Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
15–21 Sune. “ʻOku ʻa [e ʻEikí] ʻa e Taú”: 1 Samuela 17–18; 24–26; 2 Samuela 5–7


“15–21 Sune. ‘ʻOku ʻa [e ʻEikí] ʻa e Taú’: 1 Samuela 17–18; 24–26; 2 Samuela 5–7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApi mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“15–21 Sune. ‘ʻOku ʻa [e ʻEikí] ʻa e Taú,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026

ʻOku pukepuke ʻe Tēvita ha maka-tā

Tēvita mo Kolaiate, tā ʻa Steve Nethercott

15–21 Sune: “ʻOku ʻa [e ʻEikí] ʻa e Taú”

1 Samuela 17–18; 24–26; 2 Samuela 5–7

Talu mei hono nofoʻi ʻe he fa‘ahinga ʻo ‘Isilelí e fonua ‘o e talaʻofá, naʻe hoko e kau Filisitiá ko ha fakamanamana hokohoko ki heʻenau nofo malú. Kuo tuʻo lahi hono fakahaofi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi he kuohilí, ka ʻi he taimi ní kuo fakahā mai ʻe he kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí, “Te mau maʻu ha tuʻi … ke ʻalu muʻomuʻa ia ʻiate kimautolu ke fai ʻemau ngaahi taú” (1 Samuela 8:19–20). Ko ia naʻe pani ai ʻa Saula ko e tuʻi. Ka ʻi he taimi ne pole tau mai ai ʻa e fuʻu saieniti fakailifia ko Kolaiaté ki he kau tau ʻa ʻIsilelí, naʻe hangē pē ʻa Saula ia—ko e toenga ʻo ʻene kau taú—“ʻo manavahē lahi” (1 Samuela 17:11). ʻI he ʻaho ko iá, naʻe ʻikai ko Saula naʻá ne fakahaofi ʻa ʻIsilelí ka ko ha tamasiʻi tauhi sipi loto-fakatōkilalo ko Tēvita hono hingoá, naʻe ʻikai hano teunga tau ka naʻá ne kofu ʻaki e tui ki he ʻEikí ʻoku matuʻakí malú. Naʻe fakamahino ʻe he tau ko ʻení ki ʻIsileli, mo ha taha pē ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi feinga tau fakalaumālie, “ʻoku ʻikai fakamoʻui ʻe [he ʻEikí] ʻaki ʻa e heletā mo e tao” “he ʻoku ʻa [e ʻEikí] ʻa e taú” (1 Samuela 17:47).

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

1 Samuela 17

fakaʻilonga seminelí
Te u lava ʻo ikunaʻi ha faʻahinga faʻingataʻa pē, ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

Ko e taha ʻo e ngaahi talanoa ʻiloa taha ʻi he ngaahi folofolá ʻa e talanoa ko ia ʻo Tēvita mo Kolaiaté. Ko hono moʻoní, ʻoku tau faʻa tokanga taha pē kia Tēvita. Ka ʻi he taimi ko ʻení, ʻi hoʻo ako ʻa e 1 Samuel 17, fakalaulauloto foki ki he ngaahi lea ʻa ha kakai kehe ʻi he vahe ko ʻení (vakai ki he lisi ‘i laló). Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo kinautolu mo ʻenau ngaahi taumuʻá? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Tēvitá? Ko e hā e founga ʻoku kehe ai iá?

Neongo ʻoku ʻikai ke ʻiloa hoʻo talanoá ʻo hangē ko Tēvitá, ka ʻoku mahino ʻoku kau ai ha ngaahi faingataʻa lalahi ʻo hangē ko Kolaiaté ke ikunaʻi pea mo ha ngaahi faingamālie ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tui ki he ʻEikí. Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he sīpinga ʻa Tēvitá fekauʻaki mo e fehangahangai mo e faingataʻá ʻi hoʻo talanoá? Te ke lava foki ʻo lau e pōpoaki ʻa Palesiteni Camille N. Johnson “Fakaafeʻi ʻa Kalaisi ko e Kamataʻanga Hoʻo Moʻuí” (Liahona, Nōvema 2021, 80–82) mo fakakaukau ki ha taha hoʻo ngaahi faingataʻá. Kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā e founga ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke u vakai ki hoku ngaahi faingataʻaʻiá? Ko e hā e founga kuó Ne tokoniʻi ai au he kuohilí? Te u lava fēfē ʻo fakahaaʻi ʻoku ou falala kiate Ia ke ne hiki ʻeku talanoá?

Mahalo kuó ke ʻosi ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi vahe fakamamahi kimui ange ʻi he talanoa ʻo Tēvitá (vakai, hangē ko ʻení, 2 Samuela 11). Kapau naʻá ke maʻu ha faingamālie ke fai ha faleʻi kia Tēvita hili ʻene tau mo Kolaiaté, ko e hā e meʻa te ke lea ʻakí? ʻOku fekauʻaki fēfē nai ʻa e faleʻi ko ʻení ki hoʻo moʻuí?

Vakai foki, “ʻE Fakamoʻui Au ʻe he ʻEikí” (vitiō), Gospel Library.

3:30

ʻE Fakamoʻui Au ʻe he ʻEikí

1 Samuela 17:26–50

ʻE lava ʻe ha foʻi toko taha pē ʻoku tui kia Kalaisi ʻo fai ha lelei.

Makehe mei he ngaahi faingataʻa fakatāutahá, ʻoku tau fehangahangai foki mo ha ngaahi palopalema lalahi mo faingataʻa ʻokú ne uesia ʻa e māmaní kotoa. ʻI he taimi ʻoku “kātoa fakataha [ai ʻa e ngaahi mālohi ʻo e koví] … ke tau[ʻi]” ʻa e ngaahi mālohi ʻo e leleí (1 Samuela 17:1), mahalo te tau fifili pe ʻe lava fēfē ʻe heʻetau ngaahi ngāue fakafoʻituituí ʻo fakahoko ha leleí. Ko e hā e meʻa ʻokú ke maʻu mei he talanoa ʻo Tēvitá ʻokú ne ʻoatu ai ha ʻamanaki lelei kiate koé?

Vakai foki, “Tuku ke Tau Faimālohí,” Ngaahi Himi, fika 149.

ko Sonatane mo Tēvita

Kaumeʻa Mamae mo e Fefakaʻapaʻapaʻaki, tā ʻa Wilson Ong (fakaikiiki)

1 Samuela 18

“Naʻe ʻofa ʻa Sonatane [kia Tēvita] ʻo hangē ko hono laumālie ʻoʻoná.”

ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Samuela 18, fakakaukau ke fakafaikehekeheʻi ʻa Saula mo hono foha ko Sonatané (ʻa ia, kapau naʻe ʻikai ʻa Tēvita, naʻe mei lava pē ke ne hoko ko e tuʻi hono hokó). Naʻe fēfē ʻa e fakafōtunga ʻa Saula mo Sonatane ki he lavameʻa ʻa Tēvitá? Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo ako mei he aʻusia ko ʻení?

Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo mei he ngaahi ngaahi tōʻonga mo e ʻulungaanga ʻo Sonatané ʻokú ne fakamanatu atu kiate koe ʻa Sīsū Kalaisi?

“Fakatatau ʻa e ngaahi folofolá” (1 Nīfai 19:23). ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ngaahi faingamālie fakaʻofoʻofa ke ako ai mei he ngaahi taumuʻa mo e tōʻonga ʻa e kakai hangē ko Tēvita, Sonatane, mo Saulá. Te ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻi he folofolá ʻoku haohaoa. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo laukonga ko ia fekauʻaki mo e ngaahi fili angatonu ʻa Tēvitá, toe sio foki ke ke ke ako mei heʻene ngaahi fehalaākí. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻi hono fai iá ke tau ʻiloʻi e ngaahi vaivai ʻe ala hoko kiate kitautolú pea “ako ai pea [tau] poto ange [ʻi he niʻihi kehé]” (Molomona 9:31).

1 Samuela 24–26

Ko e fakamolemolé ʻa e hala pau ki he nongá mo e fakamoʻuí.

Kumi ʻi he 1 Samuela 24–26, ha ngaahi lēsoni fekauʻaki mo e hīkisiá, fakamolemolé, mo e mapuleʻi kitá. Te ke lava foki ʻo fakakaukau ke lau e pōpoaki ʻa ʻEletā Mark A. Bragg “Anga Fakaʻeiʻeiki Faka-Kalaisi” ko ha konga ʻo hoʻo akó (Liahona, Mē 2023, 60–63). Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe Tēvita, ʻApikale, mo e niʻihi kehé—pe ʻikai ke nau fakahaaʻi—ʻa e anga fakaʻeiʻeiki faka-Kalaisí ʻi he ngaahi vahe ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ke fakahaaʻi ai e anga fakaʻeiʻeiki faka-Kalaisí?

ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he pōpoaki ʻa Sisitā Kristen Yee “Hoihoifua ko e fetongi ʻo e Efuefú: Ko e Halanga Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé” (Liahona, Nōvema 2022, 36–39) ʻi hoʻo ako e 1 Samuela 25. ʻOku faitatau fēfē ʻa ʻApikale mo Sīsū Kalaisí?

2 Samuela 5:17–25

‘E lava ke fakahinohinoʻi au ʻe he ʻEikí.

Neongo hono ikunaʻi ʻe Tēvita ʻa Kolaiaté, ka naʻe teʻeki ke ʻosi ʻene ngaahi palopalema mo e kau Filisitiá. ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Samuela 5:17–25fakakaukau ki he founga ʻe lava ʻo tokoniʻi ai koe ʻe he sīpinga ʻa Tēvitá ʻi he ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá (vakai foki, 1 Samuela 23:2, 10–11; 30:8; 2 Samuela 2:1). ‘Oku tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo ngāueʻi e fakahā ʻokú ke maʻú?

2 Samuela 7

Ko e hā ʻa e “fale” naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Tēvitá?

ʻI he taimi naʻe loto ai ʻa Tēvita ke langa ha falé, ʻa ia ko ha temipale maʻá e ʻEikí (vakai, 2 Samuela 7:1–3), naʻe folofola mai ‘a e ʻEikí ko e foha ʻo Tēvitá te ne langa iá (vakai, veesi 12–15; vakai foki, 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 17:1–15). Naʻe toe folofola foki ʻe he ʻEikí te Ne langa ha “fale” maʻa Tēvita, ʻo ʻuhinga ki hono hakó, pea ʻe tolonga ʻo taʻengata hono taloní (vakai, 2 Samuela 7:11, 16, 25–29; Saame 89:3–4, 35–37). Naʻe fakakakato e talaʻofa ko ʻení ʻia Sīsū Kalaisi, ko hotau Tuʻi Taʻengatá, ʻa ia ko ha hako ia ʻo Tēvita (vakai, Mātiu 1:1; Luke 1:32–33; Sione 18:33–37).

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.

fakaʻilonga ki he konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

1 Samuela 17:20–54

ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke u loto-toʻa.

  • Mahalo te ke fie fakaʻaongaʻi ʻa e “Tēvita mo Kolaiate” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 112–16, ke tokoni ki hoʻo fānaú ke nau maheni mo e meʻa naʻe hoko ʻi he 1 Samuela 17:20–54. Hili iá te ke lava ʻo tuku ke nau toe fai ʻa e talanoá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū fakatātā pe laine ʻoku tā ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení. ʻEke ange pe ʻoku nau pehē ko e hā e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke nau ako mei he talanoa ko ʻení.

    2:36

    David and Goliath

  • Te ke lava foki mo hoʻo fānaú ʻo hiki ha lisi ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa te nau ala fehangahangai mo ia lolotonga ʻenau moʻuí. Tokoniʻi leva ke nau kumi e ngaahi meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Tēvita ʻe lava ʻo tokoni ʻi he ngaahi faingataʻa ko ʻení (vakai, 1 Samuela 17:26, 32, 34–37, 45–47). Vahevahe e founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe Sīsū Kalaisi lolotonga hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá.

  • ʻE lava ke laka hoʻo fānaú ʻo fakangalingali pē ko Tēvita kinautolu ʻoku nau ō atu ke tau mo Kolaiate lolotonga iá ʻoku nau hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e loto-toʻá, hangē ko e “Te u Loto-toʻa” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 85).

1 Samuela 18:1–4

ʻE lava ke hoko e ngaahi kaungāmeʻa leleí ko ha tāpuaki mei he ʻOtuá.

  • Te ke tokoniʻi fēfē hoʻo fānaú ke nau ako mei he feohi fakakaungāmeʻa ʻa Sonatane mo Tēvitá? Ko e founga ʻe taha ko hono ʻoange ki he fānau takitaha ha foʻi haati pepa ʻe ua, ko e taha ke ne fakafofongaʻi ʻa Tēvita pea ko e tahá ke ne fakafofongaʻi ʻa Sonatane. Pea lau fakataha leva ʻa e ngaahi kupuʻi lea mei he 1 Samuela 18:1–4 ʻokú ne fakamamafaʻi e ongoʻi feʻofaʻaki naʻe maʻu ʻe he ongo kaungāmeʻa ko ʻení. ʻE lava leva ke tohi pe tā ʻe hoʻo fānaú ʻi heʻenau foʻi haati pepá ʻa e founga te nau lava ai ʻo fakahaaʻi ʻa e ʻofá ki ha kaungāmeʻa.

2 Samuela 5:19, 23

Kapau ʻoku ou fiemaʻu ha fakahinohino, te u lava ʻo kole ki he Tamai Hēvaní.

  • ʻI he ngaahi vahe ko ʻení, naʻe hoko ʻa Tēvita ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí. Mahalo ʻe fakafiefia ki hoʻo fānaú ke nau pehē ko ha tuʻi pe kuini kinautolu. Ko e hā ha ngaahi lao te nau faʻu? Ko e fē ha feituʻu te nau kumi tokoni mei ai? Tokoni ke ʻiloʻi ʻe hoʻo fānaú ko e taimi ko ia naʻe fiemaʻu tokoni ai ʻa Tēvitá, naʻá ne “fehuʻi,” pe lotu, ki ha ngaahi tali. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo lau ʻa e 2 Samuela 5:19, 23, fakaafeʻi e fānaú ke fakafanongo ki he foʻi lea ko e “fehuʻí” pea nau kūnima ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki aí. Ko e hā e ʻuhinga ka fiemaʻu ai ʻe Tēvita e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono fatongia foʻoú?

  • Fevahevaheʻaki ha taimi naʻá ke lotua ai e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní. Ko e hā e meʻa makehe ne hoko ʻi Heʻene tokoniʻi koé?

ko ha kiʻi taʻahine ʻoku fai ʻene lotu

2 Samuela 7:16–17

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Tuʻi Taʻengatá.

  • Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi mele ʻo e kau tuʻi kotoa ʻoku tau laukonga ki ai ʻi he Fuakava Motuʻá, pea naʻe ngata kotoa honau ngaahi puleʻangá. Ka ko Sīsū Kalaisí ko ha Tuʻi haohaoa pea te Ne pule ʻo taʻengata. Te ke lava ʻo tokoni ki hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ʻeni ʻaki haʻamou lau fakataha ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he palōfita ko Nataní ki he Tuʻi ko Tēvitá ʻi he 2 Samuela 7:16–17. ʻE anga fēfē ha taʻengata e puleʻanga ʻo Tēvitá? Tokoni ki hoʻo fānaú ke nau kumi mo lau ha ngaahi potufolofola ʻokú ne akoʻi mai ko Sīsū Kalaisí, ko ha hako ʻo Tēvita, ko ha Tuʻi Ia, ʻo hangē ko e Luke 1:32–33; Sione 18:33–37; mo e Fakahā 19:16. ʻOku makehe fēfē ʻa Sīsū mei he ngaahi tuʻi fakaemāmani? ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi fēfē ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Tuʻi Taʻengatá?

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

Tēvita mo Kolaiate

Fakatātā ʻo Tēvita, tā ʻa Dilleen Marsh

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke u loto-toʻa