Iakopo 3
O Upu Tatou Te Tautatala Ai
O upu tatou te tautatala ai e i ai le mana. E mafai ona e mafaufau i ni aafiaga i lou olaga na e lagonaina ai le mana o upu, a le mo le lelei po o le leaga? I lana tusi, na aoao mai ai e Iakopo le taua o le puleaina o a tatou upu. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e iloilo ai upu e te tautala ai ma pe o faapefea ona aafia ai au taumafaiga e avea atili e faapei o le Faaola.
O le atiina ae o le tomai e talanoaina ai talitonuga o le talalelei ma isi. Tuu atu i tagata aoga ni avanoa e faamatala mai ai i a latou lava upu le talalelei ma faasoa ma molimau e uiga i mea ua latou iloa ma lagona. O le a fesoasoani lenei mea e faamausali ai le talalelei i o latou loto.
Sauniuniga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e maitau pe faapefea e le gagana tatou te faaaogaina ona aafia ai i tatou ma isi. Fai atu ia i latou e o mai sauni e faasoa mai mea na latou maitauina.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
O le mana o upu
Vaai i ata o loo i lalo ma vaai faalemafaufau i le talanoaga atonu o loo faia e tagata taitoatasi. Mafaufau i le aafiaga e mafai ona i ai i upu tatou te faalogo i ai ma faaaoga.
Mafaufau e faaali atu ni ata se lua e faaalia ai ituaiga eseese o talanoaga. Mo se faataitaiga, o le tasi ata e ono i ai ni tagata se toalua o loo fefinauai ae o le isi o tagata e toalua o loo faamalosia e le tasi le isi i a laua upu, e pei o nei:
-
O le a le mea mulimuli e mafai ona e manatua sa fai atu ai se tasi ia te oe sa fesoasoani pe faatiga ia te oe?
-
O le a le mea mulimuli na e fai atu ai i se tasi na faamalosia pe faamalosiauina i latou?
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai a latou tali pe afai latou te lagona le toamalie ma pe a talafeagai ai foi ona faia i le potuaoga.
Mafaufau pe na e faia se tala talu ai nei atonu na i ai se aafiaga le lelei i se tasi. A o e suesue i aoaoga a Iakopo, vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani e te malamalama atili ai i le mana o upu. Gauai atu i lagona, mafaufauga, ma uunaiga e faaosofia ai oe e tautala atili e faapei o le Faaola.
E pei lava le laulaufaiva o …
Sa faamamafa mai e Iakopo le mana o upu tatou te faalogo ma tautatala ai ma faatusatusa le laulaufaiva i le tele o mea eseese. Faitau le Iakopo 3:2–12 , ma vaavaai po o le a le mea na faatusa i ai le laulaufaiva e Iakopo. Tusi se ata faigofie o se tasi pe lua o faatusatusaga a Iakopo i lau api faamaumau mo suesuega, ma mafaufau loloto pe mafai faapefea ona pei a tatou upu o mea o loo e tusia ata.
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e galulue i ni paga pe i ni vaega toalaiti a o latou suesueina faatusatusaga a Iakopo. I se isi faiga, tuu atu i tagata aoga le lisi lenei o faatusatusaga ma valaaulia i latou e suesue ni isi o na mea, ma mafaufau loloto pe mafai faapefea ona pei a tatou upu o mea o loo lisiina atu.
Faitau le lisi lenei e vaai ai pe na e iloaina faatusatusaga lava e tasi.
-
O se faagutu. Iakopo 3:2–3, 5 .O se faagutu (tagai i le fuaiupu 3) o se fasi uamea itiiti e tuu i totonu o le gutu o se solofanua lea e faamau i fusi o le faagutu, e mafai ai e se tagata tietie solofanua ona faatonutonu le mea e alu iai le solofanua.
-
O se foeuli. Iakopo 3:4–5 .O se foeuli (tagai i le fuaiupu 4) e faatonutonuina le tapili o se vaa, lea e uliina pe liliuina le vaa.
-
O se afi. Iakopo 3:5–6 .O le “vao laau” e faasino i se vaomatua (tagai i le fuaiupu 5, vaefaamatalaga e).
-
O se meaola e le’i faalataina. Iakopo 3:7–8 .
-
Mea oona. Iakopo 3:8 .
-
O se punavai ma se laau o le mati. Iakopo 3:10–12 .
-
E mafai faapefea e nei faatusatusaga ona fesoasoani ia i tatou e malamalama atili ai i le mana o upu tatou te faalogo ma tautatala ai?
-
O a isi faatusatusaga e mafai ona e faaopoopoina e faamatala ai le aafiaga o upu tatou te tautatala ai?
E faatatau i aoaoga mamana a Iakopo, na faasoa mai ai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea nei:
E iloagofie lava e le o faapea mai Iakopo o o tatou laulaufaiva e tumu i le agasala i taimi uma, e le o mea uma foi tatou te tautatala ai e “tumu i le mea oona e oti ai.” Ae e manino lava lona uiga, o ni isi mea tatou te tautatala atu ai e ono faataumaoi, e oona foi—ma o se tuua’iga matuia lena mea mo se tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai! O le leo e tuuina atu ai le molimau faamaoni, e momoli atu ai le tatalo naunautai, ma lagiina ai viiga o Siona e mafai ona avea ma leo lava e tasi e otegia ma faitio ai, faamaasiasi ma faamamasagia ai, faatiga ma faatamaia ai le agaga o le o loo tautala faapea foi isi i lona faatinoga. …
… Sei o tatou taumafai ina ia avea o ni alii ma ni tamaitai “atoatoa” ia le itiiti ifo nai i le ala lenei e tasi i le taimi nei—ia le faatiga lava i se upu po o i se isi tulaga lelei atu e faaupu ai, e ala i se gagana fou, le gagana lea a agelu. O a tatou upu, e faapei foi o a tatou amioga, e ao ina tumu i le faatuatua ma le faamoemoe ma le alofa mama, … e matua manaomia lava i le lalolagi o aso nei. Faatasi ai ma na upu, e tautalagia i lalo o le uunaiga a le Agaga, e mafai ai ona faamatu i loimata, e mafai ona faamalolo i loto, e mafai ona siitia olaga, e mafai ona toe faafoi mai le faamoemoe, e mafai ona faatumau i le loto mautinoa.
(Jeffrey R. Holland, “O Gagana a Agelu,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 16, 18)
-
O le a se mea na e aoaoina mai i faatusatusaga a Iakopo ma le saunoaga a Elder Holland?
O se upumoni e tasi e mafai ona tatou aoaoina e faapea, ua taumafai soo o le Atua e faaaoga la latou gagana mo faamoemoega amiotonu, ae le o le faasalalauina o le amioleaga.
Mafaufau mo sina taimi i le auala na e vaaia ai le faaaogaina o le gagana mo le lelei ma le leaga i tulaga nei:
-
i feau tusitusia po o faasalalauga faaagafesootai
-
i le lotu i Aso Sa
-
i le aoga ma au uo
-
i se ’au po o se kalapu
-
i le fale ma lou aiga
-
O a ni aafiaga na e oo i ai o loo faapupula mai ai le aafiaga tele o upu e mafai ona aafia ai tagata, mo le lelei po o le leaga?
O Iesu Keriso sa o “se tagata atoatoa” ( Iakopo 3:2) ma o la tatou faataitaiga i mea uma, e aofia ai upu na Ia fetalai ai. O le manatuaina o mea e te iloa e uiga ia te Ia, mafaufau pe faapefea ona faaaoga e le Faaola Ana fetalaiga pe ana faapea sa i ai o Ia i tulaga sa lisiina muamua.
-
O a ni eseesega e te ono maitauina i le va o le ala e te mafaufau e faaaogaina ai e le Faaola le gagana ma mea e masani ona e vaai ma faalogo i ai i nei nofoaga i aso nei?
O le gagana tatou te faalogo ma faaaogaina
E ala mai i Ana perofeta, ua aoaoina ai i tatou e le Alii i mea e tatau ma e le tatau ona tatou tautatala atu ai.
Afai o le a aoga i tagata aoga mai le iloiloga lenei a le tagata lava ia, tuu atu ia i latou le tufaaga lenei. E mafai e tagata aoga ona iloiloina faalauaitele a latou gagana pe mo vaega patino o o latou olaga, e pei mo le fale, lotu, ma isi mea faapena.
Mafaufau loloto i au fesootaiga (i soo se ituaiga: feau tusitusi, ala o faasalalauga faaagafesootai, talanoaga ma isi, ma isi mea faapena) a o e faitauina faamatalaga nei e 10 na fetuunai mai i le Mo le Malosi o le Autalavou ([tamaitusi, 2011], 20–21). Iloilo lau gagana e faaaoga ai se fua mai le 1 i le 5, o le 1 o lona uiga “Ou te manaomia se anoai o fesoasoani” ma le 5 o lona uiga “O loo i se tulaga lelei lava au.”
1. Ou te taumafai e faaaoga le gagana mama ma le poto.
2. Ou te faaaogaina le gagana faagaeetia, faamalosiau, ma le faamalo.
3. Ou te tautala atu ma le agalelei ma le lelei e uiga i isi.
4. Ou te le faalumaluma i isi pe taumamaina i latou, e oo lava i talasua.
5. Ou te taumafai e aloese mai le faitatala o soo se ituaiga ma aloese mai le tautala ma le ita.
6. Pe a faaosoosoina au e tautala i ni mea faaonoono pe faatiga, ou te tuuina ese ia aua nei tautalagia.
7. Ou te faaaogaina suafa o le Atua ma Iesu Keriso i le migao ma le faaaloalo.
8. Ou te tautalagia le Tama i le Lagi e faaaoga ai le gagana migao ma le faaaloalo.
9. Ou te le faaaogaina gagana po o aga masoa, leaga, pe mataga.
10. Ou te le faamatalaina ni tala malie po o ni tala e uiga i amioga le mama.
Mafaufau i le gagana e te filifili e faaaoga, ma mafaufau loloto i mea e mafai ona e faia ia sili atu ona lelei.
-
O le a se mea se tasi pe lua e mafai ona fesoasoani ia te oe e filifili ai ma le faaeteete upu e te tautala ma faalogo i ai?
-
O a ni tulaga o e manao e faaleleia ai oe lava ia?
-
O a fuafuaga e ono fesoasoani?
-
E faapefea ona fesoasoani au taumafaiga ia te oe ia avea atili e faapei o le Faaola?
Tala Auiliili ma Faamatalaga o Talaaga
E faapefea ona atagia mai i a tatou upu i tatou o ni tagata taitoatasi?
Na aoao mai e Elder Robert S. Wood o le Fitugafulu le mea lenei:
O a tatou upu ma uiga faaalia i fafo e le faapea o ni meanoa, aua e atagia mai ai o tatou tagata ma mamanu ai ituaiga tagata e avea ai i tatou. …
O upu tatou te tautatala ai ma auala tatou te taulimaina ai i tatou lava, e le gata ina faalataina ai o tatou tagata lilo, ae faapea foi ona mamanu ai lena tagata, i latou o siomia i tatou, ma faapena i tagatanuu uma lava. O aso uma lava e ta’uaafiaina taitoatasi ai i tatou i le punitia ai o le malamalama po o le tulieseina o le pouliuli. Ua valaauina i tatou e valaaulia le malamalama ma ia avea ma se malamalama, ia faapaiainaa i tatou lava ma aoaoina ai isi. …
A tatou tautatala ma faatino, e tatau ona tatou fesili ifo, pe o a tatou upu ma faatinoga ua faamoemoe e valaaulia mai ai mana o le lagi i totonu o o tatou olaga ma valaaulia ai tagata uma e o mai ia Keriso. E tatau ona tatou taulimaina ma le migao ia mea paia. E tatau ona tatou aveesea mai a tatou talanoaga ia faaupuga mataga ma tufanua, o upu saua ma le taufaamatau, o upu faalumaluma ma pepelo. E pei ona tusia e le Aposetolo o Peteru, “A e pei ona paia o ia na valaauina outou, ia faapea foi outou ona paia i a outou [ituaiga o talanoaga] uma” [ 1 Peteru 1:15 ]. O le faaupuga talanoaga o loo ta’ua iinei e le gata i le tautala ae faapea foi i a tatou amioga uma.
(Robert S. Wood, “The Tongue of Angels,” Ensign, Nov. 1999, 83–84)
E mafai faapefea ona tatou suia lelei le gagana tatou te faaaogaina ma faalogo i ai?
O le vitio “No Cussing Club” (4:56), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, o loo faaalia ai taumafaiga a se tasi alii talavou e fesoasoani i isi e aloese mai gagana leaga.
Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai
O se isi faatomuaga o le lesona
Mafaufau e faasoa atu i au tagata aoga ni faataitaiga o le fetalai atu o le Faaola i isi i ni tulaga eseese, e pei o le Ioane 8:1–11 ; Mareko 9:14–27 ; ma le Luka 23:32–34 . Manatua o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Luka 23:34 (vaefaamatalaga i le Luka 23:34, i) ua faamanino mai ai o loo ole atu Iesu Keriso i le Tama e faamagalo i latou o e na faasatauroina o Ia, o lona uiga o fitafita Roma. Valaaulia i latou e faasoa mai mea e tulaga ese ia i latou e uiga i mea na fetalai pe sa le i fetalai ai le Faaola i nei tulaga. Ona valaaulia lea o tagata aoga e mafaufau i le gagana latou te faaaogaina ma faalogo i ai mai isi ma le aafiaga o i ai.
Valaaulia e ono i ai
E mafai ona e fesoasoani i tagata aoga e faaaoga le mataupu faavae o lenei lesona e ala i le luitauina o i latou mo le 24 itula ia le tautala lava i se mea e le lelei. Fautuaina i latou e tusi i a latou api faamaumau mo suesuega le aafiaga o lenei luitau ia i latou ma tagata sa latou fegalegaleai.
Aoaoga faaopoopo mai ia Iakopo
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e suesue atili i aoaoga a Iakopo, mafaufau e faaali atu tusi faasino o mau nei (e aunoa ma faamatalaga o loo i puipui). Valaaulia tagata aoga e suesue ni nai fuaiupu nei ma sauni e faasoa mai mea sa latou aoaoina ma le faaaogaina i aso nei. Ona mafai lea e tagata aoga ona filifili se tusi faasino o se mau se tasi e suesue auiliili atili ai ma saunia se lesona e tolu i le lima minute le umi pe talanoa ai i lena autu. Afai e lava le taimi, e mafai ona e valaaulia se tagata aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai i le vasega mea sa latou saunia.
Iakopo 1:12–16 (Ua faamanuiaina i tatou ona o le tetee atu i faaosoosoga.)
Iakopo 1:27 (O le tapuaiga mama a’ia’i o le tausiga lea o isi ma le mama faaleagaga.)
Iakopo 2:8–9 (Alofa atu i isi e pei o oe lava ia te oe.)
Iakopo 4:6–10 (Ia lotomaualalo, tetee atu ia Satani, ma faalatalata atu i le Atua.)
Iakopo 4:17 (Afai tatou te iloa ona fai le lelei ae filifili e le faia, ua tatou faia le agasala.)
Iakopo 5:14–15 (E mafai ona faamaloloina e mama’i e ala i le tatalo po o le faaee atu o lima ma faauuina i le suauu i le suafa o Keriso.)