimi ʻoku tau taku ai ha faʻahinga ʻilo ʻo ope atu ʻi he meʻa kuo fakahā ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní. ʻOku pehē pē ʻa e ʻikai totonu ke tau tala ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻo hangē ia ko ha ngaahi moʻoniʻi meʻa pe tokāteliné. ʻOku tau fakaʻakiʻakimui ʻi he taimi ʻoku tau fakamatala ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ha founga ʻoku fakaʻapē, taʻepau, pe ʻikai mahinó. ʻOku totonu ke tau loto-vilitaki ke taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoní.
-
ʻOku tau tuʻu-kā-ivi ʻi he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻo hangē pē ia ko ha ngaahi moʻoni ʻoku ʻikai toe lava ʻo fakakihikihiʻí pea mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau tali ai ha fakaʻuliʻulilātai ʻi he taimi ʻoku ʻikai ai ha tali mahinó. ʻOku tau loto-siʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau taukaveʻi ai ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoní.
-
Kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ha tali ki ha fehuʻi, ko e lelei tahá ke tau pehē pē “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi” pe “Ko e fehuʻi lelei ia; tau ako fakataha lahi ange ki ai.”
Fakatātaaʻi
Ke fakatātaaʻi ʻa e taukei ko ʻení, fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi sīpinga ko ʻení pe ko haʻo sīpinga pē ʻaʻau. Toe fakamanatu mo e kau akó ʻa e ongo ʻuluaki kōlomu ʻi he saati ko ʻení, ke tokoni ke nau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻo e fakaʻafaʻafá pe fakaʻakiʻakimuí. Hili iá pea fakaʻaongaʻi ʻa e kōlomu “Toe Fokotuʻutuʻú” ke fakatātaaʻi ʻa e founga te tau lava ai ʻo toe vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻo e palopalemá ke mālohi kae ʻikai fakamālohí.
|
Akoʻi Fakafolofolá |
Fakamatala ʻo e Palopalemá |
Toe Fokotuʻutuʻu |
|---|---|---|
Akoʻi Fakafolofolá ʻOku lea ʻaki mo akoʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi lea ʻoku ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolú (vakai, Selemaia 1:7–9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–5). | Fakamatala ʻo e Palopalemá “ʻOku maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha mafai fakalangi, pea ko e hā pē ha meʻa kuo nau lea ʻaki ko e tokāteline fakaʻofisiale ia ki he Siasí.” (Ko e konga fakaʻosi ʻo e fakamatala ko ʻení ko ha sīpinga ia ʻo e tuʻu-kā-iví pea mo e fakaʻafaʻafá. Ko e taimi ʻoku tau fakaʻafaʻafa aí, ʻe lava ai ke tau fokotuʻu ha ngaahi ʻamanaki ʻoku ʻikai moʻoni kiate kitautolu mo e niʻihi kehé.) | Toe Fokotuʻutuʻu ʻOku maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha mafai fakalangi, pea ko e taimi ʻoku nau lea ai ʻi he tuʻunga ʻo honau uiuiʻí ʻi he malumalu ʻo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava leva ke tau ʻilo ʻa e fakakaukau mo e fingangalo ʻo e ʻEikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:3–4; 2 Pita 1:21). Neongo ia, ka ʻoku ʻikai lau ʻa e meʻa kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he kuohilí pe lolotonga ní ko ha “tokāteline fakaʻofisiale” ki he Siasí. ʻOku ʻikai maʻu ʻetau tokāteliné ʻi ha ngaahi fakamatala taʻepau pe fakamakehekehe. Ka, ko e tokāteline ʻo e Siasí ʻoku akoʻi maʻu pē ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, “How Can I Know If Something I Hear Is ‘Official Doctrine’?,” New Era, Feb. 2017, 41). |
Akoʻi Fakafolofolá ʻE lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau ako mo lotua ʻa e Tohi ʻa Molomoná ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ia (vakai, Molonai 10:3–5). | Fakamatala ʻo e Palopalemá “ʻOku ou tui ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻi ai ha ngaahi akonaki lelei, ka ʻoku takitaha moʻona pē ʻa e tokotaha kotoa mo ʻene moʻoni. Ko ia, he ʻikai ke u pehē ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha toe tohi te ke lava ʻo lau.” (ʻOku fakaʻakiʻakimui ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e mahuʻinga mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ne toe fakahaaʻi ai foki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga fakalotosiʻi.) | Toe Fokotuʻutuʻu Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Fakataha mo e Tohi Tapú, ko ha fakamoʻoni mālohi ia kia Sīsū Kalaisi pea ʻokú ne akoʻi e ngaahi moʻoni taʻengata te ne lava ʻo liliu ʻa e moʻuí. ʻE lava ke ʻilo ʻe ha taha pē ʻa e ngaahi meʻá ni ʻiate ia pē ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi haʻane ako ʻa e tohí mo fehuʻi ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni nai ia. |
Fakaangaanga
Fili ha potufolofola ke fakaangaanga mei he ngaahi potufolofola ke laukonga ʻi he uike ní, pe fili mei he ngaahi potufolofola ʻoku hiki atu ʻi laló. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako ʻa e potufolofolá pea fakakaukau pe ʻe founga fēfē haʻanau fakaʻaongaʻi ia ke akoʻi ha taha ʻi ha founga faka-Kalaisi ʻoku loto-toʻá kae ʻikai fakamālohí. ʻE ala vahevahe ʻe he kau akó ʻa e founga te nau lava ai ʻo akoʻi loto-toʻa ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení kae ʻikai ʻi ha founga fakamālohí.
Ngaahi potufolofola lahi ange ke fakaangaangá:
-
ʻĪsaia 5:20. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau akoako fakaʻaongaʻi ʻa e veesi ko ʻení ke tali ki ha taha ʻoku fakafekiki ko e sio ponokalafí ko ha meʻa angamaheni mo fakanatula pē ia.
-
1 Kolinitō 11:11. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau akoako fakaʻaongaʻi ʻa e veesi ko ʻení ke akoʻi ko e mali ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefiné ko ha fekau ia mei he ʻOtuá.
-
1 Nīfai 13:26–29. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau akoako fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ke akoʻi naʻe toʻo ha ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga mei he Tohi Tapú ʻi he lolotonga ʻa e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.
-
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaangaanga ke akoʻi ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, “ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha [ia] ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa.”
Fakaafe pea Toe Vakaiʻi
Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau loto-toʻa kae ʻoua ʻe fakamālohi ʻi he founga ʻoku nau vahevahe ai ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Manatuʻi ke toe vakaiʻi ʻa e kau akó ʻi he ngaahi kalasi ʻi he kahaʻú, ʻaki hono fakaafeʻi ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia ne nau maʻu ʻi hono akoʻi loto-toʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kae ʻikai fakamālohí. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi faingataʻa ne nau foua. Kumi ha ngaahi founga ke hokohoko ai hono fakaangaanga ʻa e taukei ko ʻení ʻi he kalasí.