Ko Hono Akoʻi mo Akó
Ko e Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Potufolofolá


“Ko e Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Potufolofolá,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2024)

Ko e Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Potufolofolá

Fakaʻuhingaʻí

ʻOku ʻuhinga ʻa e ako maʻulotó ke ako ha meʻa ʻi he lotó pe fakahū ia ki he manatú. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti fekauʻaki mo e mālohi ʻoku maʻu mei hono ako maʻuloto ʻa e ngaahi potufolofolá. Fakaʻaliʻali ʻa e konga lea ko ʻení pea lau fakataha ia:

ʻEletā Richard G. Scott

ʻOku lava ke maʻu ha mālohi lahi mei hono ako maʻuloto ʻo e folofolá. Ko hono ako maʻuloto ʻo ha potufolofolá ko hano kamataʻi ia ʻo ha feohi fakakaungāmeʻa foʻou. ʻOku hangē ia hano toki ʻiloʻi ha taha foʻou ʻe lava ke tokoni ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻokú ne ueʻi mo fakafiemālieʻi kita, pea hoko ko ha maʻuʻanga poupou ki ha liliu ʻoku fiemaʻu. (Richard G. Scott, “Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Liahona, Nōvema 2011, 6)

ʻE lava ke tokoni hono ako maʻuloto ʻa e ngaahi potufolofolá ke tau ofi ange ai ki he Fakamoʻuí. ʻE lava foki ʻe he ako maʻulotó ʻo tāpuakiʻi kitautolu ʻaki hono:

  1. Tokoniʻi kitautolu ke mahino lelei ange ʻa e potufolofolá.

  2. ʻomi ha tokoni kiate kitautolu, ueʻi fakalaumālie, fakafiemālie, mo e fakaʻaiʻai.

  3. Tānaki mai ha mālohi ki he ngaahi lea ʻoku tau fakaʻaongaʻi ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé (vakai, Jared R. Moon, “Why Memorize Scriptures?,” New Era, Sept. 2014, 17).

Fakatātaaʻi

Fakaʻaongaʻi ha potufolofola mei he lēsoni ʻoku mou lolotonga akó pe Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36 ke fakatātaaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ako maʻuloto ʻi laló:

  • Toutou lau hokohoko ʻa e ngaahi foʻi leá, pea fakapuliki ʻa e ngaahi foʻi leá kae toe lau kinautolu ʻo ʻikai sio ki ai.

  • Toutou hiki ʻa e ngaahi foʻi leá he lolotonga hoʻo lau ʻa e vēsí pea hiki ʻa e potufolofolá taʻe te ke sio ki he vēsí.

  • Tohiʻi ʻa e ʻuluaki mataʻitohi ʻo e foʻi lea kotoa ʻi he vēsí—hangē ko e S p k a i h f k p; o e t, o e m—pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi mataʻitohi ko iá ke nau tataki koe ʻi hoʻo lea ʻaki ʻa e vēsí.

  • Faʻu ha fanga kiʻi fakatātā faingofua ke tokoni ʻi hoʻo ako maʻuloto ʻa e potufolofolá. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo tohiʻi:

    Ko e fakaʻilonga ʻo e foʻi ʻuhilaʻo fakaʻilonga ʻo e foʻi kolopeʻa kimoutolu.

Fakakaukauʻi ha ngaahi founga kehe, hangē ko hano fakafofongaʻi ha potufolofola ʻo ngāue ʻaki pē ʻa e fanga kiʻi fakatātā ʻo e matá (emojis) ʻoku maʻu ʻi he meʻangāue fakaʻilekitulōniká.

Fakaangaanga

Ngāue ʻaki ha potufolofola mei haʻo lēsoni lolotonga pe ko ha potufolofola ʻe fili ʻe he kau akó (pe te ke fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi veesi folofola ʻoku hiki atu ʻi laló). Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaangaanga ke ako maʻuloto ia ʻiate kinautolu pē, ako mo haʻanau hoa, pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki. Fakaafeʻi ke nau ʻahiʻahiʻi ha founga ako maʻuloto ʻe ua.

Ngaahi potufolofola lahi ange ke fakaangaangá:

Ka hili ha taimi feʻunga, te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe mo e kalasí ha ngaahi potufolofola naʻa nau fili (kapau naʻa nau fili ha potufolofola kehe) pea mo ha ngaahi founga ako maʻuloto naʻa nau ʻahiʻahiʻi. ʻE lava ke nau aleaʻi ʻa e ngaahi founga naʻa nau ʻilo ʻoku tokoni lahi tahá.

Fakaafe pea Toe Vakaiʻi

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau ako maʻuloto ha ngaahi potufolofola ʻuhingamālie lolotonga ʻenau ako fakataautaha he uike ní. ʻE lava pē ko ha veesi pē ʻeni ʻe taha pe ko ha ngaahi veesi kehekehe. ʻE lava ke nau fili ha potufolofola ʻoku nau loto ke ako maʻuloto pea fokotuʻu hano tatau ʻi he holisi ʻo ha loki mohe, ʻi ha sioʻata he falekaukaú, fakatātā ʻoku ʻasi (background) ʻi ha meʻangāue fakaʻilekitulōnika, pe ko ha feituʻu tatau mo ia. Kole ki he kau akó ke nau omi mateuteu ki he kalasi hokó ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi founga ako maʻuloto naʻa nau saiʻia aí, pea mo e ngaahi fakakaukau mo e ʻilo naʻa nau maʻu fekauʻaki mo hono ako maʻuloto e folofolá. Fokotuʻu ha ngaahi faingamālie he lolotonga e uiké ke toe vakaiʻi ai mo e kau akó.