Seminare
1 Timoteo 4:12–16


1 Timoteo 4:12–16

“Ia Fai Oe ma Faaaoao i e ua Faatuatua”

Savali ma pue le ata o le Falelotu o le Uarota

Ailoga na faigofie le ola ai i le talalelei a Iesu Keriso i se nofoaga amioleaga e pei o Efeso. E mautinoa lava o i latou e pei o Timoteo, o e na filifili e ola ai i se olaga amiotonu, na tumatila mai a latou tupulaga. Ae sa fautuaina e Paulo ia Timoteo ia manumalo mai faitioga a isi i lona talavou po o lona faatuatuaga ma “ia fai … ma faaaoao i e ua faatuatua” (1 Timoteo 4:12). O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e taumafai ai e avea ma se faataitaiga o se soo o Iesu Keriso i lou talavou.

O le a se mea o tau mai ai e uiga ia te oe?

  • Afai e maitauina oe e se tasi mo se vaiaso, o le a se faamaoniga o le a latou vaaia e iloa ai o loo e taumafai e mulimuli ia Iesu Keriso?

  • O le a se mea latou te ono vaaia i lou olaga e manaomia ona faaleleia atili a o e saili e mulimuli ia Keriso?

Mafaufau e matamata i le vitio “The Lost Purse” (2:40), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, o loo faaalia ai nisi o faataitaiga o le avea ma soo faapei o Keriso.

2:40
  • Aisea e taua ai le mafaufau po o a faataitaiga o loo tatou faia mo isi?

Mafaufau pe o le a le lelei o ou lagona i le avea ai ma se faataitaiga o se soo o Iesu Keriso mo i latou o siomia oe ma pe aisea foi.

A o e suesue i lenei lesona, saili le taitaiga a le Agaga Paia e faailoa ai pe o faapefea ona e faia se faataitaiga e fesoasoani ai i isi ma taitai atu ai i latou i le Faaola. Afai e te le lagolelei i le avea ai ma se faataitaiga i isi, vaavaai mo upumoni e ono fesoasoani ia te oe ma faamalosiau ia te oe.

O le faamalosiau a Paulo ia Timoteo

O le Feagaiga Fou o loo aofia ai ni tusi se lua na tusia e Paulo i se tasi o ana uo sili ona faatuatuaina, o Timoteo (tagai i le 1 Korinito 4:17). A o e faitau i le faamatalaga lenei e uiga ia Timoteo, mafaufau pe aisea o le a faia ai e lana faataitaiga se eseesega i isi. E i ai se mea e te fesootai ai ia te ia?

  • O le tina o Timoteo ma lona tinamatua o ni faataitaiga amiotonu, ae o lona tamā o se Tagata o Nuu Ese Eleni o lē atonu sa le o se tagata talitonu (tagai i le Galuega 16:1; 2 Timoteo 1:5; 3:14–15).

  • Sa auauna atu Timoteo o se taitai o le Ekalesia i Efeso (tagai i le 1 Timoteo 1:3), o se aai tele sa taatele ai le ifo i tupua ma le ola le mama (tagai i le Galuega 19:35).

  • Sa faaataata atu e Paulo e faapea sa masalomia e nisi o tagata o le au paia ia tomai faaletaitai a Timoteo ona e laitiiti (tagai 1 Timoteo 4:12).

Faitau le 1 Timoteo 4:12–16, ma vaavaai mo le mea na fautuaina e Paulo ia Timoteo e fai.

  • O a ni mea na e mauaina e anoa ia te oe?

  • E faapefea ona e aoteleina le valaaulia a Paulo mai le fuaiupu 12 ma le folafolaga mai i le fuaiupu 16 i se faamatalaga se tasi o le upumoni?

Na aoao mai Paulo i le 1 Timoteo 4:12, 16 e faapea afai o i tatou o ni faaa’oa’o i e ua faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou fesoasoani e aumaia le faaolataga ia i tatou lava ma isi.

O le faailoaina o lisi i mau e mafai ona fesoasoani ia i tatou e vaai ai i le tele o auala e faaaoga ai upumoni o le talalelei i o tatou olaga. I le fuaiupu 12, na lisi ai e Paulo ia vaega e mafai ai ona avea atili i tatou e faapei o Keriso ina ia avea ai ma faataitaiga lelei ia i latou o siomia i tatou.

Toe faitau le fuaiupu 12 ma maka upu o loo faamatala ai vaega taitasi na valaaulia i tatou e Paulo e taulai i ai. Mafaufau e kopi lenei lisi i totonu o lau api talaaga mo suesuega.

  • E faapefea ona e faamatalaina uiga o nei upu taitasi? (Afai e manaomia, faaaoga meafaigaluega mo le suesueina o tusitusiga paia po o se lomifefiloi e fesoasoani ia te oe e faamatala ai.)

Atonu e fesoasoani le iloa o le upu amio i lenei fuaiupu e faasino i a tatou amioga po o uiga.

Filifili ni vaega se lua na lisiina e Paulo, ma tali fesili nei:

Tusitusi i luga o se fasipepa i se peni po o se penitala. 1. Filifili ni vaega se lua na lisiina e Paulo, ma tali fesili nei i totonu o lau api talaaga mo suesuega:

  • O ai e te iloaina o se faataitaiga lelei i nei vaega? Na faapefea ona fesoasoani ia te oe ma isi tagata a latou faataitaiga?

  • Na faapefea ona avea Iesu Keriso ma faataitaiga atoatoa i nei vaega? Ua faapefea ona faamanuiaina oe ma isi i Lana faataitaiga?

  • Aisea e te manatu, ua finagalo ai le Alii ia avea oe ma se faataitaiga i isi i nei vaega?

E mafai faapefea ona avea oe ma faataitaiga?

Fai se lisi o nisi o auala e mafai ona avea ai oe ma se faataitaiga i vaega ua e filifilia. Mo se faataitaiga, ina ia avea ma se faataitaiga “i le upu,” e mafai ona e lisiina nisi o manatu nei:

  • ia faaali soo atu le lotofaafetai

  • tuu atu i tagata ni faamalo faamaoni

  • tautala i le mea moni

  • aloese mai le faaaogaina o upu masoā

  • faailoa atu e le aunoa lou alofa

  • tautala ma le faaaloalo i tagata

  • aloese mai le faitatala

  • faateleina le tatalo faamaoni

Faaaoga sina taimi e mafaufau loloto ai pe ono faapefea ona faamanuia oe ma isi e le Alii pe afai e te taumafai e avea ma se faataitaiga i nei auala.

Tusitusi i luga o se fasipepa i se peni po o se penitala. 2. Tali fesili nei i totonu o lau api talaaga mo suesuega:

  • O le a se mea ua e aoaoina pe lagonaina i le asō o le a fesoasoani ia te oe e avea ai ma se faataitaiga sili atu o se soo o Iesu Keriso?

  • O le a se mea o le a e faia ia avea ai oe ma lena faataitaiga i isi?

  • O le a se mea e te faamoemoe o le a aoao atu e lau faataitaiga i isi e uiga ia Iesu Keriso ma Lana Ekalesia toefuataina? Aisea?

Tuu i le faitalia: O e Manao e Aoao Atili?

E mafai faapefea ona avea a’u ma se faataitaiga e sili atu ona lelei?

Mafaufau e matamata i se tasi pe sili atu o vitio nei, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, o loo faaalia ai ni auala eseese o loo avea ai tagata talavou ma se faataitaiga ia i e o siomia i latou. A o e matamata, mafaufau i ni auala e mafai ona avea ai oe ma se faataitaiga i isi.

“Sharing Your Light” (2:56)

NaN:NaN

“Charity: An Example of the Believers” (4:50)

4:50

“Something Different About Us: Example” (2:51)

2:51

Pe taua moni ea la’u faataitaiga i le avea ai o se talavou?

Na aoao mai Sister Bonnie H. Cordon, Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou, e uiga i le taua o lau faataitaiga:

10:28
Ata Aloaia sa I ai o Sister Bonnie H. Cordon, Na pueina ia Oketopa 2016. Na suia ia Oketopa 2018.

A’u uo pele, aisea ua matuai taua ai lo tatou faasusulu atu o lo tatou malamalama? Ua fetalai mai le Alii ia i tatou e faapea “o loo i ai nei tagata e toatele i luga o le lalolagi … o e ua nao na taofia mai le upumoni ona ua latou lē iloa le mea e maua ai” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:12]. E mafai ona tatou fesoasoani atu. E mafai ona tatou faasusulu atu ma le loto i ai lo tatou malamalama ina ia mafai e isi ona vaai i ai. E mafai ona tatou tuuina atu se valaaulia. E mafai ona tatou savalia le faigamalaga ma i latou o ē faia se laasaga agai atu i le Faaola, e tusa lava pe faigata. …

Ou te molimau atu o le a faalauteleina e le Alii taumafaiga laiti uma. O le a musuia i tatou e le Agaga Paia ia iloa mea e ta’u atu ma fai. O ia taumafaiga e ono manaomia ai lo tatou o ‘ese mai o tatou tulaga ua masani ai, ae e mafai ona tatou mautinoa o le a fesoasoani mai le Alii ia susulu atu lo tatou malamalama.

(Bonnie H. Cordon, “Ina Ia Latou Vaai,” Liahona, Me 2020, 80)

Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018) e uiga i le avea ai ma se faataitaiga:

Atatosi aloaia o Peresitene Thomas S. Monson, 2008.

Ia avea ma se faataitaiga. … Ua taatitia o tatou avanoa i o tatou luma iinei ma i le taimi nei. Peitai e mafai ona mou ese atu. Atonu e mafai ona maua i o tatou lava aiga ma mea tatou te faia i o tatou olaga i aso taitasi. Ua uma ona faasino mai e lo tatou Alii ma lo tatou Matai le ala: “O [Ia] sa femaliuai ma faia mea lelei.” (Galuega 10:38.) Sa avea moni o Ia ma faaaoao e mulimuli ai—o se faaaoao lava o e ua faatuatua.

O faapena ea i tatou?

(Thomas S. Monson, “An Example of the Believers,” Ensign, Nov. 1992, 98)

1 Timoteo 4:16. O le a le uiga o le faamatalaga a Paulo ina ua ia fai mai, “E faaolaina ai oe e oe lava”?

E ui sa faaaoga e Paulo ia upu “e faaolaina ai oe e oe lava, atoa ma e ua faalogo ia te oe” ( 1 Timoteo 4:16), sa ia molimau mai foi e na o Iesu Keriso lava e mafai ona faaolaina ai i tatou (tagai i le 1 Timoteo 1:15–16; 2:5–6). E mafai ona tatou faatino le faatuatua ia Iesu Keriso e ala i a tatou taumafaiga ma tuu atu ia te Ia e laveai i tatou.