Luka 7:36–50
“Aua Ua Alofa Tele Mai O Ia”
Sa taumafa Iesu i le fale o se Faresaio e igoa ia Simona. Sa ulufale atu se fafine sa manatu Simona o “se [tagata] agasala” ma “faasisina ifo e ia loimata i vae [o le Faaola],” ua soloi ai i lona lava lauulu, “ua sogi foi i ona vae, ma ua faauuina i le suauu manogi” (Luka 7:37–39). I le tali atu i mafaufauga o Simona, na faasoa atu ai e le Faaola se faataoto e uiga i le faamagaloga ma le alofa. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia mafai ona e faatinoina lou faatuatua ia Iesu Keriso ma salamo mai au agasala.
Heavenly Father knows our divine potential. He rejoices every time we take a step forward. To Him, our direction is ever more important than our speed.
(Larry R. Lawrence, “What Lack I Yet?,” Ensign or Liahona, Nov. 2015, 35)
-
O le a se mea o loo e maitauina e uiga i tagata o loo i lenei ata?
-
O le a se mea o fautua mai e lo latou mamao mai le Faaola ma le itu o loo latou faasasaga i ai e uiga i le latou sootaga ma Ia?
Mafaufau mo sina taimi puupuu po o fea e te faatulagaina ai oe i totonu o lenei ata ma po o le a foi le itu e te faasaga i ai.Sa faamalamalama mai e Elder Larry R. Lawrence, ao avea ma se tasi o Fitugafulu:
-
Aisea e te manatu ai e sili ona taua le itu faaleagaga ua tatou faasaga atu iai nai lo o le tatou televave?
E lagona e le Alii le olioli tele pe a tatou faia ni taumafaiga e salamo (tagai i le Luka 15:7 ; Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:13). O se tasi o auala e faamatala ai le salamo o le liliu ese mai le agasala ae liliu atu agai i le Atua (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “ Salamo,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). A o e suesue, matau musumusuga a le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani atu e te liliu ese ai mai le agasala ma liliu atu i le Faaola.
//media.ldscdn.org/webvtt/general-conference/april-2016-general-conference/2016-04-1070-dale-g-renlund-eng.vtt
O le Luka 7 o loo i ai se tala ia Iesu na fai sana taumafataga i le fale o se Faresaio e igoa ia Simona. A o faatasi Iesu ma Simona, sa alu atu se fafine ua iloga o se tagata agasala ia te Ia (tagai i le Luka 7:37, 39).
Faitau i le Luka 7:36–39, ma sue po o le a le mea na tupu ina ua alu atu le fafine ia Iesu i le taimi o lenei tausamiga.
-
O le a se mea na e maitauina e uiga ia Simona? i le fafine?
Na silafia e Iesu mafaufauga o Simona ma faasoa atu i ai se faataoto. Faitau i le Luka 7:40–43, ma saili po o le a le mea na aoao e le Faaola ia Simona e ala i lenei faataoto. E ono fesoasoani le iloa o le tenari e tasi o le aofaiga lea o le totogi e maua e le tagata galue i se aso e tasi (tagai i le fuaiupu 41, vaefaamatalaga a).
-
O le a se mea atonu sa fesoasoani ai lenei faataoto ia Simona ia malamalama e uiga i lona lava manaomia o le faamagaloga?
I taimi o le Faaola sa o se agaifanua mo lē o talimalo ona faamamalu ana malo faaaloalogia e ala i le faia o faatinoga agalelei e pei o le sogi atu ia i latou e faafeiloai ai, tuuina atu o vai mo i latou e mulumulu ai o latou vae, ma le uuina o latou ulu i le suauu (tagai i le James E. Talmage, Jesus the Christ[1916], 261). E pei ona tusia i le Luka 7:44–46, sa ta’u atu e le Faaola ia Simona na te lē i faatinoina nei faamamaluga mo Iesu, a o le fafine lea sa ia faatinoina galuega i tala atu o tulaga masani e faaali ai lona alofa ma lona agaga faafetai mo Ia.
-
O le a se mea e te manatu na malamalama ai lenei fafine e uiga ia Iesu atonu sa lē i malamalama i ai Simona?
-
O le a se faamaoniga ua e vaaia ua salamo le fafine, pe na fulitua mai ana agasala ma liliu atu i le Faaola?
Faitau i le Luka 7:47–50, ma vaavaai pe aisea na faamagalo ai e le Alii agasala a lenei fafine.
-
O a ni manatu po o ni lagona na ia te oe e uiga i le Faaola a o e suesue i lenei tala?
-
O a ni upumoni ua e aoaoina mai lenei tala?
Na faasoa mai e Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni aoaoga e faatatau i le tala ua tusifaamaumauina i le Luka 7 . Matamata i le vitio “That I Might Draw All Men unto Me” (13:39) mai le taimi 4:22 seia oo i le 5:03, pe faitau i le anotusi lenei.
The closer we are to Jesus Christ in the thoughts and intents of our hearts, the more we appreciate His innocent suffering, the more grateful we are for grace and forgiveness, and the more we want to repent and become like Him. Our absolute distance from Heavenly Father and Jesus Christ is important, but the direction we are heading is even more crucial. God is more pleased with repentant sinners who are trying to draw closer to Him than with self-righteous, faultfinding individuals who, like the Pharisees and scribes of old, do not realize how badly they need to repent.
(Dale G. Renlund, “That I Might Draw All Men unto Me,” Ensign or Liahona, May 2016, 40)
-
O a ni upu po o ni fasifuaitau i lenei faamatalaga e faaleleia atili ai lou malamalama i mea na e suesue i ai i le Luka 7 ?
-
O a ni aafiaga na fesoasoani e faasilia ai lou alofa ma lou agaga faafetai mo le Faaola ma le alofa mutimutivale Na te aumaia?
-
What have you learned about the Savior today that can help you in your efforts to repent?
1. Answer the following question in at least three sentences:
Manatua o le salamo e lē o se mea e tupu faatasi pe mo na o agasala matuia. O le salamo o se faagasologa, ma tatou te salamo i soo se taimi tatou te taumafai e faalatalata atili i le Alii ma liliu ese mai le amio leaga.
Toe vaai i le ata o le Faaola ma le ata o le faatagata faafasilaau, ma mafaufau e uiga i lou mafutaga ma Iesu Keriso ma itu o e agai ai. Faataatia se fuafuaga e faaloloto atili ai lou alofa mo le Faaola e ala i lou salamo i aso uma. Faauma le galuega lenei i se pepa e ese mai ina ia mafai ai ona e teuina faalilo. E ono maua sou avanoa e tulitatao ai lenei aafiaga i se lesona i se taimi o i luma.
O le lesona “Iloilo Lou Aoaoina” e sosoo mai ma lesona o le Mataio 8–13; Mareko 2–5; ma le Luka 7, 9, 11 e faasino i lenei fuafuaga faataatia ma e valaaulia ai tagata aoga e tomanatu i lo latou alualu i luma.
-
O le a se mea e tasi ua manaomia ona e faamutaina ina ia e faalatalata atili ai i le Faaola? O le a faapefea ona e faamutaina?
-
O le a se mea e tasi ua manaomia ona e amata faia ina ia e faalatalata atili ai i le Faaola? O le a faapefea ona e amatalia?
Tali le fesili lea mo lau meaaoga atofaina e auina atu:
-
O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola i lenei aso e mafai ona fesoasoani i au taumafaiga e salamo?
Filifili le faamau Amata le Meaaoga Atofaina po o le ki o le Auina Atu e ta i ai lau tali.
Nothing is more liberating, more ennobling, or more crucial to our individual progression than is a regular, daily focus on repentance. Repentance is not an event; it is a process. It is the key to happiness and peace of mind. When coupled with faith, repentance opens our access to the power of the Atonement of Jesus Christ.
(Russell M. Nelson, “We Can Do Better and Be Better” Ensign or Liahona, May 2019, 67).