Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
8–14 Sune. “ʻOku ʻAfioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e Lotó”: 1 Samuela 8–10; 13; 15–16


“8–14 Sune. ʻʻOku ʻAfioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e Lotó’: 1 Samuela 8–10; 13; 15–16,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Fuakava Motuʻá 2026 (2026)

“8–14 Sune. ʻʻOku ʻAfioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e Lotó,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Fuakava Motuʻá 2026

Ko hono pukepuke ʻe Sīsū ha tokotoko

Beside Still Waters [ʻI he Veʻe Vaitafe Nongá], tā fakatātaaʻi ʻe Simon Dewey

8–14 Sune: “ʻOku ʻAfioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e Lotó”

1 Samuela 8–10; 13; 15–16

Ko ha tangata tauhi ʻasi ʻa Saula. Neongo naʻá ne māʻolunga mo talavou, ka naʻá ne “kei siʻi ʻi [hono] mata [ʻoʻoná]” pea tokanga kiate ia mo e tukufakaholo hono fāmilí (vakai, 1 Samuela 9:2–3, 21; 15:17). ʻI he ʻaho naʻe ʻomi ai ia ki he ʻao ʻo ʻIsilelí ke hoko ko honau tuʻí, naʻe ʻikai ke ʻiloa ia; naʻá ne fuʻu manavasiʻi pea naʻá ne “fakafūfū ʻe ia ia” (1 Samuela 10:21–22). ʻI hoʻo sio kia Saulá, mahalo he ʻikai te ke lava ʻo tala te ne taki e kau ʻIsilelí ke nau ikunaʻi honau ngaahi filí—pe te ne hoko ʻamui ange ʻo polepole mo angatuʻu ki he ʻEikí.

Ko ha tangata tauhisipi ʻa Tēvita. Naʻe ʻikai ke ne fuʻu hā matamatalelei fakatuʻasino ʻo hangē ko hono ngaahi taʻokete ʻe toko fitú. ʻI he ʻaho naʻe haʻu ai ʻa Samuela ke fili ha tuʻi foʻou maʻa ʻIsilelí, naʻe hangē naʻe ʻikai fuʻu mahuʻinga ke fakakau ʻa Tēvita ʻi he kau kanititeití, ko ia naʻe tuku pē ia ʻi he ngoueʻangá mo e fanga sipí. ʻI hoʻo sio kia Tēvitá, mahalo he ʻikai te ke lava ʻo tala te ne maʻu ʻa e tui mo e loto-toʻa ke ikunaʻi ha fuʻu saieniti pea hoko ko e tuʻi lavameʻa lahi taha ʻo ʻIsilelí.

Ka ʻoku ʻafio mai ʻa e ʻEikí ʻo ope atu ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fakahingoa ʻaki kitautolú, ko hotau fōtunga fakatuʻasinó, mo ʻetau ngaahi ongoʻi taʻepauʻiá. Ka ʻokú Ne ʻafio mai ki he “lotó” (1 Samuela 16:7). Pea aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai ke tonu ai hotau lotó, kapau ʻoku tau loto ki ai, te Ne foaki mai kiate kitautolu ha “loto foʻou” (1 Samuela 10:9).

fakaʻilonga akó

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

1 Samuela 8

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Tuʻí.

ʻOku fakamatala ʻa e 1 Samuela 8 ki ha meʻa te ne liliu taʻengata e ikuʻanga ʻo e kakai ʻIsilelí. Naʻe fiemaʻu ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e meʻa naʻe maʻu ʻe honau ngaahi kaungāʻapí ke maluʻi kinautolu mei honau ngaahi filí—ko ha tuʻi ke ne puleʻi kinautolu. ʻI hoʻo laukonga fekauʻaki mo ʻenau kolé mo e tali ʻa e ʻEikí, fakakaukau pe ko hai ʻokú ke tafoki ki ai ke maʻu ha maluʻi mo ha fakahinohinó. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e tuku ki he ʻEikí ke “pule kiate [kimoutolú]” (1 Samuel 8:7).

ʻI he ngaahi uike ka hokó, te ke laukonga ai ʻo kau ki ha ngaahi tuʻi tokolahi naʻe ui ke nau tataki ʻa ʻIsileli. ʻI hoʻo ako fekauʻaki mo kinautolú, fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Naʻe fakahoko fēfē ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa e ʻEikí ʻi he 1 Samuela 8:10–18?

  • Naʻe uesia fēfē ʻa e fānau ʻIsilelí ʻi heʻenau fili ke maʻu ha tuʻi fakaemāmaní?

  • ʻOku makehe fēfē nai ʻa Sīsū Kalaisi mei he ngaahi tuʻi fakaemāmaní? Fakakaukau ki he ngaahi ivi tākiekina fakaemāmani ʻe ala fiemaʻu ke ke tukuange mei hoʻo moʻuí kae tuku ke hoko ʻa Kalaisi ko ho Tuʻí.

Vakai foki, “Fiefia, ko e ʻEiki ko e Tuʻi,” Ngaahi Himí, fika 31.

1 Samuela 9–10; 16:1–13

ʻOku ui ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí ʻi he kikite ke ngāue ʻi Hono puleʻangá.

Laukonga fekauʻaki mo e founga naʻe fili ai ʻe he ʻOtuá e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí ʻi he 1 Samuel 9–10 mo e 16 (vakai tautefito ki he 9:15–17; 10:1–12; 16:1–13). Kumi ha ngaahi potufolofola ʻe tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e “ui … ʻe he ʻOtuá, ʻi he kikite” ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he ʻaho ní (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5). Mahalo te ke fakakaukau ke fokotuʻu koe ʻi he tuʻunga ʻo e taki ʻokú ne fakahoko atu ʻa e uiuiʻí (Samuela), ko e tokotaha ʻoku uiuiʻí (Saula mo Tēvita), pea mo e kakai ʻoku ui kinaua ke na tauhí (ko e kau ʻIsilelí). Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei heʻena ngaahi lea mo e tōʻonga ʻi he ngaahi vahe ko ʻení?

Ko e Pani ʻe Samuela ʻa Saulá

Tā fakatātā ʻo hono pani ʻe Samuela ʻa Saulá, tā ʻa P. Mann, © Lifeway Collection/licensed mei he goodsalt.com

1 Samuela 13:5–1415

“ʻOku lelei lahi ʻa e talangofuá ʻi he feilaulaú.”

ʻI he fakakaukau atu ki he anga ʻo e ongoʻi mā ʻa Saula ʻi he 1 Samuela 10, ʻoku fakaʻohovale ʻa e laukonga fekauʻaki mo ʻene “angatuʻu” mo “paongataʻa” hili ʻene hoko ko e tuʻí (1 Samuela 15:23). ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe hoko ai ʻení? ʻI he 1 Samuela 13:5–14, ko e hā e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ke sio naʻe tupu ai ʻene toó?

Te ke lau ʻi he 1 Samuela 15, ʻo kau ki ha fekau mei he ʻEikí naʻe ʻikai ke talangofua ki ai ʻa Saula koeʻuhí he naʻá ne fakakaukau naʻe ʻi ai haʻane ʻuhinga lelei. Ke ako mei he ngaahi fili taʻe-fakapotopoto ʻa Saulá, sio ki he veesi 22 pea fetongi ʻa e ongo foʻi lea ko e “feilaulau” mo e “ngako ʻo e fanga sipi tangatá” ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ngali lelei ka ʻoku ʻikai ke tatau ia mo e mahuʻinga ʻo e fanongo mo talangofua ki he ʻEikí. Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo fakamuʻomuʻa e finangalo ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí?

1 Samuela 16:6–12

fakaʻilonga seminelí
“ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e lotó.”

Kuó ke ʻosi fai nai ha fili ʻo makatuʻunga ʻi he “anga ʻoku hā ʻi tuʻa” ʻo ha meʻa pe ha tokotaha, peá ke toki ʻiloʻi kimui naʻe hala hoʻo filí? Mahalo pē naʻá ke kai ha meʻa naʻe ʻikai ke ifo tatau mo ʻene ʻasi maí. Pe mahalo naʻá ke fakamāuʻi taʻetotonu ha tokotaha.

ʻI he taimi naʻe fekumi ai ʻa Samuela ki ha tuʻi foʻou maʻa ʻIsilelí, naʻe akoʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi ha founga lelei ange. Laukonga ki ai ʻi he 1 Samuela 16:6–7, pea fakakaukau ke faʻu ha lisi ʻo ha ngaahi founga ʻoku fakamāuʻi ai ʻe he kakaí ʻa e niʻihi kehé ʻi he “anga ʻoku hā ʻi tuʻá.” Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi sīpinga mei he pōpoaki ʻa ʻEletā Christophe G. Giraud-Carrier “Ko ʻEne Fānau Kitautolu” (Liahona, Nōvema 2023, 114–16). ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e sio “ki he lotó,” ʻo hangē ko e ʻEikí? (1 Samuela 16:7). Te ke lava foki ʻo maʻu ha ngaahi sīpinga ʻo e meʻá ni ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Giraud-Carrier. Mahalo te ke lava ʻo fakakaukau ki ha ngaahi taimi kehe naʻe sio ai e Fakamoʻuí ʻo fakalaka atu ʻi he fōtunga ki tuʻa ʻo ha taha. (Vakai, hangē ko ʻení, Maʻake 12:41–44; Luke 5:1–11; 19:1–9; Sione 4:5–30; Mōsese 6:31–36.) Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he ngaahi sīpinga ko ʻení?

Te ke muimui fēfē ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he anga hoʻo vakai ki he niʻihi kehé—kae pehē kiate koé? ʻE hoko fēfē hono fai iá ke ne uesia ai hoʻo feohi mo e niʻihi kehé? Fakakaukau ke ke talaange ki ha taha ʻa e lelei ʻokú ke sio ai ʻi honau lotó.

Vakai foki, Ulisses Soares, “Kāinga ʻia Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2023, 70–73.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he ongo makasini ko e Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo e māhina ní.

fakaʻilonga ki he konga ʻa e fānaú

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

1 Samuela 8

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Tuʻí.

  • ʻI hoʻo lau mo hoʻo fānaú ʻa e 1 Samuela 8, tokoniʻi ke nau ʻilo ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe tala ai ʻe Samuela ki he kakai ʻIsilelí ʻoku ʻikai ko ha fakakaukau lelei ke ʻi ai ha tuʻi. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku lelei ange ai ke hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau tuʻí? Mahalo te mou lava ʻo faʻu fakataha ha kalauni pepa pea taufetongi ʻi hono tui ia pea vahevahe ha meʻa te tau lava ʻo fai ke fakahaaʻi ʻetau loto ke hoko ʻa Sīsū ko hotau Tuʻi. (Vakai foki, Selemaia 23:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:59.)

1 Samuela 8:6; 9:15–17; 10:1–24; 16:1–13

ʻOku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ʻoku fua fatongia ʻi he Siasí.

  • ʻE lava ke tokoni e talanoa ʻo hono fili ʻe he ʻOtuá ʻa Saula mo Tēvita ke hoko ko ha ongo tuʻí, ke mahino ʻa e founga ʻoku uiuiʻi ai e kakaí ke ngāue ʻi he Siasí ʻi he ʻaho ní ʻo fakafou ʻi he fakahā. Ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi talanoa ko ʻení, te ke lava ʻo hiki ha ngaahi meʻa naʻe hoko mei he ngaahi talanoá ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa, pea ʻe lava ke fokotuʻutuʻu ia ʻe hoʻo fānaú ʻi hono hokohoko totonú ʻi hoʻomou lau fakataha ʻa e ngaahi potufolofolá (vakai foki, “Talavou ko Tēvitá” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá, 110–11). Hili iá, te ke lava ʻo talanoa ki ha ngaahi taimi naʻe tāpuakiʻi ai koe ʻe he ʻOtuá ʻaki ha mālohi fakalaumālie ke fakahoko ha ngāue pe uiuiʻi (vakai, 1 Samuela 10:9–10).

    1:16

    Young David

  • Mahalo ko ha taimi lelei foki ʻeni ke akoʻi ai ki hoʻo fānaú ʻa e tefito ʻo e tui hono nimá. Talaange kiate kinautolu ʻa e founga naʻá ke maʻu ai ho uiuiʻi ʻi he Siasí. ʻOkú ke ʻilo fēfē naʻe uiuiʻi koe ʻe he ʻOtuá?

Ko hono tākai ʻe Samuela ʻa Tēvita ke hoko ko e tuʻí

Ko Hono Pani ʻe he Palōfita ko Samuelá ʻa Tēvita ke Hoko ko e Tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi Pētelihema, tā ʻa Balage Balogh

1 Samuela 16:1–13

ʻOku ʻafio ʻa e ʻEikí ki he lotó.

  • ʻE lava ke tokoni ha lēsoni fakataumuʻa ke mahino ki hoʻo fānaú ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he 1 Samuela 16:7. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ke fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu ha meʻakai pe ha tohi pe meʻa kofukofu pe takafi ʻo ha meʻa ʻoku ʻikai fenāpasi mo e meʻa ʻi lotó. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he 1 Samuela 16:7 mo e lēsoni fakatātā ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tau vakai ai kiate kitautolu mo e kakai kehé? Hivaʻi ha foʻi hiva ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, hangē ko e “Ke Mou Feʻofaʻaki” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, fika 74).

    Fakaʻaongaʻi e ngaahi lēsoni fakatātaá. ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe hoʻo fānaú ha meʻa ke nau mamata mo ala ki ai fekauʻaki mo ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku lahi ange faingamālie ke nau manatuʻi fuoloa iá. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo lau mo kinautolu ʻa e 1 Samuela 16:7, te ke lava ʻo tuku ke nau tokoni atu ke kumi ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi fakatātā ʻoku hā ngali kehe ke fakamahinoʻi ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke tau feinga ai ke vakai ʻo hangē ko e founga ʻoku ʻafio ai ʻa e ʻEikí—ʻaki ʻetau sio “ki he lotó”—kae ʻikai ko hono fakamāuʻi ʻo makatuʻunga ʻi he “anga ʻoku hā ʻi tuʻá.”

  • Te ke lava ʻo vahevahe mo hoʻo fānaú ha ngaahi aʻusia naʻá ke ako ai ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke ke “[sio] ki he lotó,” kae ʻikai ko e “anga ʻoku hā ʻi tuʻá” (veesi 7). Te mou lava foki ʻo taufetongi ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi he loto ʻo e niʻihi kehé.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

Ko e lea ʻa Samuela kia Saulá

Ko e Fakahinohinoʻi ʻe Samuela ʻa Saulá, tā ʻa Ted Henninger

peesi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí: ʻOku ʻafio ʻa e ʻEikí ki he lotó