Ko Hono Akoʻi mo Akó
Ko Hono Hiki ʻa e Ngaahi Fakamatala ʻOku ʻUhingamālié


“Ko Hono Hiki ʻa e Ngaahi Fakamatala ʻOku ʻUhingamālié,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2024)

Ko Hono Hiki ʻa e Ngaahi Fakamatala ʻOku ʻUhingamālié

Fakaʻuhingaʻí

Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinaá, ʻa ia naʻá ne pehē:

ʻEletā David A. Bednar

Ko hono hiki ʻa e meʻa ʻoku tau ako, fakakaukau ki ai mo ongoʻi lolotonga ʻetau ako ʻa e folofolá, ko ha founga ia ʻe taha ʻo e fakalaulaulotó mo ha fakaafe mālohi ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke hokohoko atu ʻa e fakahinohinó. (David A. Bednar, “Because We Have Them before Our Eyes,” New Era, Apr. 2006, 6; vakai foki, Mōsese 6:5)

Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke kau ʻi he hiki ʻa e fakamatala ʻoku ʻuhingamālié ʻa hono lekooti ha ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui, ngaahi ongo, fakamoʻoní, ngaahi fehuʻi, ngaahi moʻoni, mo ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí. Te tau lava ʻo lekooti ha ngaahi fakamatala ʻi ha pepa pe ʻi ha kiʻi pea fakaʻilekitulōnika. Te tau lava foki ʻo hiki kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻo e folofola kuo pākí pe tānaki atu ha kiʻi fakamatala ki he folofola fakaʻilekitulōniká (vakai ki he ako fakataukei “Ko e Tānaki Atu ha Kiʻi Fakamatala ki he Folofolá”). ʻE ala tokoni ʻa hono hiki ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku mahuʻingamālié ke tau tokanga ʻi heʻetau akó. Te ne lava ʻo fakatolonga mo tokoni ke tau manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku tau akó, pea ʻe lava ʻo iku ia ki ha fakahā lahi ange.

Fakatātaaʻi

Fakakaukau ke vahevahe ha ngaahi fakamatala naʻá ke hiki ʻi hoʻo teuteu ke faiako ʻi he uike ní. Pe ko haʻo fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi fakamatala naʻa nau hiki ʻi ha kiʻi pepa pe ʻi heʻenau folofolá. Fakaafeʻi ke nau vahevahe ha founga kuo fakatupulaki ai ʻe he hiki-fakamatalá ʻa ʻenau ako ʻo e ongoongoleleí.

Te ke lava ʻo fakatātaaʻi nounou ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e konga ki he Notebooks ʻi he (Gospel Library). Pe ko haʻo fakaafeʻi ʻa e kau ako ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko iá ke fakatātaaʻi ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ʻa e founga ke hū ai ki he fanga kiʻi pepa fakamatalá (notebooks) ʻo faʻu ha kiʻi pepa fakamatala foʻoú.

Fakatokangaʻi ange: Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni mo ha ngaahi fanga kiʻi tokoni kehe ʻi he konga “Tokoni” ʻi he polokalama Gospel Library, ʻo kau ai ʻa e “Gospel Library User Guide (iOS)” mo e “Gospel Library User Guide (Android).”

Fakaangaanga

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau ako ha potufolofola mei he folofola ke laukonga he uike ní pe mei he lisi ʻo e ngaahi potufolofola kehe ʻoku fokotuʻu atu ʻi laló. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau:

  • Kiʻi taʻofi fakataimi maʻu pē.

  • Lotua ke tokoniʻi kinautolu ʻe he Laumālié ke mahino ʻa e folofolá pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku nau akó.

  • Lekooti ha ngaahi meʻa ʻoku nau ako, fakakaukauʻi, pe ongoʻi (ʻi ha pepa tohinoa pe kiʻi tohi fakamatala, ʻi heʻenau ngaahi folofolá, pe Gospel Library).

Hili ha taimi feʻunga, pea fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ʻoku ongoʻi fiemālié ke vahevahe ʻenau aʻusiá.

Ngaahi potufolofola lahi ange ke fakaangaangá:

  • Saame 146:1–2, 5–8. ʻE lava ke lekooti ʻe he kau akó ʻa e ngaahi ʻuhinga ke nau fakahīkihikiʻi ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Te nau lava foki ʻo lekooti ha ngaahi fakahīkihiki fakafoʻituitui kia (pe ko ʻenau houngaʻia ʻia) Kinauá.

  • Luke 22:39–44 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16–19. ʻE lava ke lekooti ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukau mo e ongo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí.

  • 1 Nīfai 2:18–20. ʻE lava ke lekooti ʻe he kau akó ʻa e ngaahi founga kuo nau aʻusia ai pe aʻusia ʻe kinautolu ʻoku nau ʻiló, ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí.

  • Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:17–22. ʻE lava ke lekooti ʻe he kau akó ʻa e ʻuhinga kiate kinautolu ke ako ʻaki e Laumālié. Te nau lava foki ʻo lekooti ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke Ne akoʻi kiate kinautolu ʻa e moʻoní.

Fakaafe pea Toe Vakaiʻi

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau hiki ha ngaahi fakamatala ʻoku ʻuhingamālié lolotonga ʻenau ako ʻa e ongoongoleleí. Manatuʻi ke toe vakaiʻi pea tuku ha taimi ʻi hoʻomou fakataha hokó ke vahevahe ai ʻe he kau akó ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he hiki fakamatalá. Kumi ha ngaahi founga ke fakaafeʻi ai e kau akó ke lekooti e meʻa ʻoku nau akó, fakakaukauʻí, mo ongoʻi ʻi heʻenau ako mo koe ʻa e folofolá ʻi he kalasí.