Seminare
Iakopo 1


Iakopo 1

“Ole Atu ia i le Atua”

Ua tatalo se tamaitai talavou i tafatafa o lona moega.

O e lagona e mafai ona e ole atu i le Atua mo se fesoasoani pe a i ai ni au fesili e lei taliina pe manaomia Lona atamai i le faia o faaiuga taua? Na tautino mai e Iakopo o soo se tasi e leai se poto e mafai ona “ole atu ia i le Atua, o lē foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’uta’ua; ona foaiina mai ai lea ia te ia” (Iakopo 1:5). O lenei lesona ua faamoemoe e faamalosia ai lau molimau o le a tuuina atu e le Tama Faalelagi ia te oe le poto o se tali i au tatalo.

O tali taua

Vaai i fesili taitasi nei ma mafaufau loloto i nei mea mo fesili taitasi: (1) Pe ua ou mauaina se tali mai le Atua? (2) O ou saili ea mo se tali mai le Atua ou te lei mauaina lava? (3) Pe ou te lei manao e saili se tali?

  • Pe o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Ekalesia moni lea?

  • Pe o Iesu Keriso moni ea lo’u Faaola?

  • O le a se mea e tatau ona ou taulai atu i ai ina ia avea ai ma se soo lelei sili atu o Iesu Keriso?

A o e suesue i upu a le Aposetolo o Iakopo i le Iakopo 1, vaavaai mo mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ia te oe e maua ai tali i fesili taua i lou olaga.

Faitau faamatalaga nei e uiga ia Iakopo. Mafaufau po o a ni fesili atonu na ia sailia ni tali i lona olaga atoa.

  1. Sa peiseai o ia o le uso taufeagai o Iesu Keriso (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “ James, Brother of the Lord,” ChurchofJesusChrist.org).

  2. E faapei o isi uso taufeagai o le Alii, atonu sa lei talitonu muamua o ia o Iesu o le Keriso (tagai i le Ioane 7:3–5).

  3. Na mulimuli ane avea o ia ma se Aposetolo ma, e tusa ai ma tala a le au tusitala Kerisiano anamua, o le uluai epikopo o le Ekalesia i Ierusalema (tagai i le Galuega 12:16–17; 21:17–18; Kalatia 1:18–19; 2:9).

Faitau le Iakopo 1:1 e faailoa mai ai po o ai na tusi atu i ai Iakopo.

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, “ na talanoa atu Iakopo … i tagata e lei faapotopotoina, e lei talia le talalelei, e lei o mai i le lafu a Keriso” (Doctrinal New Testament Commentary [1973], 3:243).

  • O a ni isi o fesili atonu na i ai i tagata e lei mauaina le talalelei?

Faitau le Iakopo 1:5–6, ma vaavaai mo upumoni na aoao mai e Iakopo e mafai ona fesoasoani ia i tatou pe a i ai ni a tatou fesili taua ma e mafai ona fesoasoani ia i latou o loo sailia upumoni o le talalelei. (Atonu e fesoasoani le iloa o le le toe ta’uta’ua o lona uiga o le saili masei pe o le otegia.)

Aikona o le Atamai i Aoaoga Faavae (lanumoana). O le ata o se tusi o loo matala. O leIakopo 1:5–6 o se fuaitau o le atamai i aoaoga faavae.  Mafaufau e maka fuaitau o le atamai i aoaoga faavae i se ala iloga ina ia mafai ai ona e mauaina gofie.

  • O le a se mea sa e mauaina?

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Tama Faalelagi mai lenei fuaitau?

O se tasi o upumoni o loo maua i lenei fuaitau e faapea, o le a faamanuia i tatou e le Atua i le poto pe afai tatou te ole atu ia te Ia i le faatuatua.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “ole atu ma le faatuatua, aua lava ne’i masalosalo”? (Iakopo 1:6).

  • Aisea e te manatu ai e finagalo le Tama Faalelagi ia e liliu atu ia te Ia mo ni tali?

A o faaauau lau suesuega, mafaufau i manatu, lagona, ma aafiaga na e oo i ai ina ua e sailia le poto, po o tali i au fesili, mai le Atua.

O le faataitaiga a Iosefa Samita

Iosefa Samita, le Itiiti o loo faaalia o tootuli i le Vao Paia i le taimi o le Uluai Faaaliga. O se ave o le malamalama o loo mafai ona vaaia le sau mai le lagi i lalo o laau agai atu ia Iosefa.

E mafai ona fesoasoani le mafaufau loloto i se faataitaiga o le mataupu faavae e faapea, o le a faamanuia i tatou e le Atua i le poto pe afai tatou te ole atu ia te Ia i le faatuatua. O le sailia o le poto mai le Atua sa i ai se aafiaga loloto ia Iosefa Samita.

Matamata le vitio “Iosefa Samita: O Le Perofeta o le Toefuataiga” mai le faailo taimi 5:07 i le 8:42, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, ma vaavaai pe na faapefea ona aafia le olaga o Iosefa i lenei upumoni.

62:4

Tusitusi i luga o se fasipepa i se peni po o se penitala. 1. Tali fesili nei:

  • O le a se mea na faagaeetia faapitoa ai oe mai le aafiaga a Iosefa Samita?

  • Na faapefea ona aafia le olaga o Iosefa i le tali a le Atua, lea na oo mai i le Uluai Faaaliga? O faapefea ona aafia ai le lalolagi? O faapefea ona aafia ai oe?

O lou aafiaga

Tusitusi i luga o se fasipepa i se peni po o se penitala. 2. Fai mea nei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:

Tusi mafaufauga, lagona, ma aafiaga na e maua a o e sailia le poto mai le Atua. Mafaufau ia aofia ai ni isi o mea nei:

  • O ou mafaufauga ma lagona e uiga i le naunautai o le Atua e tali au fesili (tagai i le Iakopo 1:5–6).

  • O ou mafaufauga ma lagona e uiga i le aafiaga a Iosefa Samita i le ole atu i le Atua mo le poto.

  • O aafiaga na e oo i ai pe o loo i ai nei i le sailia o le poto mai le Atua ma le mauaina o tali. (O nei aafiaga e mafai ona aofia ai le sailia o tali i fesili i le amataga o le lesona.)

  • O auala e te manao e saili ai le poto mai le Atua i le taimi nei po o le lumanai.

  • O uunaiga ua e maua mai le Agaga Paia i le taimi o lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe.

Mafaufau i au aga masani patino o le tatalo ma le ole atu mo le poto ma tali mai le Atua. O le a le taimi mulimuli na e ole atu ai i lou Tama Faalelagi mo le poto pe mo tali i au fesili? O le a se mea e mafai ona e faia i le aso e amata ai ona fesili atu ma le faamaoni atili ma faia soo? Tusi i lau api faamaumau mea ua e lagona e finagalo le Tama Faalelagi e te faia ona o mea ua e suesueina i le aso.

Faitalia pe Fai: O e Manao e Suesue Atili?

Aisea e taua ai le maua o le poto mai le Atua ma maua la’u lava molimau mai ia te Ia?

Mafaufau i le fesili na muamua atu a o e matamata i le vitio “Origin” (4:57), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

4:53

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

Atatosi aloaia o Peresitene Russell M. Nelson na pueina ia Ianuari 2018

E finagalo moni ea le Atua e fetalai mai ia te oe? Ioe! …

E te le tau mafaufau po o le a le mea e moni [tagai i le Moronae 10:5]. E te le tau mafaufau po o ai e mafai ona e faatuatuaina ma le saogalemu. E ala mai i faaaliga faaletagata lava ia, e mafai ai ona e mauaina lau oe lava ia molimau o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua, o Iosefa Samita o se perofeta, ma o le Ekalesia lenei a le Alii. Po o a lava tala po o mea e fai e isi, e leai se tasi e mafai ona aveesea se molimau na foaina i lou loto ma le mafaufau e uiga i le mea e moni. …

O i tatou o soo o Iesu Keriso. O le upumoni aupito sili ona taua o le a molimau atu ai le Agaga Paia ia te oe e faapea, o Iesu o le Keriso, le Alo o le Atua soifua. O loo soifua o Ia!

(Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 95–96)

Iakopo 1:6. O le a le uiga o le “ole atu ma le faatuatua”?

Sa faatatau Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le Iakopo 1:5–6 ma faamalamalama mai:

Atatosi aloaia o Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. 2020.

Maitau le mea e manaomia e ole atu ai i le faatuatua, lea ou te malamalama o lona uiga o le tatau ona le gata ina faaupu ae ia faia, o le matafaioi valalua ia ole atu ma le faatino, o le mea e manaomia e fesootai atu ma ia galue. …

O fesili a Iosefa na taulai atu e le na o i le mea sa ia manaomia e iloa ae po o le a foi le mea e tatau ona fai! O lana tatalo sa le na o le, “O le fea le ekalesia e sa’o?” O lana fesili o le, “O le fea o ekalesia e tatau ona ou auai ai?” Na alu Iosefa i le togavao e ole atu i le faatuatua, ma sa naunautai o ia e faatino.

O le faatuatua moni e taulai atu i le Alii o Iesu Keriso ma e tau atu e le aunoa i faatinoga amiotonu. … Tatou te fetaomi atu i luma ma tumau i le galuega mamana o le tatalo, i le mae’a ona tatou fai atu “amene,” e ala i le faatinoina o mea na tatou ta’u atu i le Tama Faalelagi.

O le ole atu i le faatuatua e manaomia ai le faamaoni, taumafaiga, tautinoga, ma le finafinau.

(David A. Bednar, “Ole Atu i le Faatuatua,” Liahona, Me 2008, 94-95)