Falala ki he ʻOtuá
Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú
2 Fēpueli 2025
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuongaʻane ʻofeina, ko siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku ou ʻofeina lahi kimoutolu ʻi he ngaahi tapa kotoa ʻo e māmaní. ʻOku mou fotu fakaʻofoʻofa. ʻOku mou hoihoifua. Fakaʻamu ange mai naʻá ku lava ʻo fāʻofua mo kimoutolu takitaha.
ʻOku fakafiefia ke kau fakataha mo kimoutolu ʻi he ʻahó ni. ʻOku ou toe fiefia foki heʻeku ʻi heni mo e ʻAposetolo ʻoku ou saiʻia taha aí. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai totonu ke tau filifilimānako, ka ʻi hoku tūkungá, hangē ʻoku sai peé. ʻOku ou mali mo ia.
Naʻá ma toki kātoangaʻi kimuí ni ʻa e taʻu ʻe 62 ʻema malí. Pea ʻokú ma kei feʻofaʻaki pē!
Ko e ngaahi fua ia ʻo e ongoongoleleí! ʻI heʻema maʻu ʻa e ngaahi pōpoaki talamonū mo e ʻofa mei homa makapuna ʻuluakí mo e uá, ʻokú ma ongoʻi ʻa e ngaahi tāpuaki fisifisimuʻa ʻo e mēmipa ʻi he Siasí pea mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
Ko kimoutolu ko ia ʻoku teʻeki mali, ʻosi vete, pe ʻi ha ngaahi tuʻunga fakafāmili faingataʻá, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻafioʻi mo ʻofeina koe ʻe he ʻOtuá, pea ʻi hoʻo tuʻu maʻu ʻi hoʻo ngaahi fuakavá, he ʻikai fakasiʻisiʻi pe fakangatangata ʻa e fiefia ʻo e moʻui fakafāmilí meiate koe. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pau ʻa e founga ʻe fakahoko ai ʻení, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku feʻunga ʻānoa ‘a e ʻaloʻofa, angaʻofa, mo e ʻofa ʻa e ʻEikí maʻatautolu kotoa. Te Ne lava ke fakahoko ia ʻo fakatatau ki Heʻene foungá mo ʻEne taimí.
ʻI heʻeku vakai atu kiate kimoutolú mo ongoʻi homou ivi mo e mālohi ki he leleí, ʻokú ne fakamanatu mai kiate au ha taimi makehe naʻá ku tupu hake ai mo Tieta ʻi he kolo tatau ʻo e Siasí ʻi Felengifeeti, Siamane.
Naʻá ku ʻiloʻi pē naʻá ne tokanga mai kiate au, ka naʻe ʻikai haʻaku fuʻu ongoʻi pehē. Naʻá ne angalelei ka ko e taha pē ia hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he Siasí. Naʻá ma ako ke hulohula fakataha ʻi heʻemau ngaahi ʻeikitvitī faka-Siasí. Ko e taimi ia ʻo e ngaahi hulohula kalasi kehekehé.
Hili ʻene kau ki he Laulā Puná ke hoko ko ha pailate vakapuna taú, naʻe ʻikai ke u toe sio kiate ia ʻi ha meimei taʻu ʻe ua. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai fuʻu lelei ʻeku ʻuluaki fakakaukau kiate iá ʻi heʻene foki mai ki Felengifētí. Naʻe hangē hono fōtungá ko e kautama loto-pōlepole ʻi he foʻi faiva Top Gun.
Ka ʻi heʻema talanoá, naʻá ku tanganeʻia ai; kuó ne fakamatuʻotuʻa hili ʻa e taʻu ʻe ua ko iá. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fai heʻene moʻuí, pea naʻá ne mālohi ʻi he ongoongoleleí. Naʻá ne loto-vilitaki mo mohu founga ʻi heʻene ngaahi founga faikaumeʻá. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ma mali.
Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, kuo teʻeki ai ke u teitei fakaʻiseʻisa heʻeku faikaumeʻa fakamātoato mo iá, neongo naʻe ʻikai fuʻu fakapapauʻi ʻeku fakakaukaú ʻi heʻeku fuofua sio kiate iá.
Ko Tieta ʻa e taha ʻoku ou ʻofa taha ai heʻeku moʻuí pea ko e tamai mo e kui fakaʻofoʻofa ia ʻo ʻema fānaú mo e fānau ʻema fānaú.
Ka ʻoku kiʻi tō muʻa ʻeku fakamatalá mei he meʻa naʻá ku fie vahevahe mo kimoutolú.
ʻI heʻeku taʻu 12, naʻe mālōlō ʻeku tangataʻeikí ko e kanisā. Hili ʻene pekiá, naʻe hoko homau ʻapí ko ha feituʻu fakamamahi, faingataʻaʻia, mo e siva e ʻamanakí.
Naʻe hangē naʻe ʻikai ha meʻa, pe ha taha, te ne lava ʻo fakafiemālieʻi ʻeku faʻeé pe ko kimautolu fānaú. Ka naʻe ʻikai ke loko pehē! ʻI he ʻofa lahi ʻetau Tamai Hēvaní, naʻe ʻikai ke Ne fakangaloki kimautolu.
Hili ha māhina ʻe valu mei he mālōlō ʻeku tamaí naʻe tukituki ange ha ongo faifekau ʻAmelika ʻi homau ʻapí ʻi Felengifeeti, Siamane. ʻI hono tataki ʻe he Laumālié, naʻe tuku ʻe he ongo faifekau ko iá ʻa e Tohi Molomona mahuʻingá maʻa ʻeku fineʻeikí. Naʻá ku mātuʻaki saiʻia moʻoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná.
Naʻe ʻomi ʻe he ongo faifekau kei talavoú ni ʻa e ngaahi tali ʻa e ʻOtuá kiate kimautolu. Naʻe fakaʻofoʻofa pea mālohi ʻa e pōpoaki ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻa e palani ʻo e fiefiá. Naʻá ne toe fakafoki mai ʻa e ʻamanaki leleí mo e māmá ki homau ʻapí. ʻI heʻemau tali lelei ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, naʻe fakanonga ʻemau mamahí, tuʻatamakí, mo e loto-mamahí.
Naʻe matafi atu ʻa e pōpōʻuli ʻi homau fāmilí tuʻunga ʻi he pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, he ʻoku ʻikai lava ke nofo fakataha ʻa e māmá mo e fakapoʻulí ʻi ha feituʻu tatau ʻi he taimi tatau.
Ko ha ongo talavou angalelei ʻa e ongo faifekaú ni. Kiate kimautolú, ko ha ongo ʻāngelo kinaua ʻo e nāunau naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá.
Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku faʻu kimoutolu mei he nāunau fakalangi tatau! Ko kimoutolu ʻa e niʻihi kuo fili ʻi hotau kuongá, pea ʻi hoʻomou leá mo e ngāué ʻoku mou akoʻi mo moʻui ʻaki ai ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou ʻi ai. ʻOku tuku mai ai kimoutolu ki homou koló, ʻapiakó pe ngāueʻangá, mo homou fāmilí ʻi he taumuʻa ko ʻení. ʻOua naʻa ngalo, ʻoku mou maʻu ʻa e mālohi ke hoko ko e kau ʻāngelo nāunauʻia kiate kinautolu ʻoku mou feohi vāofí.
ʻOku mou fakafofongaʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, pea ko ha kau taki mālohi kimoutolu ki hono fakamafola atu ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻaki hoʻo tā sīpinga leleí mo e fakamoʻoni loto-toʻá.
Ko ha taki ko e taha ʻokú ne tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau sio, ongoʻi, mo ʻiloʻi ʻa e hala totonú. Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, mou fetokoniʻaki ke ʻiloʻi ʻa e hala totonú pea ke fokotuʻu maʻu kimoutolu ʻi he Siasí mo e ongoongoleleí.
ʻE lava ke hoko ʻa e lea mahinongofua pe ngāue faingofua kotoa pē ʻoku lelei, angatonu, angaʻofa, angalelei, ngāue tokoni, ʻofa, mo e manavaʻofá ko hoʻo sīpinga fakatakimuʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOua te ke toʻo maʻamaʻa hoʻo mālohi tākiekina ke fai ha meʻa ʻoku leleí.
Tuku muʻa ke u lea atu ki hotau ngaahi tokoua ʻofeiná. ʻI he ngaahi taimi faingataʻá ni, ʻoku ui kimoutolu ke fakaʻaongaʻi homou talēnití mo e loto-toʻá ʻi he tau ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví.
ʻI he 1979, naʻe kikiteʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo pehē: “Ko e konga lahi ʻo e tupu tokolahi ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe hoko ia tupu mei he kakai fefine toko lahi ʻo e māmaní … te nau kau tokolahi mai ki he Siasí. … ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe fakafōtunga ai ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻa e anga-māʻoniʻoní mo e tōnungá ʻi heʻenau moʻuí pea ʻe lau ia ʻoku makehe mo kehe—ʻi ha ngaahi founga fiefia—mei he kakai fefine ʻo e māmaní.”
Naʻe tānaki atu ki ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he 2015 ʻo pehē, “[Houʻeiki fafine, ʻoku mau] fie maʻu homou iví, hoʻomou uluí, hoʻomou loto fakapapaú, mo hoʻomou malava ke takí, homou potó pea mo homou leʻó. ʻOku ʻikai pea he ʻikai kakato e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ka ʻikai kau ai e kau fefine ʻoku nau fai mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú.”
Siʻoku ngaahi tuongaʻane mo e tokoua ʻofeina, ʻoku ʻoatu ʻe he Siasí mo e ʻEikí ha ngaahi maʻuʻanga tokoni mālohi kiate kimoutolu ke aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻá ni ʻi homou moʻuí.
Lau ʻa e folofolá, tali ʻa e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú mo e polokalama ʻinisititiutí, talanoa ʻi he loto-moʻoni mo e Tamai Hēvaní ʻi hoʻo ngaahi lotú, maʻulotu, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni mo e akonaki ʻo e ongoongoleleí ʻi homou moʻui fakaʻahó. Fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá. Fakaʻaongaʻi ʻa e fakatomalá ke maʻu ʻa e fakamolemolé. Falala ki he Tamai Hēvaní. Falala kia Sīsū Kalaisi. Te Na fakamālohia koe. ʻOkú Na ʻofeina koe. Pea ʻokú Na ʻi ai.
Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻofa pē ʻoku mou ʻiloʻi ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ʻiate kimoutolu takitahá. Ko ʻeku ngaahi lotú pea mo ʻeku ngaahi tāpuakí ʻoku ʻiate kimoutolu ia. Ko ha konga mahuʻinga kimoutolu ʻo e ngāue fakaofo mo toputapu ʻa e ʻOtuá ʻi he foʻi taimi ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. ʻOku ou fakamoʻoni ki he meʻá ni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.