Ol Dot Bae Oli Joen
Divosen blong Ol Yang Adalt Raon long Wol
2 Febwari, 2025
Ol dia brata mo sista mo ol dia fren, mi pasem lav mo ol blesing blong Fas Presidensi mo Kworom blong Olgeta Twelef Aposol.
Mi glad tumas blong stap wetem yufala mo tu we yumi bin gat janis blong harem waef blong mi i toktok.
Harriet hem i laet blong san blong laef blong mi. Evriwan we oli save hem, oli lavem hem. Hem i mekem olgeta raon long hem oli kam moa gud mo moa hapi. Hem i bin gat paoa ia nao long laef blong mi.
Taem blong Ol Ansa We I Hariap
Olsem we yufala i harem long Sista Uchtdorf, mitufala i bin mared taem mitufala i yang nomo. Naoia, afta long plante yia, mi talem tangkyu tumas from evri taem mi gat wetem Harriet.
Long ol taem i pas, mi bin lanem se mifala long jeneresen blong bifo, mifala i bin gat plante semmak kwestin abaot laef we yufala i gat naoia—be nomo se, mifala i bin stap askem ol kwestin ia longtaem moa. Ol kwestin olsem:
?Mi mi stap long stret rod ia?
?I God i rili luksave mi o nogat? ?Hem i kea long mi?
?From wanem samtaem mi filim olsem mi emti, ol samting i tumas, oli no luksave mi, o mi stap miwan?
?From wanem God i no givim ol merikel we mi nidim tumas?
?From wanem Hem i letem blong mi eksperiensem harem nogud, sik, o bigfala harem nogud?
Hemia hem i ol kwestin we i had tumas nomata wanem yia yu gat.
Ol kwestin olsem oli save mekem yumi kros tumas taem yumi no kasem ol ansa kwiktaem. Naoia, yumi save askem Google abaot eni samting mo kasem ol ansa kwiktaem nomo.
Be yet, ol ansa blong ol kwestin we i blong yumi wanwan, we oli moa impoten, mo we i hevi long yumi; oli no stap kam kwik oltaem. Plante taem, yumi givim hat blong yumi i go antap, mo wanem yumi kasem hem i aro ia nomo we i stap lod yet.
Yumi no laekem blong wet, ?i tru?
Taem yumi mas wet moa long sam seken blong wan samting i lod, yumi ting se koneksen i nogud o brok daon. From kros, yumi iven save aot long wanem yumi stap lukaot. Be taem i kam long ol kwestin we i blong taem we i no save finis, mo ol samting abaot sol, yumi mas save wet longtaem moa.
I no evri ansa i gat semmak valiu. Ol ansa we i kam long waes blong wol o tingting we plante oli save; oli isi blong kasem, be oli lusum valiu blong olgeta kwiktaem taem i gat ol niu aedia mo fasin blong tingting. Ol ansa we oli kam long heven—ol ansa we oli no save finis—yu no save putum wan praes long hem. Plante taem blong stap kasem ol ansa ia i nidim sakrifaes, wok, mo fasin blong ripitim samting.
Be mi talem stret long yu, se ol ansa ia i gat valiu blong yu wet from.
Sapos yu gat ol kwestin we oli nogat ansa yet, mi talemaot witnes blong mi se Papa blong yu long Heven i stap harem yu, Hem i save yu, mo bae Hem i neva givap long yu. So yu no givap long Hem. Gohed blong traehad blong folem wei blong Hem mo Hem “bambae [i] lidim [yumi] i go” blong faenem ol ansa wetem gaed we i inaf blong muvum yu i go long stret daereksen—mo no stopem yu blong gro o stopem ol janis blong yu blong save yusum fet blong yu, o blong yusum fridom blong yu blong jus long wol ia.
Stap Joenem Ol Dot
Steve Jobs, patna blong man we i statem Apple kampani, i bin talem: “Hem [i] no posibol blong lukluk fored mo joenem ol dot. Yu save joenem olgeta nomo taem yu go fored mo afta lukluk i kam biaen, so yu mas trastem se long sam wei, bae ol dot ia i konek long fiuja blong yu.”
?Hem i stap minim wanem long toktok ia? Maet yu bin luk sam peinting finis we oli mekem wetem ol smosmol kala kala dot long wan pepa blong peint. Taem yu lukluk kolosap, yu luk ol dot ia oli no joen nomo, mo oli olbaot. Be taem yu lukluk ful peinting, yu luk olsem wanem ol dot oli joenem ol kala mo olsem wanem ol kala oli mekemap ol sep mo oli soem wan naes pikja. Wanem we fastaem yu luk olsem i olbaot mo i konfius, naoia i stat blong kam klia.
Samtaem laef blong yumi i olsem ol peinting ia. Ol dot we i mekemap ol eksperiens blong yumi long laef, fastaem taem yu luk, i olsem se i no joen mo i tumas samtaem. Yumi no save luk wan oda long olgeta. Yumi luk se oli nogat mining nating long laef blong yumi.
Be taem yu lukluk laef blong yu long wan lukluk we i no save finis long gospel blong Jisas Kraes, bae yu stat blong luk olsem wanem ol dot oli joen blong kam bigfala plan ia we God i gat i stap blong yu.
Mo taem yu traehad blong trastem God mo folem Pikinini blong Hem, Jisas Kraes, wan dei bae yu luk peinting ia we i finis, mo bae yu save se Masta Artis i bin gat wan plan blong ol dot ia we oli silip olbaot. Bae yu luk se Hem i stap redi long yu from ol janis mo ol samting we i save hapen we oli gat moa glori bitim we yu tingting long hem o winim yuwan. I tru mi bin luk hemia long laef blong miwan.
Wokbaot blong Mi long Laef long Wol Ia
Maet sam long yufala i save se taem mi yangfala nomo, famli blong mi i kam rifuji tu taem. Long tugeta taem ia, i klia long mifala se ol pipol long ol niufala ples ia, oli luk mifala i “moa daon long olgeta.” Long medel blong ol pikinini we oli semmak yia long mi, tiun blong toktok blong mi i mekem oli luksave se mi blong nara ples, mo hemia i wan samting we oli laekem blong jikim mi wetem.
Hem i had blong papa mo mama blong mi i lukaot long famli blong mifala. Mekem se mama blong mi i statem wan bisnis blong wasem klos mo mifala evriwan i help. Mo afta skul, mi wok olsem “speselis blong deliva” blong bisnis ia wetem baeskel mo kat blong mi.
Eksperiens mo wari blong stap muv olbaot, i mekem mi no stadi gud mo mi lusum wan ful yia blong skul.
Long Is Jemani, mi bin stadi lanwis blong Rasia olsem nambatu lanwis. I bin had be mi bin winim. Long Wes Jemani, mi nidim blong lanem Inglis.
!I no luk posibol nating long mi! Mi biliv se oli no mekem maot blong mi blong toktok Inglis lanwis nating.
Long ol yangfala yia blong mi, mi kam blong laekem tumas wan gel we i naes tumas mo i gat ol bigfala braon ae. Sori nomo se Harriet i no intres nating long mi. Nomata wanem mi traem blong mekem, i luk olsem mi no save kasem ae blong hem nomo. Yufala i harem finis saed blong stori blong hem.
So hemia nao mi, wan yang man we i no impoten tumas mo i stap laef afta long wo long Jemani mo i no gat tumas janis blong gat sakses long laef.
Be, mi bin gat sam samting we i stap go gud blong mi.
Mi bin save se famli blong mi i lavem mi. I bin gat ol tija long skul o long jos we oli bin leftemap tingting blong mi blong oltaem putum ol gol we oli hae mo neva givap. Mi stil tingbaot taem wan yangfala misinari blong Amerika i bin tijim se “[Sapos God i sapotem yu, ?huia bae i save agensem yu?]” Mo we “[God] i save mekem olgeta samting i posibol.”
I gat wan samting abaot ol skripja ia we i tajem mi wetem bigfala paoa. Sapos hem i olsem, mi tingting se, ?afta from wanem bae mi fraet?
Mekem se mi biliv. Mo mi trastem God.
Long wan taem, mi stap long wan program blong tren long wok. Wan long ol tija blong mi i jalenjem mi blong go long skul we oli skul long naet blong stadi makanik enjinia. !Hemia i bin lidim mi blong mi faenem lav we mi gat, blong draevem plen!
Mo mi sek taem mi lanem se blong kam wan paelot, mi mas save Inglis. Mi rili wantem blong kam wan paelot, mo long sam wei, tru long merikel, maot blong mi olsem i stat blong jenis, mo Inglis i nomo wan lanwis we i had tumas long mi.
Yes, hemia i no minim se oltaem ol samting i go gud.
Taem mi gat 19 yia, mi bin travel i go long San Antonio, Teksas, blong statem Air Force paelot trening blong mi. Insaed long plen, mi bin sidaon narasaed long wan we i toktok wetem wan hevi tiun blong Teksas. !Mi kam blong luksave se Inglis we mi bin traehad tumas blong lanem i no semmak Inglis we oli toktok long hem long Teksas!
Long paelot trening skul, ol samting oli had tu. Hem i wan program we kompetisen i strong tumas mo evriwan i stap traehad blong kam nambawan long graduesen. Mi save kwiktaem se mi no stap long wan gud ples from plante long ol fren long klas blong mi oli toktok gud Inglis.
Ol tija blong mi oli talem long mi blong lukaot tu, from mi spendem tumas taem long jos. Ol lokol memba oli welkamem mi long branj mo ol hom blong olgeta, mo mifala i iven bildim wan japel long taem ia long Big Spring, Teksas, tugeta. Ol tija blong mi oli wari se ol aktiviti olsem oli stap spolem janis blong mi blong winim wan hae rang long klas. Mi no bin tingting olsem. Mekem se mi bin trastem God mo mekem bes we mi save mekem.
Long en, mi bin lanem Inglis (nomata se mi stap wok long hem yet). Mi bin flatem paelot trening blong mi wetem plante sakses. Mi bin kam wan soldia paelot mo afta, wan kapten blong wan ealaen. ?Mo naesfala braon ae gel blong ol drim blong mi? Hem i stap long ples ia wetem mi.
Wok Strong Wetem Strong Tingting long Ol Smol Samting
So bifo yu save luk bigfala pikja, no draon tumas long ol bigfala mo had wok blong laef. Tingbaot se ol smol samting oli mekem ol bigfala samting. Sapos yu givim yu fulwan blong stap mekem “ol smol mo simpol samting,” we God i askem yu blong mekem—mo yu mekem wetem strong tingting, ol bigfala samting bae oli hapen.
Sam long “ol smol mo simpol samting” ia i tekem tu, fasin blong wantem prea evri dei, stap stadi long ol skripja, stap mekem Kam Folem Mi mo Blong Ol Yut Oli Kam Strong oli kam pat blong laef, laef folem Tok blong Waes, stap go long jos, stap pem taeting mo fas ofring, mo mekem sua se yu gat wan tempol rekomen we i laef i stap.
Mekem ol samting ia iven taem yu no wantem mekem, mo taem i nidim blong sakrifaes. Hem i ol sakrifaes we i mekem se oli tabu, mo “sakrifaes i karem ol blesing blong heven i kam.”
Long wan wei, “ol smol mo simpol” sakrifaes blong yu oli ol dot blong evri dei laef we i mekemap bigfala pikja blong laef blong yu. Bae yu no save luk olsem wanem ol dot ia oli joen naoia, mo yu no nid blong luk yet. Gat fet nomo we i inaf blong taem ia we yu stap laef long hem naoia. Trastem God, mo “aot long ol smol samting, [bae] ol samting we oli bigwan oli kamaot.”
Tras long God
Taem mi gat semmak yia olsem yufala, mi no gat wan aedia se bae laef blong mi i tekem mi go wea. Mi no luk nating se ol dot oli stap joen long fored blong mi.
Be mi bin trastem God. Mi biliv se sapos mi mekem bes blong mi long taem ia, God bae i lukluk long bigfala pikja.
Mo Hem i bin mekem.
Hem i bin save en stat long stat, taem mi no bin save.
Mi no bin save luk fiuja, be Hem i luk.
Iven long taem blong ol had taem, taem mi ting se mi stap miwan, Hem i bin stap wetem mi—mi save luk hemia naoia.
Long Ol Proveb, yumi faenem promes ia: “I nogud yu ting se save ya blong yu naoia, hem i naf blong givhan long yu. Yu mas trastem Hae God long olgeta tingting blong yu. Long olgeta samting we yu stap mekem, yu mas tingbaot hem oltaem, hem bambae i soemaot stret rod long yu, blong yu yu folem.”
Mi askem strong long yu blong biliv se i tru, laef blong yu bae i kam moa gud, sapos yu dipen long God blong lidim yu. Hem i save ol samting we i no posibol blong yu save, mo Hem i gat wan fiuja we Hem i redi long hem blong yu, we i no posibol blong yu tingting long hem. Aposol Pol i bin testifae se, “God i putumgud plante samting oli rere finis blong ol man we oli lavem hem … oli no luk ol samting ya … oli no harem … oli no tingbaot … be olgeta oli rere i stap.”
So askem yuwan, “?Mi save gat inaf fet blong biliv long God? Mi save letem miwan blong trastem se Hem i lavem mi mo wantem lidim mi?”
Sapos yu save faenem iven wan smol sid blong fet long hat blong yu—iven sapos hem i wan tingting nomo blong biliv—stat long ples ia.
God i save olsem wanem blong tanem ol smol sid i kam long ol bigfala tri. Mekem ol smol mo simpol samting, mo God bae i “!mekem we yumi kam rijman, we yumi gat plante samting, olsem we hem i promes!”
Yumi Ansa long God
Long kalja blong yumi blong tedei, yu no nid blong go longwe blong harem ol voes we oli agensem mo daonem mo iven jikim bilif long God mo insaed long relijin blong yumi.
Sosol media i laodem ol kaen voes ia.
Be jeneresen blong yu i no jeneresen ia nomo we oli jalenjem mo jikim fet long God. Hemia i olsem pat blong tes blong laef long wol ia blong evri pikinini blong God.
“Sipos yufala i man blong wol ya,” Jisas i talem, “bambae wol ya oli save lavem yufala. Be yufala i no man blong wol ya, mi mi jusumaot yufala mo tekemaot yufala long wol ya… , taswe wol ya oli no laekem yufala.”
Yu mas akseptem nomo se taem yu mekem komitmen blong folem Sevya, ol man blong bigfala haos we i gat fulap spes, bae oli no agri—plante taem tru long toktok. Bae oli iven traem blong buli long yu mo mekem yu sem.
Be tingbaot se yu no ansa long olgeta. Yu ansa long God. Wan dei, bae yu stanap long fored blong Hem mo tekem responsabiliti from laef blong yu.
Bae Hem i askem sapos yu bin folem Sevya, sapos yu bin lavem neba blong yu, sapos yu bin traehad blong stap olsem disaepol blong Kraes mo ona long ol kavenan blong yu.
Ol dia yang fren blong mi, naoia hem i taem blong givim yu fulwan long Kraes mo folem rod blong Hem.
Wan dei bae evri pikinini blong God bae i nildaon mo konfes se Jisas Hem i Kraes, Ridima mo Sevya blong wol. Bae oli save se Hem i bin ded from olgeta.
Long dei ia, bae hem i klia se Hem i wan voes ia nomo we i impoten.
Hemia I Nomata
Taem yumi stap tokbaot blong letem God i lidim laef blong yumi, mi wantem mekem wan samting i klia. Maet bae yu no laekem wanem we bae mi talem long yu. Taem yu askem God blong lidim yu long ol desisen long laef blong yu—we i tekem tu sam impoten desisen—maet bae Hem i no givim yu wan ansa we i gat ditel.
Trutok i we, samtaem hem i no impoten nomo long Lod long wanem yu disaed, be yu mas stap insaed long ol stamba kavenan mo prinsipol blong gospel blong Jisas Kraes we i kambak long wol.
I gat ol taem we God i gat wan rod we i blong yu nomo blong yu folem. I gat ol taem tu we bae Hem i givim woning long yu agensem sam joes from ol denja we yu no save luk. Be afta i gat ol taem tu we wan kwestin i gat plante “stret” ansa, mo yu save faenem glad long eni wan long olgeta, sapos yu laef folem ol trutok blong God we i no save finis.
Taem hemia i bin hapen long Josef Smit mo ol kompanion blong hem, Lod i bin givim wan intresting ansa taem oli lukaotem gaed blong Hem. Hem i talem se, “hemia i nomata [long mi].”
Mo afta Hem i talem, “Be nomo, yufala i stap fetful.”
Maet bae yu no hapi tumas blong harem se God i no givim wan tikit we i gat ol ditel blong wokbaot blong yu long laef. ?Be yu rili wantem blong oli daerektem yu long evri ditel?
?Yu rili wantem raf mo karem ol kod blong laef bifo yu gat wan janis blong faenemaot ol samting blong yuwan? ?Bae hemia i wanem kaen wokbaot? ?Bae hemia i no tekemaot filing ia blong yu winim wan samting? ?Olsem wanem nao yu gro mo gat moa tras long Lod mo long yuwan?
Olsem we Lod i talem long Oliva Kaodri: “Yu mas stadi gud long hem insaed long maen blong yu; afta; yu mas askem long mi sapos hem i raet.”
Papa long Heven i bin givim long yu plan blong Hem, Wei blong Hem. Hem i givim bigfala pikja long yu. Mo Hem i bin givim yu wan bren mo wan hat. Sapos yu trastem Hem, bae Hem i helpem yu blong yusum gud tufala tugeta blong mekem ol desisen blong yu. Hem i trastem yu blong mekem ol bes desisen we i posibol taem yu stap folem Jisas Kraes.
Plante taem, ol desisen we yu mekem long taem ia maet bae hem i no impoten semmak long wanem yu mekem afta we yu mekem desisen ia.
Eksampol, wan kapol i save jusum blong mared nomata se ol memba blong famli oli no ting se oli sud stap tugeta. Be, mi mi gat wan bigfala hop blong ol kapol olsem sapos, afta we tufala i mekem desisen, tufala i givim tufala fulwan long tufala mo long Lod wetem ful hat mo maen blong tufala. Taem tufala i stap tritim gud tufala wetem lav mo kaen fasin, stap lukluk moa long ol nid blong tufala long saed blong filing, spirit, mo samting blong wol—mo taem tufala i stap mekem ol “smosmol” samting oltaem—tufala i kam stret blong stap wetem tufala bakegen.
Long narasaed, tingting long ol kapol we evriwan oli ting se oli jusum hem we i “stret gud” be afta oli ting se ol had samting i pas ia nao. Sapos tufala i stop blong stap fren, stop blong toktok, no mekem ol tabu kavenan blong tufala, mo draon blong stap tingbaot olgetawan long laef, kapol ia i stap long wan rod we bae i lid i go long harem nogud.
Ol semmak prinsipol ia i aplae long joes blong wok. Mi gat bigfala hop blong olgeta we oli disaed se maet bae oli jusum wan wok we i no flas tumas, be oli mekem bes blong faenem ol wei blong yusum wok blong olgeta blong givim glori long God mo blesem ol pikinini blong Hem.
Mi nogat tumas hop long olgeta we oli jusum ol flas wok, we afta, oli nomo lukluk long tabu aedentiti blong olgeta mo gud fasin we oli save mekem taem oli givim seves long God mo ol pikinini blong Hem long semmak taem.
God i bin redi long ol blesing blong taem we i no save finis, we i bitim wanem yumi save tingting long hem. Hem i givim ol komanmen, ol tabu kavenan, ol kaonsel blong profet we i kam long insperesen, presen we i Tabu Spirit, mo fridom blong jus long wol ia, blong helpem yufala blong kasem olgeta blesing ia. Hemia i moa bitim inaf blong lidim yu i go long hapines long laef ia mo glad we i no save finis. Antap long evri samting, no lusum hop sapos yu bin mekem sam desisen we oli no stret tumas. Hemia i olsem wanem yumi lanem samting. !Hemia i pat blong wokbaot ia!
No, ol wokbaot oli neva go gud stat long stat kasem en. Laef blong yu bae i gat ol gud taem mo ol nogud taem. Be sapos yu stap fetful long Jisas Kraes, luk sakrifaes blong Atonmen blong Hem olsem wan presen blong lav mo fasin blong sakem sin olsem we yu akseptem, yu save stap sua blong stap hapi long en.
Maet bae yu no save luk plante long hemia bitim afta, be bae yu lukluk bak mo save se Lod i neva lego yu, iven taem yu ting se Hem i letem yu mekem plante desisen yuwan. Bae yu luk se ol dot ia oli joen gud.
Faef Samting blong Tingbaot
So ?wanem nao mi hop se bae yu tingbaot aot long taem blong yumi tugeta tedei?
Faswan, save ol ansa blong God long ol dip kwestin blong yu i maet tekem sam taem, mo maet bae oli kam long ol wei we yu no tingting long hem. Ol ansa blong God oli gat valiu we i no save finis. Oli gud inaf blong wet from.
Nambatu, no draonem yuwan tumas taem yu stap wokbaot long rod ia blong stap olsem wan disaepol. Mekem bes we yu save mekem nomo wetem ol smol samting, mo ol bigfala samting bae oli foldaon long stret ples.
Nambatri, gat fet smol moa. Bilivim se yu yu impoten long God, se Hem i stap luk wanem we yu no save luk, mo we Hem i stap lidim yu long stret rod. Hem i lavem yu. Trastem Hem.
Nambafo, no letem ol voes we i daonem yu, i lidim yu rong long wokbaot blong fet blong yu. Tingbaot se, yu yu no ansa long jajmen blong olgeta. Yu yu ansa long Papa blong yu long Heven. Ol tijing blong hem i gat valiu.
Nambafaef, lukaotem blong Lod i lidim yu, mo taem Hem i talem se, “Hemia i no impoten,” mekem bes desisen we yu save mekem folem ol trutok we yu save. Afta “stap fetful.”
Mi livim ol blesing blong mi long stat blong niufala yia ia se fet blong yu bae i kam moa bigwan, taem yu stap traem bes blong yu save Papa blong yu long Heven, folem Jisas Kraes, mo ona long ol kavenan blong Hem.
Tras blong yu long yuwan bae i gro taem yu lukaotem blong folem Sevya blong yu mo ol tijing blong Hem.
!Bae yu faenem hapines, glad mo pis long Jisas Kraes, gospel blong Hem mo Jos blong Hem! Mo wan dei, bae Hem i kavremap yu wetem tabu lav.
Wetem bigfala tangkyu, bae yu luk God Hemwan, long lav blong Hem we i fulap tumas, gladhat mo sore blong Hem we i stap oltaem, mo Hem i stap lukaotem yu, blesem yu, mo stap redi long wan ples blong yu.
Mi testifae long hemia mo givim blesing blong mi, long nem blong Jisas Kraes, amen.