“Peresitene Russell M. Nelson: Perofeta ma le Aposetolo,” Liahona, Nov. 2025.
I Le Saafiafiga
Peresitene Russell M. Nelson: Perofeta ma se Aposetolo
“Ou te molimau atu o le Atua o lo tatou Tama. O Iesu o le Keriso. Ua toefuatai mai Lana Ekalesia i le lalolagi. O Ana upumoni, feagaiga, ma sauniga e mafai ai ona tatou faatoilalo le fefe ae faasaga atu ma le faatuatua i le lumanai!”
I le 1979, na ta’ua ai e Dr. Russell M. Nelson, o se fomai mo taotoga o fatu ma o le Peresitene Aoao o le Aoga Sa O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, i se fonotaga lea sa uunaia ai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895-1985) i latou sa auai ia faia nisi mea se tele e avatu ai le talalelei i atunuu uma, aemaise o Saina. “E tatau ona tatou aoaoina la latou gagana. E tatau ona tatou tatalo mo i latou,” ma fesoasoani ia i latou,” na lu’iina ai e Peresitene Kimball.
Sa talia e Dr. Nelson lena lu’i. Sa lei pine ae o la aoaoina ma lona faletua, o Dantzel, le faa-[Saina] Meniterini. Afai e tulai mai le avanoa e faia ai nisi mea se tele, sa ia manao ia saunia.
O lena lava tausaga, sa oo mai ai se avanoa. I se fonotaga faapolofesa, na feiloai ai Dr. Nelson ma se foma’i tipitipi lauiloa i Saina. O ana lesona i le gagana Meniterini, na mafai ai e Dr. Nelson ona amata se talanoaga i le gagana Saina. Sa lelei le mafutaga a nei alii e toalua, ma sa valaaulia ai e Dr. Nelson le fomai Saina e asiasi mai i Iuta. I se faafesuiaiga na valaaulia ai foi Dr. Nelson e asiasi atu i Saina o se polofesa faamamaluina o taotoga.
Sa asiasi atu Dr. Nelson i le tele o taimi i Saina. Na oo lava foi ina talosagaina o ia e malaga atu e faia se taotoga o se tagata pese opera lauiloa i Saina. O i latou sa ia feiloai atu i ai sa le gata ina latou faaaloalogia lona tomai faapitoa faafomai, ae sa talisapaia foi o ia i lona aapa atu ia te i latou i la latou lava gagana. O lana sootaga ma tagata Saina sa aoga tele i le fatufatuga o sootaga lelei i le va o le Ekalesia ma Saina. Ma o nei mea uma na mafai ona fai ona sa ia taliaina le lu’i a le perofeta.
I le toe tagatagai i tua i le lu’i a Peresitene Kimball, na saunoa ai Peresitene Nelson: “Ou te le’i faalogo na fai mai o ia, ‘E tatau i tagata uma ona faia na mea, sei vagana ai Uso Nelson.’ O lea sa ou talitonu ai ia te ia. Sa ou galue, ma sa faapena foi Dantzel, e aoao le faa-Meniterini.” Sa agai o ia i luma ma le mautinoa, ma le talitonuga i upu a le perofeta.
O se naunauga e usiusitai, na tulagaese ai le soifuaga o Peresitene Nelson. Sa ia silafia o le mulimuli i le taitaiga mai le lagi na aumaia ai faamanuiaga, i taimi uma, tusa lava foi pe sa lei vaaia ia faamanuiaga mo le tele o tausaga.
O le taulealea o Russell Nelson (ogatotonu i luma) ma ona matua ma ona tei.
Faatuatua i Lona Talavou
Na soifua mai Russell Marion Nelson i le Aai o Sate Leki, Iuta, ISA, i le aso 9 o Setema, 1924, ia Marion C. ma Edna Anderson Nelson. Na saunoa Peresitene Nelson e uiga i ona tuaa: “Sa o la faia le alofa ma tosinaga fuaao i lo la fale. … Sa matou faitautusi faatasi, pepese faatasi, taaalo faatasi, ma galulue faatasi.”
O le fale o le au Nelson o se nofoaga fiafia, fealofani, felagolagomai. Sa matua taua le a’otauina ia Marion ma Edna. Na saunoa Peresitene Nelson: “Sa naunau i la’ua e faia soo se osigataulaga e moomia e fesoasoani ai ia i matou le fanau ia ausia mea sa matou mananao e faia i o matou olaga. … Ana le seanoa la la’ua faamalosiauga ma le matuai faamautinoaga o le aogā o le a’otauina ma le auauna atu, semanu e le mafai ona oo lo’u olaga i le mea ua i ai nei.”
E ui ina lagolagoina e matua o Russell lona malosi i le Lotu, ae sa tele atu lo la malolosi i le alaalafaga nai lo le Lotu. Sa popole le alii talavou o Russell ne’i le mafai ona faamauina faatasi lona aiga. Ae ui o lea, sa talitonu o ia o le a tali mai le Alii i ana tatalo mo lona aiga. Ma ina ua mavae le tele o tausaga, sa tali mai na tatalo. I le aso 26 o Mati, 1977 sa faamauina ai Marion ma Edna ma le la fanau i le Malumalu i Provo Iuta. Fai mai Peresitene Nelson o le meaalofa aupito sili lea na avatu e ona matua i lo latou aiga.
O Uluai Tapenapenaga
Ao talavou lava Russell, sa tonu ia te ia e suesue i vailaau. Sa manao o ia e sailiili i mea e le o iloa, ma sa ia manao e tautua i tagata. I le toe tepa i tua i lenei faaiuga, sa ia saunoa ai, “Sa ou manatu faapea o le galuega aupito sili o le a avanoa mo se tagata soifua o le galuega lea a le tina. … O le lona lua o galuega o vailaau. O iina o le a mafai ai ona ou fesoasoani i tagata i aso uma ma aoao i latou.”
O lea ina ua uma ona faauu mai le aoga maualuga i le 1941, sa amata loa e Russell suesuega tomua faafomai i le Iunivesite o Iuta. Ona o le le mautonu na tulai mai i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa faamaeaina ai e Russell ia suesuega o le fa tausaga i le tolu tausaga. Sa matuai pisi o ia i le aoga ae sa ia faaavanoaina lava se taimi ia aofia ai i tala faatino ma isi gaoioiga faaagafesootai. O se tasi o nei tala faatino sa ia feiloai atu ai i le tamaitai talavou o lē na avea mulimuli ane ma ona faletua. I le taimi na ia faatoa vaai ai ia Dantzel White o faata’ita’i i luga o le tulaga, sa ia fesili, “O ai le la teine lalelei e pese mai i luga i o?”
Russell M. Nelson ma lona faletua o Dantzel, i le Iunivesite o Iuta i le 1942.
I le aso 31 Aokuso, 1945, sa faaipoipo ai Russell ma Dantzel i le Malumalu o Sate Leki. “E manino lava o le mea aupito taua tupito lea ua ou faia,” na ia tomanatu ai i le 1982. “Na ia aumaia ia te au le mafutaga faalesoa, o se fanau aulelei e toasefulu, ma na mea uma matagofie e le mava’aia e tuuina mai e se avā i se tane e fesoasoani ai ia te ia e tauivi mo le faamalieina ma le le manatu faapito.”
E oo atu i le taimi na maua ai lona faailoga o le tagata malaga ia Iuni 1945, a ua leva ona mafana ia Russell i lona tausaga muamua i le a’oga faafomai, ma sa ia faamaeaina lana kosi faafomai o le fa tausaga i le tolu tausaga. Ia Aokuso 1947, i le 22 o ona tausaga, sa maua ai lona faailoga faafomai i le tulaga aupito maualuga faamamaluina.
Na faauu Russell M. Nelson mai le Iunivesite o Iuta ma se faailoga o le fomai o vailaau faafomai ia Aokuso 1947.
Usiusitai i Tulafono Mai Luga
I le mae’a ai o le faauuga o Dr. Nelson mai le a’oga faafomai, sa masii atu i la’ua ma Dantzel i Minesota, ISA. O iina na ia auai ai i se au suesue e tau amatalia se masini o le fatu-[ma le] -mamā fai. Sa mamanuina e le ‘au ma fausia vaega uma o le masini e i latou lava.
I le taimi atoa o lana sailiiliga, na uuna’ia Dr. Nelson e lona malamalama i le usitai i le tulafono mai luga. Sa ia silafiaina, “o malo uma lava e tuuina atu i ai se tulafono” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:36) ma e aofia ai “e oo lava i le faamanuiaga o le tatā o le fatu.” Afai e mafai ona malamalama lana ’au i na tulafono, e mafai ona latou faaaogaina na tulafono e faamanuiaina ai i latou o e gasegase.
“Ia te au lava ia o lona uiga afai o le a matou galulue, suesue, ma fai fesili e tatau ai ia matou suesuega faasaienitisi, e mafai ona matou iloaina ia tulafono o loo puleaina ai le tatā o le fatu. Ia, o le aoaoina o nisi o na tulafono, ua matou iloa ai e mafai ona matou taofia le tatā o le fatu, faatino le toe faaleleia ma’ale’ale i alatoto po o utu, ona toe tatala lea o le fatu ia tatā.”
O Se Paionia ma se Taitai
Ina ua uma lana galuega i le masini o le fatu ma le mama, sa faaauau pea e Dr. Nelson ona suesue i auala e faaleleia ai taotoga o le fatu tatala. I le 1955, sa ia faatinoina ai le uluai taotoga faamanuiaina o le tatalaina o le fatu, sa faaaoga ai le masini fatu-[ma le]-mama i Iuta.
E ui i lenei tulaga faamanuiaina, ae sa avea pea taotoga e tatala ai le fatu o se teritori sa le’i asaina. Sa faalogo Dr. Nelson e uiga i se aiga sa maliu le la atalii ulumatua i se ma’i o le fatu na fanau mai ma ia. Ae o lea ua maua ai foi se tama teine. Sa tuga lona tulaga, ae sa ia folafola atu e faia mea uma e mafai ona ia faia mo ia. O le mea e faanoanoa ai, ina ua maea le taotoga, sa maliu le teineitiiti. Mulimuli ane, na toe aumai foi ia te ia se isi afafine mai le aiga lava lea e tasi, sa fanau mai foi ma se faaletonu o le fatu. Sa ia toe faatinoina foi se taotoga, ae sa maliu foi lenei teineitiiti. Sa lofituina Dr. Nelson i le faanoanoa. Sa tauto o ia na te le toe taotoina lava se fatu o se tagata.
E ui ina sa lagonaina foi e Dantzel lona faanoanoaga, ae sa ia ta’u atu ma le poto ia te ia afai na te le toe faia, o le a toe aoao e se isi tagata mea o la ua uma ona ia iloa. “Pe le sili atu ea ona taumafai pea nai lo le fiu i le taimi nei ma toe moomia ai isi e latou te toe uia lea lava asaga mamafatu o le aoaoina o mea ua uma ona e iloa?”
O lea na toe foi ai Dr. Nelson i le falesuesue ma le laulau mo taotoga ma sa toe galue malosi ai nai lo le taimi muamua. Na iu ina avea o ia o se tasi o fomai aupito sili ona tomai mo taotoga o fatu i le atunuu. I le 1983 lava ia—le tausaga a o lei valaauina o ia e avea ma Aposetolo—na ia faatinoina ai ni taotoga se 360.
Sa tuuto atu e Dr. Nelson ana taleni i suesuega, faiaoga, ma taotoga. Sa ia auauna atu i le tele o tulaga faalegaluega faatosina i le lotoifale, faaleatunuu, ma faavaomalo. Sa faamaonia o ia e le Fono Faatonu a Amerika o Taotoga ma le Fono Faatonu a Amerika o Taotoga o Fatafata ona galue ai lea o ia mo le ono tausaga i le Fono Faatonu a Amerika o Taotoga o Fatafata. Sa avea Dr. Nelson ma peresitene o le Asosi o Faatonu o Taotoga o Fatafata, le Sosaiete mo Taotoga o Alatoto, ma le Asosi o Fomai a le Setete o Iuta. Sa avea foi o ia ma faatonu o le American Board of Thoraic Surgery.
I le Falemai LDS sa ia tautua ai o se taitaifono o le Matagaluega mo Taotoga o Gasegase Tau Fatu ma sui taitaifono o le aufaatonu o kovana. E tele mamalu taualoa na ia maua, e aofia ai le “Citation for International Service” mai le American Heart Association, ma le “Golden Plate Award” mai le American Academy of Achievement. Na tauaaoina atu foi ia te ia ni taui faamamaluina faapolofesa e tolu mai i iunivesite o le Malo Ripapelika o Saina.
O le aiga o Nelson i le 1982.
Alofa i le Aiga
I aluga o tausaga, na faatupulaia le aiga o Nelson e aofia ai ni afafine e toaiva ma se atalii e toatasi. Ona o le pisi ma le mau tiutetauave o Russell, sa le mafai ai ona faatasi o ia i taimi uma ma lona aiga. Peitai, sa saunoa lona faletua o Dantzel, e uiga ia te ia, “O le taimi e i ai o ia i le fale, e i ai moni lava o ia i le fale!” Sa lei fesiligia lava e le aiga lona alofa mo i latou.
O le fale o le au Nelson sa tumu i musika, talieega, ma auaunaga. Sa latou faamautinoaina e suesue i tusitusiga paia ma fai faatasi afiafi faaleaiga. Sa o a latou tietiega faaleaiga ma matamata faatasi i taaloga.
Sa tausia e Russell ma Dantzel lo la’ua aiga i le alofa ma le onosai. I taimi e seāseā tupu, e valaau leotele ifo ai Russell i le fogafale i lalo i ona afafine, “E mafai e outou teine ona tuutuu i lalo le pisa; e i ai tagata o loo faalagolago o latou ola i lo outou tamā o loo taumafai ia maua se moe lelei i le po!”
Ona e tele ina malaga o ia i fonotaga faafomai, e masani lava ona ia aveina pe toatasi le tagata o lona aiga la te o, ina ia mafai ona ia mautinoa o loo faatumauina se sootaga vavalalata ma lana fanau uma. Sa i ai se taimi na ta’u atu ai ia te ia e se taitai o le Ekalesia e faapea, o lea faiga o se “teugaoa poto.” E pei ona saunoa Peresitene Nelson: “I lo’u olaga atoa, sa ou logo i faalaniga e tele, e aofia ai le fomai, kapeteni, polofesa, ma le toeaina. Ae o faalaniga e sili ona ou faamamaluina o le tane, tamā, ma le tamamatua.”
Ina ua oo ina tuputupu ae le aiga ma o ese le fanau, sa latou suea lava ni auala e tausisia ai le felata’i. Sa latou amatalia se Nelson News, o se pepa faalemasina e i ai se tala mai tagata taitasi o le aiga ma se kalena o mea taua e tutupu i le aiga. Ma o masina taitasi, sa faia ai se latou taligasua faaleaiga i le afiafi ma se pati e sami ai aso fanau ma aso faamanatu i le masina. O i latou sa le mafai ona auai ai, latou te iloa lava sa manatuaina i latou.
O Le Faatuatua e Auauna Atu
E ui lava i le faigatā o ona taimi faatulagaina o se foma’i tipitipi e maualuga le faatuatuaina, ae na faamuamua e Dr. Nelson lona aiga ma le auaunaga i le Ekalesia. A o lei valaauina o se Aposetolo, sa tautua o ia o se peresitene o le siteki, o se sui risone, ma se Peresitene Aoao o le Aoga Sa.
O Peresitene Harold B. Lee (agavale) ma Peresitene N. Eldon Tanner (taumatau) o le Au Peresitene Sili faatasi ai ma le Au Peresitene Aoao fou o le Aoga Sa—o Peresitene Russell M. Nelson (ogatotonu) faatasi ai ma fesoasoani o Joseph B. Wirthlin ma Richard L. Warner—ma o la’ua aiga.
Ina ua valaauina e Elder Spencer W. Kimball (1895–1985) ma vaetofia Dr. Nelson e avea o se peresitene o le siteki i le 1964, sa talasua Elder Kimball, “O tagata uma lava sa matou faatalanoaina iinei e faapea mai, atonu e lelei oe, ae e leai sou taimi. Pe i ai sou taimi?”
“Ou te le iloa lena mea,” na tali atu ai Russell, “ae e i ai lo’u faatuatua!”
Sa tuumumusu atu Russell ia Elder Kimball e faapea o se tasi o mea na mamafa ia te ia, o le luitau o le faatinoina o taotoga e suia ai alatoto o fatu. Sa maualuga le numera o tagata e maliliu, ma o gasegase taitasi sa manaomia le tele o itula po o aso mo se vaavaaiga patino.
“I le faamanuiaga sa ia fofogaina i luga o lo’u ulu i lena aso,” na toe manatua ai e Peresitene Nelson, “sa ia faamanuiaina patino a’u ina ia faaitiitia tagata e maliliu i taotoga o alatoto o le fatu, ma ia le toe manaomia ai le alu o le tele o lo’u taimi ma lo’u malosi e pei ona sa i ai muamua. O le tausaga na sosoo ai, o taimi na manaomia mo taotoga sa faaitiitia, ma sa ou maua le taimi talafeagai e auauna atu ai i lena valaauga ma isi valaauga. O le mea moni, sa alu i lalo le numera o tagata maliliu i le mea ua i ai nei—i se tulaga maualalo tele, taliaina ma lavātiaina. O le mea e mata’ina tele ai, o le taotoga tonu lena sa ou faia mo Peresitene Kimball i le valu tausaga mulimuli ane.”
O Le Fatu o se Perofeta
A o avea Peresitene Kimball ma sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa mafatia o ia i faafitauli tuga o le fatu ma sa ia silafia e ono maliu ai o ia. I le 1972, sa fono ai Peresitene Kimball ma le Au Peresitene Sili faatasi ma Dr. Nelson mo se fautuaga faafomai. Ona o le matua o Peresitene Kimball, sa le mafai ai e Dr. Nelson ona fautuaina atu le taotoga manaomia.
Sa ioeina e Peresitene Kimball ma faapea atu, “Ua ou toeaina ma ua saunia foi e oti.”
I le taimi lea, na tulai ae ai Peresitene Harold B. Lee (1899–1973), ma tu’i le kesi, ma saunoa atu, “Spencer, ua valaauina oe! E le tatau ona e oti! E tatau ona e faia mea uma e tatau ona e faia ina ia mafai ai ona e tausia oe lava ma ola pea.” O lea na tonu ai ia Peresitene Kimball e faia le taotoga.
A o le’i faia le faagasologa, na tuuina atu e le Au Peresitene Sili iā Dr. Nelson se faamanuiaga, ma faamautinoa atu ai ia te ia o le a sologa lelei le taotoga ma e le tatau ona popole o ia i ona lava lē agavaa, aua sa “faatuina mai o ia e le Alii e faatino lenei taotoga.”
Na leai se faaletonu o le taotoga, ma na silafia e Dr. Nelson sa ia nofo aitalafu i le Alii i lena tulaga manuia. Ina ua maea le taotoga, sa ia mauaina se uunaiga mamana e faapea, o le tamalii na ia faatoa faia le taotoga, o le a avea ma Peresitene o le Ekalesia.
Ina ua faauuina Peresitene Kimball e avea ma Peresitene fou o le Ekalesia i le 1973, sa tusia e Dr. Nelson se tusi e faamautinoa atu ai ia te ia i le avea ai ma ana fomai tipitipi, o le a le taofia lava e le soifua maloloina o ia mai lona valaauga fou. Ua na o se tasi lenei o le mau taimi sa mafai ai e ia ona faamanuia ia uso o le Korama a Aposetollo e Toasefululua i lona tomai iloga o se fomai faapitoa.
O Elder Russell M. Nelson o loo faatalofa ma Peresitene Spencer W. Kimball, a o tagatagai atu i ai Peresitene Gordon B. Hinckley.
O Se Valaauga Fou
Iā Aperila 7, 1984, na avea ai Dr. Nelson ma Elder Nelson ina ua valaauina o ia e Peresitene Spencer W. Kimball e avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. O lona valaauga sa o se mea na faateia ai lona aiga, ma na tiga fanau ai se tasi o ona afafine sa maitaga i lena taimi. Sa faamamaluina e Elder Nelson le faasilasilaga o le valaauga o “se fesoasoani” i le faafanauina o le atalii lona 22 o le afafine o Nelson.
E ui i ana aoaoga faamasani maoae ma le poto masani o se fomai faapitoa, sa silafia e Elder Nelson, o le mana aupito sili lava sa mai le Atua ma o le galuega aupito silisili o le auauna atu lea ia te Ia.
“E itiiti lava mea e mafai ona fai e tagata e i latou lava e faamalolo ai e mamai po o tino e momomo,” na saunoa ai Elder Nelson. “Faatasi ai ma le a’otauina e mafai ai ona latou fai sina isi mea e faaopoopo i ai; faatasi ai ma ni faailoga faafomai ua faateleina ma aoaoga faamasani, e na o ni nai mea iti lava e mafai ona faaopoopo i ai. Ae peitai, o le mana moni lava e faamalōlōina ai, o se meaalofa lea mai le Atua.”
E lei leva ona valaauina Elder Nelson e avea ma se Aposetolo, ae tuuina atu se lipoti i se fonotaga faapolofesa e faapea, o Dr. Nelson o le a le toe faia se taotoga o le fatu “ona o lana ekalesia na faia o ia ma ‘se tagata paia.’”
Ina ua faamatala e Elder Nelson lenei tala, sa ia faamalamalama atu e faapea “sa aveseseina e nisi e faapea [o le faaupuga tagata paia] o lona uiga ua amiotonu pe ua atoatoa. E leai! O se tagata paia o se tagata ua talitonu ia Keriso ma ua iloa Lona alofa atoatoa. … O se tagata paia e auauna atu i isi, ma le iloa o le tele o le auauna atu o se tagata, o le tele foi lena o le avanoa mo le Agaga e faapaia ma faamama ai.”
O le auauna ai mo le 31 tausaga o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa vaetofia ai Elder Nelson e avea ma Peresitene o le korama ia Iulai 2015, ina ua mavae le maliu o Peresitene Boyd K Packer.
E Le Faigofie le Olaga
I se saunoaga i le konafesi, na ta’ua ai e Peresitene Nelson e faapea, “e lei faapea o le a faigofie le olaga. … O le manumalo ua na o i latou lava e tumau le faatuatua e tutumau ai i luga o le ala—le ala sa’o ma le vaapiapi.”
I lona soifuaga, o le mea moni lava sa i ai foi ia Peresitene Nelson ni ona luitau. I le 1991 na maua ai lona afafine o Emily i le kanesa. E lei leva lava, ae maua lona faletua i le kanesa o le toto [lymphoma]. E ui ina sa toe manuia mulimuli ane le gasegase o Dantzel, ae na maliu Emily ina ua mavae se taimi umi o tauivi ma le ma’i.
Ona, oo lea i le 2005, sa vave ma faafuasei ona maliu ia Dantzel. I le konafesi aoao na sosoo ma lona maliu, na saunoa ai Peresitene Nelson: “O Dantzel sa le na o se soa alofagia ma agaalofa. O ia o se faiaoga: e ala i lana faataitaiga malualii, sa ia aoao atu le faatuatua, amiomama, usiusitai, ma le alofa mutimutivale. Na ia aoaoina au i le auala e faalogo ai ma alofa. Ona o ia, ua ou iloa ai faamanuiaga uma e mafai ona oo mai i se tane, tamā, ma se tamamatua.”
Sa tupu se isi tulaga faanoanoa i le amataga o le 2019, ina ua iu le soifua o se afafine lona lua, o Wendy, ona o le kanesa. “O o matou loimata o le faanoanoa o le a liua i loimata o le faamoemoe a o matou maua se vaaiga e faavavau,” na saunoa ai Peresitene Nelson i lona falelauasiga.
Auaunaga ma Femalagaaiga
E masani ona faasoa mai e Peresitene Nelson lana molimau i le ogatusa o saienisi sa ia silafia lelei ma le Foafoaga ma le fuafuaga faalelagi sa ia faamautinoaina. A o saunoa o ia e uiga i le ofoofogia o le tino o le tagata soifua, sa ia ta‘ua: “E manatu sese nisi o tagata e faapea o nei uiga ofoofogia faaletino e tutupu faafuasei po o le taunuuga o se fetoaiga tele i se mea. Fesili ifo ia te oe lava, “E mafai e se gapā tele i se fale lomitusi ona faia se tusi lomifefiloi?” O ona poto masani faaleaoaoga ma faapolofesa sa na ona lagolagoina ai o ona talitonuga faaleagaga i le faapaleniina o nei manatu.
E saunoa pea lava pea o ia e uiga i lona faaaloalo mo le tulaga faatamaitai ma le malosiaga o tamaitai i le talalelei. Sa ia faasoa maia mea sa ia aoaoina mai ia Eva e uiga i le perisitua ma le faigapaaga a le tane ma le ava. Sa ia uunaia le au paia ia malamalama i le ala e “maua faatasi ai ma le laugatasia e alii ma tamaitai le sauniga aupito maualuga i le maota o le Alii.” I se saunoaga i le konafesi ia Oketopa 2015, sa ia talosagaina ai tamaitai o le Ekalesia “e laa i luma! Tu i lou tulaga tonu ma le manaomia i lou aiga, i lou nuu, ma i le malo o le Atua—ia sili atu nai lo le mea sa e i ai muamua.
I le 2006, na faaipoipo atu ai Peresitene Nelson ia Wendy L. Watson, o se polofesa ma se faufautua i faaipoipoga ma se taulasea faaleaiga. I le Konekeresi o Aiga i le Lalolagi (World Congress of Families) i le 2009, lea na tofu saunoa ai i la‘ua ma Wendy, na ia saunoa ai, “Ua ou iloaina foi le uiga o le toe faamanuiaina e lo‘u Tama Faalelagi e toe faaipoipo faalua, faapea foi i se tamaitai lotoalofa ma agalelei i le agaga, o lē ua toe atoa ai le li‘o o lo‘u aiga.” Sa femalagaa‘i faatasi Peresitene ma Sister Nelson i le lalolagi mo le auaunaga tuuto.
O Peresitene Russell M. Nelson ma lona faletua, o Wendy i le 2018
O lana o se auaunaga moni i le lalolagi atoa. Sa ia faapaiaina le Malumalu o Sapporo Iapani, o le Malumalu o Concepción Chile, ma le Malumalu o Roma Italia ma sa auai foi i isi faapaiaga o malumalu i le salafa o le lalolagi, e aofia ai le Malumalu o Payson, Iuta, le Malumalu o Kyiv Ukraine, ma le Malumalu o Accra, Kana. Sa ia faapaiaina foi le Fale o Saienisi o le Ola i le Iunivesite o Polika Iaga ia Aperila 2015. Sa ia faapaiaina atunuu e 31 mo le talaiga o le talalelei. Sa fesoasoani o ia e aumaia le talalelei i atunuu o Europa Sasae ma i le taimi o lana auaunaga, sa le i lalo ifo o le 30 atunuu na ia silasila i ai o latou aloaia le Ekalesia.
Po o fea lava e malaga i ai o ia, e tuuto atu lava e Peresitene Nelson se gauai patino i tamaiti. A o tulei saunoa i se potopotoga e silia ma le 4,000 tagata o le Ekalesia i Kolumipia Peretania, Kanata, sa naunau o ia ia tagai atu o nonofo tamaiti ma o latou aiga. I le taimi o lana saunoaga, sa ia talosagaina ia tamaiti e tutu i luga o o latou nofoa ma talotalo o latou lima. Sa soisoi atu Peresitene Nelson a o tutu ae tamaiti mai le aofia ma talotalo fiafia. “O la lea la,” na ia saunoa ai. “Lea la ua mafai nei ona ou iloa atu outou.” O lona agalelei ma lona sulu ua au atu i le faitau miliona o fanau a le Atua i le salafa o le lalolagi—i e matutua ma e laiti.
O loo faafeiloai e Peresitene ma Sister Nelson se aiga i le Falesa o Hyde Park i Lonetona, Egelani, Aperila 2018.
Soifua i Lana Savali
O le ala na soifua ai Peresitene Nelson i lona soifuaga o le molimau aupito sili lea ma le mau i le Faaola sa mafai ona ia tuuina atu.
O se tasi o nei taimi o le taimi na tuuina mai ai e lona uso a Aposetolo o Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) se tasi o ana toe saunoaga i se konafesi. Na saunoa Elder Wirthlin e uiga i le alofa mama ma le alofa mo isi o le uiga lea e ao ona faamatalaina ai i tatou o ni Au Paia o Aso e Gata Ai. A o saunoa o ia, sa amata ona le mafai ona taofia lona gatete, ma sa susū ane ma le filemu ia Elder Nelson ma tuu atu lona aao e opoopo ai o ia ma talitalia o ia a o i ai o ia i le vaega na totoe o lana saunoaga. Sa o se lauga mamana, le leoa o le alofa e ao ona tatou faaali atu i isi.
“Ua leva lava ona ou aoaoina ia usiusitai i na musumusuga ofoofogia mālū a le Agaga—na uunaiga e mulimuli i fautuaga,” na saunoa ai Peresitene Nelson. “E sili le taua o le iloa e faapea, e ui atonu ua faamalieina i tatou i le tulaga ua i ai i le olaga, ae o le a faia e le Alii se isi mea e silisili atu mo i tatou nai lo le mea tatou te manatu ai. Na pau le mea na te moomia mai ia i tatou o le saunia o i tatou lava—e taumafai e faamafolafola o tatou le atoatoa ma ia falō aso taitasi ia avea o se mea e sili atu nai lo le mea semanu tatou te i ai.”
E gauai atu e le aunoa ia Peresitene Nelson i na uunaiga malolosi. O ni teineiti laiti na ia faia taotoga ma sa le’i mafai ona laveaiina, i le popofou o lana galuega, sa matua mamafa i lona mafaufau mo le tele o tausaga, aemaise ina ua ia logotala o loo tumau pea le tiga o le aiga ia te ia faapea le Ekalesia. Na toeitiiti atoa le 60 tausaga o faavauvau o ia i le manatuaina o ia maliu ma faanoanoa ai mo le aiga. Sa taumafai o ia i le tele o taimi e faafesootai i latou, ae sa aunoa ma le faamanuiaina.
Ona oo lea i le 2015, sa ala a’e i le po ina ua ia lagonaina le i ai o ia teineiti e toalua ua oo atu ia te ia. Sa ia faamatalaina faapenei: “E ui ou te lei vaaia pe faalogoina i la’ua i o‘u sane faaletino, ae na ou lagonaina lo la faatasi mai. I le faaleagaga, sa ou lagonaina ai le la aioiga. Sa puupuu lava ma manino le la savali: “Brother Nelson, e le i faamauina i ma’ua i se tasi! Pe mafai ona e fesoasoani mai ia i ma’ua?”
Sa toe taumafai foi Peresitene Nelson e faafesootai le tamā sa soifua ma le tuagane laitiiti, ma sa faamanuiaina o ia i le taimi lea. Sa ia tootuli faamaualalo i luma o le tamā, ma talanoa atu e uiga i aioiga a ona afafine, ma ofo atu na te faatinoina ia sauniga o le faamauga. Sa ia faailoa atu o le a manaomia ai le taimi ma taumafaiga, talu ai e lei faia faaeega o le tamā ma le tuagane. Faatasi ai ma le Agaga na faatumulia ai le potu, sa malilie le tamā ma le tuagane e faia sauniuniga e tatau ai. Sa tutulu mulimuli ane Peresitene Nelson i le olioli, ina ua mafai ona ia faia faamauga mo le aiga i le Malumalu o Payson, Iuta.
Ia Tumau i le Ala o Feagaiga
Ina ua maliu Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018) i le amataga o Ianuari, 2018, sa fono ma le agaga tatalo le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ia maua le taitaiga mai le Alii mo le valaauina o se perofeta fou. Sa vaetofia Russell M. Nelson i le aso 14 Ianuari, 2018, o le perofeta ma le Peresitene lona 17 O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.
Na ia fofogaina lana uluai saunoaga o le Peresitene mai se tafa o le Malumalu o Sate Leki, lea sa ia uunaia ai tagata o le Ekalesia ia “tutumau i luga o le ala o feagaiga” ma fofogaina mai ai le folafolaga mamana lenei: “O lo outou tuuto e mulimuli i le Faaola e ala i le osia o feagaiga ma Ia ona tausia lea o na feagaiga, o le a matala ai le faitotoa i faamanuiaga uma faaleagaga ma avanoa e maua e alii, tamaitai, ma fanau i soo se mea.”
Na ia tautino mai ai e faapea, e finagalo le Au Peresitene Sili fou “e amata i le faaiuga i le mafaufau,” ma faamalamalama mai ai e faapea “o le iuga o loo taumafai i ai i tatou taitoatasi o le faaeeina lea i le mana i totonu o se maota o le Alii, faamauina o ni aiga, faamaoni i feagaiga e osia i totonu o se malumalu lea e agavaa ai i tatou mo le meaalofa silisili a le Atua—le ola e faavavau.”
O le toe ta’ua ai o le ala o feagaiga, sa ia valaaulia ai i latou o e ua la’a ese ia toe foi mai, ma faamautinoa atu ia i latou e faapea, “o loo i ai se avanoa mo outou i le Ekalesia lenei a le Alii.”
O le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le Nofoaga Autu mo Tagata Asiasi o le Malumalu o Roma Italia ia Mati, 2019.
Mauaina ma Faatino ia Faaaliga
O le a manatua pea e tagata o le Ekalesia le sagisagi fiafia o le konafesi aoao muamua na pulefaamalumalu ai Peresitene Nelson o le perofeta ma le Peresitene. I le konafesi lea, na fofogaina mai ai e Peresitene Nelson e faapea o le a tuufaatasia ia faitaulaga sili ma toeaina i uarota taitasi i le korama e tasi “ina ia atili faataunuuina lelei ai le galuega a le Alii.” Sa ia fofogaina mai ai foi le faamutaina o faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi ma le faavaeina “o se faiga fou, ma le paia atu, e tausia ai ma auauna atu i isi,” o se suiga o le a amata ai se “laasaga fou i le talafaasolopito o le Ekalesia.” Ma ina ia faamae’aina le konafesi, sa faasilasila mai ai e Peresitene Nelson ni malumalu fou se fitu.
Sa foliga na saunoa Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toaefululua mo tagata uma ina ua sosoo o ia ma le faasilasilaga lona lua a Peresitene Nelson: “O taimi e aupito sili ona manatua i le olaga o taimi tatou te lagonaina ai le saputu mai o faaaliga. Peresitene Nelson, ou te le iloa pe fia nisi ‘mea faananati’ e mafai ona matou taulimaina i lenei faaiuga o le vaiaso.”
O lenei “saputu mai o faaaliga” o loo faaauau pea ona iloga ai le auaunaga a Peresitene Nelson o le perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. Ina ua mavae le konafesi muamua, sa malaga taamilo Peresitene Nelson ma lona faletua, o Wendy, i le salafa o le lalolagi e feiloai ma aoao atu tagata o le Ekalesia, e aofia ai i latou i eria sa ia faatoa fofogaina mai o le a fausia ai malumalu.
Ua faafeiloai e Peresitene ma Sister Nelson ma Elder Gary E. Stevenson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le Au Paia o Aso e Gata Ai i Peru ia Oketopa 2018.
I se faigalotu mo le lalolagi atoa, na taloina ai e ia faapea ma Sister Nelson le autalavou a le Ekalesia ina ia auai i lu’i “aupito sili, le faamoemoega aupito sili, ma le galuega aupito sili i le lalolagi,” o le faapotopotoina lea o Isaraelu.
E lei pine, ae ia tuuina mai se malelega e uiga i le taua o le faaaogaina o le igoa sa’o o le Ekalesia, o se faamamafa, sa ia saunoa ai e faapea “sa uunaia e le Alii i lo’u mafaufau.”
I le konafesi aoao ia Oketopa 2018, sa faamamafa atili mai ai e Peresitene Nelson le taua o le faaaogaina o le igoa atoa o le Ekalesia. Sa ia fofogaina mai ai foi se taulaiga na toefaafouina e uiga i le aoao atu ma le aoaoina o le talalelei i le fale, ma tautino mai ai e faapea “o le taimi lenei mo se Ekalesia e-faatotonugalemu-i-le-aiga, ma lagolagoina e mea o loo tutupu i totonu o fale o a tatou paranesi, uarota, ma siteki.” O lenei fuafuaga o le Ekalesia e faatotonugalemu-i-le-aiga ua faapuupuu ai le taimi e tolu-itula i le Aso Sa i le lua itula ma sa folasia mai ai mataupu aoaoina fou mo tagata taitoatasi ma aiga e suesue ai i le fale. I le faaiuga o le konafesi, sa fofogaina mai ai e Peresitene Nelson isi malumalu e 12—o malumalu aupito tele ia ua fofogaina mai i le taimi e tasi.
I le avea ai ma perofeta, sa faasino mai ai e Peresitene Nelson ia i tatou le uiga o le sailia o le finagalo o le Alii ma le vave ona faatino ia faaaliga, ma sa ia uunaia ai tagata uma o le Ekalesia e faia le mea lava lea e tasi.
“Ou te uunaia outou ina ia faateleina lou tomai faaleagaga o i ai nei e maua ai faaaliga faaletagata lava ia. …
“… E matua anoanoai mea e finagalo lou Tama o i le Lagi ia e iloa. …
“… Ou te folafola atu, a o faaauau pea ona e usiusitai, … o le a tuuina atu ia te oe le poto ma le malamalama o loo e sailia. O faamanuiaga uma o loo i ai i le Alii mo oe—e oo lava i vavega—o le a mulimuli mai.”
Ua faafeiloai e Peresitene Nelson le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Aai o Kuatemala ia Aokuso 2019.
O Se Folafolaga Paia
I lana uluai saunoaga i se konafesi ina ua avea o se Aposetolo, sa ta’ua ai e Elder Nelson feagaiga sa ia osia i le malumalu, e faapea: “O le asō, ou te toe faamautuina ai lena folafolaga, ia tuuina atu a’u mea uma o i ai i le fausiaina o le malo o le Atua i le lalolagi. I le taliaina o lenei valaauga, ma le iloaina o le a faaee mai luitau, o poloaiga, ma ki ma o le a oo mai foi mea faafefete, ou te tuuina atu ai a’u taumafaiga, o lo’u malosi, ma mea uma.”
O ni tausaga mulimuli ane, ma aso e lua talu ona vaetofiaina o le perofeta, sa tuuina mai ai e Peresitene Nelson se folafolaga faapena, e faapea: “Ou te folafola atu lo’u tuuto i le Atua lo tatou Tama e Faavavau, ma i Lona Alo, o Iesu Keriso. Ou te iloaina i La’ua, alofa ia i La’ua, ma tautino atu e auauna atu ia i La’ua—faapea ma outou—faatasi ai ma le mānava uma o loo totoe o lo’u ola.”
Na tausisia e Peresitene Nelson lea folafolaga paia e oo i le iuga. Sa manino ia i latou uma sa silafia o ia pe faalogo foi ia te ia o saunoa, sa matuai talitonu atoatoa o ia, o le usiusitai i le Alii e malupuipuia ai faamanuiaga a le Alii. O Peresitene Nelson o se tagata tausi feagaiga moni lava. Sa ia tausia ana “feagaiga ma le sa’o.”
I le konafesi aoao na toe saunoa ai Peresitene Nelson, “A o outou savavali i le ala o le amiotonu a le Alii, o le a faamanuiaina outou e faaauau pea i Lona agalelei ma avea ma se malamalama ma se faaola i Lona nuu.
O le soifuaga o Peresitene Russell M. Nelson o se malamalama ma o le a faaauau pea ona avea ma se malamalama.