“Inaaj Kemour Er,” Liaona, Pāp. 2025
Ennaan eo an Liaona Kajjojo Allōn̄, Pāpode 2025
“Inaaj Kemour Er”
Jerbal in kemour eo an Rilo̧mo̧o̧r ej juon ijjino eo ekwojarjar im kallim̧ur an kemour aitok kitien ilo kanniōk im en̄jake me enaaj itok n̄an kajjojo iaad ilo Jerkakpeje eo.
Iļak kar keememej iaļ in ekāke ko aō raittok ilo iien eo ikar jerbal āinwōt captain in baļuun.
Ilo juon iaaer, ij kajoor kelok jen Germany ilo 11:00 a.m. im jok California ilo 1:00 p.m. ralep ejja raan eo wōt. Ilo ad keidi awa in kelo̧k im jok ko ilo jikin eo, emaron̄ āinwōt n̄e ruo wōt awa aetokin kelo̧k kōttaan Altantic Ocean im continent eo an North Amedka. Baļuun eo etan Boeing 747 eaar m̧ōkaj, bōtaab ejjab kanoojin m̧ōkaj. Ilo m̧ool, eaar bōk enan̄in 11 awa, pedped ioon kōto, n̄an kelo̧k ilo 5,600 mile ko (9,000 km).
Kōnke kōm kar keļo̧k turilikļo̧k, aļ eo ekar jab tulo̧k ilo iien eo kōm̧ kar keļo̧k. Kōm kar m̧ōņōņō kōn raan jilōn̄lōn̄ ilo am keļo̧k jān Germany n̄an California.
Bar keļo̧k n̄an Germany, ijoke, ekar juon jekjek eo eļap an oktak. Jekdo̧o̧ņ n̄e kōm kar keļo̧k ilo ālkin raelep, ilo am kar keļo̧k iturearļo̧k, ekar mōkaj an tulo̧k aļ jān an kijon̄, im m̧okta jān am jeļā, ekar bon̄.
Ilo ekāke kein raitok, aō ekōn obrak kōn bwilōn̄ ilo aō kar kejekļo̧kjeņ kōn aiboojoj eo an laļin im laajrak in kōm̧anm̧an eo an Anij. Jekdo̧o̧n ilo keļo̧k ilo bon̄, ilo lukkuun maroklep, ikar jeļā kōn m̧ool bwe aļ eo enaaj kar bar tak, bwe meram eo emeram enaaj bar jepļaaktok im bōktok okmāņāņ im mour n̄an juon raan kāāl m̧oktak jān an jem̧ļo̧k iaļ eo. Jekjek ko an baļuun eo waō remaron̄ kar kōm̧m̧an bwe en āinwōt n̄e aļ ekar rum̧wij an tak ak m̧ōkajļo̧k, bōtaab ikar jeļā bwe aļ ejjab oktak, ilo an dim, im kōjatdikdik kake ilo lan̄ ko.
Ij en̄jake ejja jekjek in wōt kōn Anij. Kōnke ewōr juon aō lōke em̧wilaļ kōn māletlet im jibadbad eo an Anij n̄an aolep An kōm̧anm̧an, imaron̄ en̄jake kōjatdikdik eo elem̧ōņōņō im aenōm̧m̧an eo aitok kitien n̄e ij ļōmņak kōn mour eo ad laļ in. Kōj jej ajri ro nejin Anij. E ej iakwe kōj. E ejeļā jekjek ko ad. E ej pojak n̄an jipan̄. M̧ool kein rejjab oktak, jekdo̧o̧n n̄e men ko jet ipeļakiid rej āinwōt jab pen ak jab jeļā kaki.
Jej aolep ioon iien ko remarok, būrom̧ōj, im jab jeļā men ko rej kakkure aenōm̧m̧an eo ad. Ewi jon̄an aō kam̧m̧oolol kōn pedped im unin m̧ool im meram eo (lale Katak im Bujen Ko 88:6–11). Jisōs Kraist ej meram eo im mour eo an laļ. Kōn wōt E im en̄taan in pinmuur eo An, ewōr ad kōjatdikdik n̄an ilju jekļaj, bōk meram eo ekwojarjar n̄an kōmeramļo̧k raan ko remarok ilo iaļ eo ad, im kallim̧ur eo kōn anjo̧ eo āliktata ioon jerawiwi im mej.
“E ej Iakwe Laļ”
Jisōs Kraist ekar armej eo wōt eweppān ekar mour ioon laļin. Kōnke mour eo An eweppān, E ejjeļo̧k an m̧uri n̄an jim̧we. Kōnke Ej iakwe kōj, E ekar ajeļo̧k mour eo An kōn kōj kajjojo im n̄an aolep ajri ro nejin Anij n̄an kōpeļļo̧k kōjām eo n̄an mour jab wabanban im mour indeeo.
Kōjekdo̧o̧ņ ta eo Setan ekōņaan bwe jen tōmake, ejjeļo̧k iaad eļe lik in maron̄ eo an Rilo̧mo̧o̧r n̄an lo̧mo̧o̧ren kōj. Ejjeļo̧k iaad ejako jān jouj in jeorļo̧k bōd. Ejjeļo̧k iaad eļe lik in “pooļ indeeo ilo pein iakwe eo An” (2 Nipai 1:15).
Menin letok in an aolep menin letok ej itok kōn kajoor in kōmaron̄ im lo̧mo̧o̧ren in Pinmuur eo an Jisōs Kraist. Kōn wōt en̄taan eo an Rilo̧mo̧o̧r ilo Gethsemane im ioon Golgotha, E ejeļā wāween lo̧mo̧o̧ren kōj jān im jipan̄ kōj kōn jabdewōt im jen aolep m̧ōjņo̧ ko ad (lale Alma 7:12).
“E ej jab kōm̧m̧an jabdewōt eļan̄n̄e e jab n̄an jeraam̧m̧an eo an laļ; bwe E ej iakwe laļ, em̧ool jon̄an Eaar likūt mour eo An make bwe en maron̄ bōktok aolep armej n̄an e” (2 Nipai 26:24).
Jisōs Kraist ej ad kajoor!
E ej kappukot.
E ej kōjepļaaktok.
E ej lo̧mo̧o̧ren.
“Ke Rilo̧mo̧o̧r eo ekar [letok en̄taan in pinmuur eo An] n̄an aolep armej, Ekar kōppeļļo̧k juon iaļ bwe ro otemjej rej ļoor E remaron̄ deļo̧n̄e kōmour eo An, kōkajoorļo̧k, im kajoor in pinmuur eo,” Būreejtōn Russell M. Nelson ekar ba.
Kajoor jab in, āinwōt aļ, ej aolep iien pād. Ejjeļo̧k an pere n̄an jidik. Kāālet eo n̄an ļoore bun̄tōn ko an Rilo̧mo̧o̧r eo ej āinwōt etetalļo̧k ilo annan̄ ko n̄an meram in aļ, ijo jemaron̄ bōk kōjeraam̧m̧an ko an meram, okmāņān, im iakwe an Anij. Ijeļā bwe juon raan, jenaaj reilikļo̧k im obrak kōn kam̧m̧oolol bwe jaar kōm̧m̧ane jokāālet ko raorōk indeeo n̄an lōke Jisōs Kraist im iakwe eo ekwojarjar An n̄an kotak im kōkajoorļo̧k kōj.
“Kom̧in Ro̧o̧ltok n̄an Eō”
Bok in Mormon ej kwaļo̧k kōn armej ro raar joļo̧k jilu raan ilo marok jilōn̄lōn̄ ļoor Debwāāl eo an Rilo̧mo̧o̧r. Marok eo ekar jepooļ er maron̄ kar kwaļo̧k marok jilōn̄lōn̄ ilo jetōb ilo kōjwōj aolep ej en̄jake kōn wōt jerawiwi. Innām armej ro raar ron̄ ainikien Kraist karuwaineneik er jān marok im n̄an meram eo An.
“Kom̧in jab ke kiiō ro̧o̧l tok n̄an Eō, im ukeļo̧k jān jero̧wiwi ko ami, im oktak, bwe In maron̄ kōmour kom̧? (3 Nipai 9:13).
“Im kom̧ naaj ajetok āinwōt juon katok n̄an Eō bōro e rup im jetōb ettā” (3 Nipai 9:20).
“Ukeļo̧k im ro̧o̧l tok n̄an Eō kōn aolep tūm̧laļ in būruōmi. ” (3 Nipai 10:6).
Rilo̧mo̧o̧r eo ej letok ejja kūr kein wōt n̄an kōj rainin n̄e jej lo ad jōbwābwe ilo marok. Ejja āinwōt an kajjojo tak in aļ kakōļļeik jinoin juon raan kāāl, kajjojo iien jej ukweļo̧k, jej bōk juon ijjino kāāl, juon ijjino kāāl eobrak kōn kōjatdikdik.
Ak ejjab meļeļe in bwe epidodo. Ukweļo̧k ej meļeļe in oktak, im oktak ejjab waļo̧k wōt kiiō. Ilo an lem̧ōņōņō, ukweļo̧k ej koba “būrom̧ōj ekkar n̄an anij” (2 Korint 7:10). Ej aikuj bwe jej kwaļo̧k im kile bōd ko ad, kajjitōk kōn jeorļo̧k bōd jān Anij im jān ro me jemaron̄ kar kōmetak er. Eo eļaptata, ej aikuj bwe jen pukot “Jitōb an Irooj Ekajoor Bōtata,” bwe jen jeļā kōn “juon oktak ekajoor ilo … būruōm, bwe kōmin jab bar itok wōt in kōm̧m̧an nana, ak n̄an kōm̧m̧an em̧m̧an wōt” (Mosaia 5:2).
Kain oktak rot in ebbōk juon iaļ eo aetok kittien, ak ilo am̧ bōk bun̄tōn eo jinointata, “raan in lo̧mo̧o̧r eo ami” im “ejidimkij an naaj karōk in lo̧mo̧o̧r eļap itok n̄an kom̧” (Alma 34:31).
Jān m̧ool in ukweļo̧k eo ad, Anij ej kallim̧ur n̄an jeorļo̧k im jab bar keememej jerawiwi ko ad n̄an jidik. N̄e epen ad meļo̧kļo̧k jerawiwi ko ad, jen kajjieon̄ lōke ilo kallim̧ur eo an Irooj n̄an meļo̧kļo̧k im katak n̄an meļo̧kļo̧k ro jet im kōj make.
“Jitōb ko ad rej jorāān n̄e jej kōm̧m̧ani bōd ko im jerawiwi ko,” Būreejtōn Boyd K. Packer ekar katakin (1924–2015). “Bōtaab ejjab āinwōt ānbwin kanniōk in ad, n̄e bun̄tōn eo an ukweļo̧k ej dedeļo̧k, ejjeļo̧k jenkwōn kinej ej waļo̧k kōn Pinmuur eo an Jisōs Kraist.”
Kemour Em̧m̧aan eo Epilo,, jān Carl Heinrich Bloch
“Kom̧in Bōktok Er Ije”
Jisōs Kraist—Rikemour eo Eutiejtata Juon iaan kabwilōn̄lōn̄ ko rōm̧m̧an tata an kajoor in kemour eo An ej pād ilo Bok in Mormon, ilo bwebwenato in jerbal in karejar eo An make ilo Amedka etto:
“Ewōr ke ami jabdewōt rinan̄inmej ilubwiljimi?” Eaar kajjitōk. “Kom̧in bōktok er ije. Ewōr ke ami jabdewōt riakā, ak ripilo, ak rijipikpik, ak rikinejnej, ak rilōba, ak ro rej mej ānbwinnier, ak ro rejarron̄ron̄, ak ro rej m̧ōjņo̧ ilo jabdewōt wāween otemjeļo̧k? Kom̧in bōktok er ije im Inaaj kōmour er, bwe ewōr Aō tūriam̧okake kom̧; en̄jake ko Aō reobrak kōn tūriam̧o. …
“Im ālkin men kein ke Eaar kōnono āindein, aolep jarlepju eo, kōn juon wōt ainikien, raar wōnm̧aanļo̧k kōn ri nan̄inmej ro aer im ri m̧ōjņo̧ ro aer, im aer ri akā, im kōn ri pilo ro aer, im kōn ri jarron̄ron̄ ro aer, im kōn aolep er ro raar m̧ōjņo̧ ilo jabdewōt wāween otemjeļo̧k; im Eaar kemour er otemjej ke raar bōk m̧aanļo̧k er n̄an e” (3 Nipai 17:7, 9).
Aolep iien Rilo̧mo̧o̧r eaar kemour jabdewōt “m̧ōjņo̧ ilo jabdewōt wāween otemjeļo̧k” jim̧or m̧okta im ālkin Jerkakpeje eo An, ekar juon kallim̧ur n̄an kajoor eo an ekajoor tata n̄an kemour jetōb ko ad. Kajjojo kemour ko m̧okta rekabwilōn̄lōn̄ im kallim̧ur eo ejjeļo̧k jemļo̧k an kanniōk im kemour an en̄jake naaj itok n̄an kōj kajjojo ilo Jerkakpeje eo, “ej jerbal in kemour eo eutiejtata an Irooj.”
Em̧ool bwe jar ko ad n̄an kemour ilo mour in rejjab uwaak aolep iien ilo wāween eo jej kōtmene, bōtaab jejjamin kowani. Iien eo n̄an kemour enaaj itok, āinwōt marok ilo bon̄ enaaj aolep iien kōm̧m̧an iaļ aolep iien—ilo iien eo ekkar—n̄an aiboojoj eo an aļ ilo an tak.
Āinwōt an Būreejtōn Nelson kar kam̧ool: “Tōmak eo ad ejjamin naaj jab kam̧m̧oolol kake. Ijeļā bwe kōļmenļo̧kjeņ eo an Jemedwōj Ilan̄ eo emāletlet otem māletlet eļap an ļap jān eo ad. Ilo ad jeļā kōn inepata ko ad ilo mour in im metak, E ejeļā kōn eddōkļo̧k eo im kōjatdikdik eo ad ilo mour jab wabanban eo ad. Eļan̄n̄e jej jar n̄an jeļā Ankilan im ajeļo̧k kōj make n̄an e kōn kijenmej im peran, kemour in lan̄ eo emaron̄ bōk jikin ilo wāween eo im iien eo An make.”
Ejjab to lio pāleō, Harriet, im n̄a kar kōjem̧ļo̧k ilo jar ko am juon kōjatdikdik aorōk im kajjitōk ilo etan jet ro kōm iakwe. Kōm kar jar bwe kumi in rilale ājmour aer aer renaaj leļo̧k maron̄ ko raorōk n̄an kemour nan̄inmej ko aer. Kōm kar en̄jake n̄an kobaik jekdo̧o̧n eļan̄n̄e juon kemour em̧ōkaj kitien ak kamourur emaron̄ jab bōk jikin, kajoor in kemour eo an Rilo̧mo̧o̧r eo ej bōktok n̄an kōm kaenōm̧m̧an im aenōm̧m̧an. Kajoor in kemour eo ekajoor an Rilo̧mo̧o̧r emaron̄ ļapļo̧k an jelet ad en̄jake, jetōb, im barāinwōt ājmour in kanniōk jen jabdewōt kein kemour ko jemaron̄ bōke ilo laļin. Jisōs Kraist ej Rikemour eo an mour in im indeeo.
Ro jeiū im jatū, ro m̧ōtta rejitōnbōro, ij kam̧ool bwe tūriam̧o eo an ad Rilo̧mo̧o̧r ebwe n̄an kemour kinej ko ad, karreoik kom̧ jān jerawiwi ko, kōkajoorļo̧k kom̧ n̄an mālijjon̄ ko rej itok, im kōjeraam̧m̧an kom̧ kōn kōjatdikdik, māletlet, im An aenōm̧m̧an. An kajoor ej aolep iien pād—ejjab jokod im kōjatdikdik kake—jekdo̧o̧n n̄e jej, ilo juon iien, en̄jake ad ettoļo̧k jān An iakwe, meram, im okmāņeņ.
Ij jar bwe jeban jerwane en̄jake in ļo̧kjeņ eo ad im kam̧m̧oolol eo em̧wilaļ kōn aolep men ko me Jisōs Kraist ekar kōm̧m̧ani n̄an kōj. Jouj im jeļā bwe eweppān iakwe kom̧, im keememej ta eo kar kallim̧uri kom̧ kake indeeo.
“Innām Anij en lewōj n̄an kom̧ bwe eddo ko ami ren mera, kōn lan̄lōn̄ an Nejin” Jisōs Kraist (Alma 33:23).
© 2025 jān Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved. Buriin ilo USA. Kōmālim ilo kajin In̄lij: 6/19. Kōmālim ukook eo: 6/19. Ukook eo an Monthly Liahona Message, February 2025. Marshallese. 19609 874