Seminare
1 Tupu 17: “Sa Alu Atu o Ia ma Faia e Tusa ma le Fetalaiga a Elia”


“1 Tupu 17: ’Sa Alu Atu o Ia ma Faia e Tusa ma le Fetalaiga a Elia,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“1 Tupu 17: ’Sa Alu Atu o Ia ma Faia e Tusa ma le Fetalaiga a Elia,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

1 Tupu 12-13; 17-22: Lesona 81

1 Tupu 17

“Sa Alu Atu o Ia ma Faia e Tusa ma le Fetalaiga a Elia”

A painting by James Johnson showing a woman with long brown hair and a simple tunic, pouring oil into a small plate.

O lo tatou Tama i le Lagi alofa ma Lona Alo, o Iesu Keriso, e masani ona tuuina mai ia i tatou avanoa e faatino ai le faatuatua ia i La’ua i le lotolotoi o faigata o le olaga.I le ogatotonu o se lamala, na talosaga atu ai le perofeta o Elia i se fafine ua oti lana tane i Sarefata e avatu iā te ia le toega o lana mea’ai.A o faatino e le fafine ua oti lana tane i le faatuatua, sa folafola atu e le Alii ia te ia faamanuiaga silisili.E pei o le fafine ua oti lana tane, e mafai ona tatou faaalia lo tatou faatuatua i le Atua e ala i le mulimuli i Ana perofeta.E mafai ona fesoasoani lenei lesona i tagata aoga e galulue ai ma le faatuatua sili atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ala i le mulimuli i upu a perofeta.

Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e faailoa mai se mea ua valaaulia i tatou e le Alii e fai e ala mai i Lana perofeta ma se folafolaga ua Ia tuuina mai pe afai tatou te faia.Valaaulia tagata aoga e o mai i le vasega ua saunia e faasoa mai.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O valaaulia faaperofeta

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia iloa le auala e tuuina mai ai e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso le taitaiga ia i tatou e ala mai i a La perofeta, e mafai ona e faaali atu le gaoioiga lenei.Mafaufau e faaaofia ai le perofeta o loo i ai nei ma se valaaulia na ia tuuina mai talu ai nei.A leai, e mafai e tagata aoga ona ta’ua suafa o ni nai perofeta (e aofia ai le perofeta o i ai nei) ma lisi ia le itiiti ifo ma le tasi se valaaulia ua tuuina mai e le Alii ia i tatou e ala mai i [na] perofeta taitasi.

Faafetaui perofeta i se valaaulia na tuuina mai e le Alii i o latou tagata:

  1. Uso o Iareto

  2. Mose

  3. Liae

  4. Polika Iaga (Brigham Young)

  1. Tuua Ierusalema ae alu atu i le vao.

  2. Malaga i Mauga Papa.

  3. Sa fausia ni vaa e sopoia ai le vasa e oo atu ai i le laueleele na folafolaina.

  4. Sopoia le Sami Ulaula i luga o le eleele matutu.

Tali: 1–I (tagai Eteru 2:16; 6:4, 12); 2–O (tagai Esoto 14:21–22); 3–A (see 1 Nephi 2:1–2); 4–E (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:1).E mafai ona e valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe semanu latou te mulimuli i lenei taitaiga faaperofeta pe ana faapea na latou ola ai i aso o na perofeta.

Valaaulia tagata aoga e toe mafaufau i a latou tali i valaaulia a le perofeta soifua e ala i le faia o mea nei.

I se fua o le 1–10, pe faapefea ona e faatulagaina oe lava i faamatalaga taitasi nei:

  • Ou te talitonu e fetalai mai le Alii e ala mai i perofeta.

  • Ua ou masani i mea o loo aoao mai e le Alii e ala mai i Ana perofeta i aso nei.

  • O loo o‘u mulimuli i aoaoga a le Alii ua tuuina mai e ala mai i Ana perofeta.

A o e suesue le 1 Tupu 17, gauai atu i manatu ma malamalamaaga mai le Agaga Paia.Mafaufau pe faapefea e lau suesuega i le asō ona aafia ai ou lagona e uiga i nei faamatalaga.

Elia ma le Fafine Sarefata ua Oti Lana Tane

O parakalafa nei e lua e mafai ona faitau pe aoteleina.

Ona o le amioleaga, na vaeluaina ai le malo o Isaraelu: o Isaraelu ma Iuta (tagai 1 Tupu 11–12).I le taimi o le nofoaiga a le Tupu amioleaga o Aapo, na auina atu ai e le Alii Lana perofeta o Elia i le nuu o Isaraelu.

I le faaaogāina ai o le mana o le Atua, na taofia ai e Elia timuga mai le oo mai i luga o le laueleele, lea na i’u ai i tausaga o le lamala.Na saunia e le Alii mea na manaomia e Elia, ma faatonuina o ia e lafi i tafatafa o se vaitafe lea na fafagaina ai o ia e oreva (tagai 1 Tupu 17:1–6).

O se tasi o auala e mafai ai e tagata aoga ona lagonaina le mana o mea latou te faitauina i tusitusiga paia o le vaai faalemafaufau lea ia i latou lava i le i ai i tulaga talitutusa.

Valaaulia tagata aoga e faitau fuaiupu nei ma tali fesili e ala i le vaaiga a Elia po o le fafine ua oti lana tane.Ia mautinoa e faamalamalama atu o se tasi o auala e fesootai mai ai e le Faaola Ana afioga ia i tatou e ala mai lea i Ana perofeta ma o upu a Elia i lenei tala na tuuina mai e le Alii.

E mafai ona faanonofo tagata aoga i ni paga, ma e faitau e paga taitasi le tala e ala i se vaaiga eseese.Ona mafai lea e tagata aoga ona faaaoga fesili o loo i ai e faatalanoa ai a latou paga e uiga i mea sa latou aoaoina mai a latou vaaiga.

I se isi faiga, e mafai ona matamata le “Elia ma le Fafine ua Oti lana Tane i Sarefata,” e maua i leChurchofJesusChrist.org, mai le numera faailo taimi 4:09 i le 10:06, ma mulimuli tautu i fuaiupu.

10:12

Tagai i le 1 Tupu 17:8–16.

  • Na faapefea ona faaalia e Elia po o le fafine ua oti lana tane le faatuatua ia Iesu Keriso?

  • Na faapefea ona faataunuu le folafolaga a le Alii?

  • E mafai faapefea e Elia ma le fafine ua oti lana tane ona avea ma faatusa o Iesu Keriso?

    Valaaulia tagata aoga e faasoa mai a latou tali.O se tasi o auala e mafai ona faamanatu atu ai e Elia i tagata aoga ia Iesu Keriso o le valaaulia lea o le fafine ua oti lana tane e mulimuli i le mea na ia fai mai ai ina ia faaolaina.Sa ia folafola atu foi ia te ia o le a faateleina meaai (1 Tupu 17:14–16), e pei ona folafolaina atu e le Faaola mo isi (tagai Mataio 14:15–21).O se tasi o auala e mafai ona faamanatu atu ai e le fafine ua oti lana tane i tagata aoga ia Iesu Keriso, o le ala lea sa naunau ai o ia e ositaulagaina mea uma sa ia te ia, e pei ona sa faia e le Faaola.

    Fesili atu po o a lesona na aoaoina e tagata aoga mai lenei tala.Atonu e mafai ona faasoa mai e tagata aoga mataupu faavae eseese.Afai latou te le o ta’ua le upumoni lenei, ia mautinoa e faaopoopo i ai: O le faatino ai i le faatuatua o afioga a le Faaola e aumaia ai Ana faamanuiaga folafolaina.E aofia ai afioga a le Faaola e ala mai i Ana perofeta.

  • O le a se mea e mafai ona faafaigata ai ona faatino i le faatuatua aoaoga a le Faaola?

  • O le a se mea ua e iloa e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e mafai ona fesoasoani ia te oe e faatino ai i le faatuatua?

O fetalaiga a le Faaola e ala mai i Ana perofeta

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai le mea e mafai ona maua ai afioga a le Alii na tuuina mai e ala mai i Ana perofeta.E faaopoopo atu i tusitusiga paia ma konafesi aoao, e mafai e tagata aoga ona faasoa mai ni punaoa e pei o Liahona maMo Le Malosi o le Autalavou o mekasini, Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga, ma ala o faasalalauga faaagafesootai.

Valaaulia tagata aoga e faaaoga soo se tasi o nei punaoa e faamaea ai le gaoioiga lenei.Mafaufau e faaali atu faatonuga ma tuu atu i tagata aoga se aofaiga patino o se taimi e suesue ai.

  1. Ia fai ni koluma se lua i lau api talaaga mo suesuega.Tusi se ata o se pāpā falaoa i le koluma agavale e sui ai le areto a le fafine ua oti lana tane ma se fagu suauu ma se kate (ipu) meaai (tagai 1 Tupu 17:12, 16) i le koluma taumatau.

    An illustration of a cruse of oil, barrel of meal and a loaf of bread
  2. Faaigoa le koluma agavale O Mea ua Poloai Mai ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.Faaigoa le koluma taumatau O O Latou Faamanuiaga Folafolaina.

  3. I le koluma agavale, fai se lisi o mea o loo poloaiina ai i tatou e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e fai e ala mai i a La perofeta.I le koluma taumatau, lisi faamanuiaga folafolaina o le usiusitai ai i a La‘ua upu/fetalaiga.

Atonu e aoga le tuuina atu o se faataitaiga mo tagata aoga.E mafai ona e ofoina atu le “ola ai i le Upu o le Poto” mo le koluma agavale.Ona mafai lea e tagata aoga ona faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–21mo faamanuiaga ua folafolaina mai e le Alii.I se isi faiga, e mafai ona e faasoa atu se faataitaiga talu ai nei mai upu a le perofeta i le konafesi aoao.

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea na latou tusiina i a latou koluma i totonu o ni vaega toalaiti.Ia mautinoa ua maua e tagata aoga taitasi se avanoa e faasoa atu ai se mea e tasi pe sili atu mai koluma taitasi.Ona mafai lea e vaega ona talanoaina le fesili lenei.

  • Na faapefea ona e vaaia faamanuiaga o le faatinoina o le faatuatua i afioga a le Alii na tuuina mai e ala mai i Ana perofeta?

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga mai o latou olaga o taimi na latou vaaia ai faamanuiaga mai le mulimuli ai i fautuaga faaperofeta.I le avea ai o se vaega o lenei talanoaga, e mafai ona e faaali atu “O Le Po Lena na Lava ai Lo’u Aiga” (1:47) po o le “Tama ma Atalii” (5:42), e maua i le ChurchofJesusChrist.org.

1:47
6:3

Fuafua e mulimuli i perofeta a le Atua

Uunaia tagata aoga e saili le fesoasoani a le Agaga Paia a o latou faia le gaoioiga lenei.

  1. I le koluma agavale, tusi i lalo pe li’o se mea o loo finagalo le Alii e te faia e ala mai i Ana perofeta e te lagona e finagalo o Ia e te taulai atu i ai.

  2. I le koluma taumatau, tusi i lalo pe li’o pe na faapefea ona folafola mai e le Alii e faamanuia oe pe afai e te mulimuli i Lana apoapoaiga.

  3. Mafaufau i mea na e tusia pe li’oina, ona tusi lea o lau fuafuaga ia usiusitai i mea ua fetalai mai le Alii ia te oe e fai e ala mai i Lana perofeta.

Valaaulia tagata aoga e saili se auala e manatua ai mea ua latou fuafua e fai.Mo se faataitaiga, e mafai e tagata aoga ona pue se ata o a latou tali ma faaaoga e fai ma ata ‘autu i luga o a latou telefoni.O le a maua e tagata aoga se avanoa e tulitatao ai ma lipoti mai la latou fuafuaga i le Lesona 96: “Iloilo Lau Aoaoga 6.”

Mafaufau e faaiu le vasega i le molimau atu o le a latalata atili atu tagata aoga ia Iesu Keriso e ala i a latou taumafaiga e mulimuli i Lana perofeta.