“Ko Hono Fakatatau ʻa e Folofolá,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2024)
Ko Hono Fakatatau ʻa e Folofolá
Fakaʻuhingaʻí
ʻE lava ke mou lau fakataha ʻa e 1 Nīfai 19:23 pea fakahaaʻi ʻa e founga naʻe “fakatatau ʻa e ngaahi folofolá kotoa” ʻe Nīfai ki hono kakaí ke “ʻaonga ia kiate [kinautolu] pea [nau] poto aí.” Fakamatalaʻi ange ko e fakatatau ʻo e folofolá ko hono fakafehoanaki ia [ʻa e folofolá] ki heʻetau moʻuí pe ngaahi tūkungá. ʻE lava ʻe he fakatatau ʻo e folofolá ʻo ʻai ke nau ongo fakataautaha lahi ange, ʻo fakaʻatā ai ʻa e ngaahi leá ke fakapatonu pē kiate kitautolu. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi founga ko ʻeni ke fakatatau ai ʻa e folofolá:
-
Fakafehoanaki ʻa e kakai mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he folofolá ki he ngaahi aʻusia tonu ʻi hoʻo moʻuí. Te ke lava ʻo ʻeke pē kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻi heʻeku moʻuí ʻoku tatau mo e tūkunga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he potufolofola ko ʻení? ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻe ala tokoni mai ʻi heʻeku ngaahi fehuʻí, ngaahi fiemaʻú, ngaahi faingataʻá, pe meʻa ʻoku ou hohaʻa ki aí?
-
Fakahū ho hingoá ke ne fetongi ha hingoa ʻo ha taha ʻoku hā ʻi he folofolá pe kimuʻa ʻi ha veesi ʻoku ʻi ai ha faleʻi pe fekau. Te ke lava ʻo fehuʻi pē kiate koe: ʻOku tokoni fēfē hono fakahū hoku hingoá ke u fakapatonu ai kiate au ʻa e pōpoaki ʻoku akoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi he veesi ko ʻení?
Fakatātaaʻi
Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi sīpinga ko ʻení pe ko ha sīpinga pē ʻaʻau ke fakatātaaʻi ʻa e taukei ko ʻení.
-
Lau pe fakamatalaʻi nounou ʻa e talanoa ʻi he ʻEkesōtosi 16:4–5, 19–22 ʻo hono tānaki ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e maná ʻi he toafá. Fakakaukau ke huluʻi ʻa e foʻi vitiō “Meʻakai Fakaʻahó: Sīpingá” (2:51) pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fanongo ki he ngaahi founga naʻe fakatatau ai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻa e talanoa ko ʻeni mei he folofolá ki heʻetau moʻuí.
Kapau te ke fili ke ʻoua ʻe huluʻi ʻa e vitioó, fakamatalaʻi ange ko e taimi ʻoku tau tafoki fakaʻaho ai ki he ʻEikí, hangē ko ia naʻe fai ʻe he kakai ʻIsilelí, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha meʻakai fakalaumālie ʻi he ʻaho takitaha.
-
Naʻe ʻomi foki ʻe Nīfai ha sīpinga ʻaonga ki hono fakatatau ʻo e folofolá. Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ha puipuituʻa ki he 1 Nīfai 4:1–3 pea lau fakataha ia mo e kau akó. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau kumi e founga naʻe fakafehoanaki ai ʻe Nīfai ha talanoa mei he folofolá ki he ngaahi tūkunga naʻá ne ʻi ai mo hono ongo tokouá. Fakamahinoʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ʻa e fakafehoanaki ko ʻení ke tokoni ki hono ongo tokouá ke na tui ki he mālohi faifakahaofi ʻo e ʻEikí.
Fakaangaanga
Fili ha potufolofola mei he folofola ke laukonga he uike ní, pe fili mei he ngaahi potufolofola ʻoku hiki atu ʻi laló. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ako ʻa e potu-folofolá pea fakaangaanga ʻa hono fakatatau ʻa e folofolá kiate kinautolú. ʻE lava ke tauhoa pe fakakulupu iiki ʻa e kau akó ʻo vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ʻilo ʻi hono fakatatau ʻa e kakaí, ngaahi meʻa naʻe hokó, mo e ngaahi akonakí ki heʻenau moʻuí.
Ngaahi potufolofola lahi ange ke fakaangaangá:
-
Taniela 3:12–18. ʻOku ʻikai loto ʻa Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō ke moihū ki ha ʻīmisi koula.
-
Mātiu 14:25–32. ʻOku fakahaofi ʻe Sīsū ʻa Pita ʻi he taimi naʻá ne kamata ngoto hifo ai ki he loto tahí.
-
ʻĪnosi 1:2–8. ʻOku ongoʻi ʻe ʻĪnosi ʻa e mafatukituki ʻo ʻene ngaahi angahalá pea ʻokú ne fekumi ki ha fakamolemole.
-
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:10, 13, 15. ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí Hono finangalo kia ʻEma Sāmitá.
-
Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10–11, 13–14. ʻOku fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he moʻoní.
Fakaafe pea Toe Vakaiʻi
Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau akoako fakatatau ʻa e folofolá ki heʻenau moʻuí. Manatuʻi ke toe vakaiʻi mo tuku ha taimi ke nau vahevahe ai a e meʻa ʻoku nau ʻilo ʻi heʻenau ako fakatāutahá ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ʻo e taukei ko ʻení. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e founga ʻoku tokoni ai hono fakatatau ʻo e folofolá ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e folofolá. Kumi ha ngaahi faingamālie ke hokohoko atu ai hono fakaangaanga ʻa e taukei ko ʻení ʻi he kalasí.