Ngaahi Fakataha Lotu 2024
Pōpoaki Fakataha Lotu Kakai Lalahi Kei Talavoú


7:42

Pōpoaki Fakataha Lotu Kakai Lalahi Kei Talavoú

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Sāpate, 3 Nōvema 2024

Fakafiefia moʻoni ke toe foki mai ki BYU–ʻAitahō, ko ha feituʻu ʻokú ma ʻiloʻi lelei mo ʻofa lahi ai. ʻI he kei hoko ʻa ʻEletā Petinā ko e palesiteni ʻo BYU–ʻAitahoó, naʻe kei talavou ʻema fānaú. ʻI he pōní, ʻokú ma ʻi heni mo ha niʻihi ʻo homa makapuna kei talavoú! ʻOku ou lotua ʻe ʻiate au mo kimoutolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku vahevahe ha ngaahi fakakaukau mo e ongo kuó u maʻu ʻi hoku ʻatamaí mo e lotó.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ma kau atu mo ʻEletā Petinā ki ha fakataha lotu fehuʻi-mo-tali mo ha kakai kei talavou tokolahi. Naʻá ku toe lau fakalelei kimuí ni ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe laungeau ne ʻomaí pea ongo moʻoni kiate au ʻa e ngaahi fehuʻi lahi ne fakatefito ʻi he manavasiʻí, loto-siʻí mo e siʻi e falalá, pea mo e veiveiua pē ʻiate kitá. Ne u fili ai ke nofotaha ʻeku lea ʻi he pōní ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo vahevahe mo kimoutolu ha ngaahi fakakaukau mei he folofolá pea mo ha ngaahi aʻusia fakataautaha ʻoku ou fakaʻamu ʻe ʻaonga ʻi hoʻomou fononga ʻi he moʻuí—ʻi he taimí ni pea mo e kahaʻú.

Mahalo te mou lava ʻo fakafelāveʻi ki ai ʻi hoʻomou fanongo ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  1. Te u fetongi fēfē nai e manavasiʻí ʻaki e ʻofa faka-Kalaisí mo e tuí?

  2. ʻE founga fēfē haʻaku mālohi ʻi heʻeku ongoʻi mātuʻaki vaivaí?

  3. Te u ako fēfē nai ke falala ki he ʻOtuá?

ʻOku ou tui kuo tau ʻosi foua e ngaahi fehuʻí ni.

Ko e folofola ʻoku ou fie fakatefito ai ʻeku lea ʻi he pōní ʻoku maʻu ia ʻi he ʻĪsaia 41:10:

“ʻOua naʻá ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe: ʻoua ʻe loto vaivai; he ko au ko ho ʻOtuá, te u fakamālohi koe; ʻio, te u tokoniʻi koe; ʻio, te u poupou hake koe ʻaki ʻa e nima toʻomataʻu ʻo ʻeku angatonú.”

Fakatauange ʻi heʻetau ako fakataha e potufolofolá ni ʻi ha ngaahi miniti siʻi, te mou maʻu ha ngaahi ongo ʻe tokoni atu ke mou fetongi hoʻomou manavasiʻí ʻaki e ʻofa faka-Kalaisí mo e tuí, pukepuke ha fakamoʻoni loloto ange te mou lava ʻo mālohi ʻi hoʻomou ongoʻi mātuʻaki vaivaí, pea maʻu ha loto-falala ʻiate koe ʻi hoʻo ako ke falala ki he ʻOtuá.

Ke kamatá, tau fakakaukau angé ki he konga ʻuluaki ʻo e ʻĪsaia 41:10:

“ʻOua naʻá ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe: ʻoua ʻe loto vaivai.”

Fakakaukau ki he talanoa fakafolofola ʻi he Luke 24 ʻi he ʻaho ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsuú, ʻoku lue ha toko ua ʻo ʻene kau muimuí mei Selusalema ki he kolo ko ʻEmeasí.

ʻI heʻena fonongá, ʻokú na lue fakataha mo ha sola peá ne ʻeke ange pe ko e hā ʻokú na loto-mamahi aí. ʻOkú na ʻohovale ʻi he ʻikai ʻilo ʻe he tangatá ni e meʻa naʻe hoko ʻi Selusalemá peá na fakamatala ange ʻa e meʻa ne hoko ʻi he ʻaho ʻe tolu kuohilí. ʻOkú na vahevahe ange ʻa hono tukuakiʻi hala ʻo Sīsū mo tautea ke maté, naʻe tutuki, pea toe fakaofo ʻEne toetuʻú. ʻOku ʻikai ʻilo ʻe he ongo tangatá ni kae ʻoua kuo ʻosi ʻenau fononga maile ʻe fitú kuó na fononga mo e ʻEiki toetuʻú Tonu.

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fakamatala ko ʻení? Koeʻuhí he ʻoku ou tui ʻoku ʻaʻeva ʻa Sīsū mo kitautolu ʻi heʻetau fononga ʻi he moʻuí ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiló. ‘Okú Ne feʻao mo kitautolu. Te tau fetongi fēfē nai e manavasiʻí ʻaki e ʻofa faka-Kalaisí mo e tuí? Manatuʻi e kupuʻi lea ko ʻeni meia ʻĪsaiá:

“ʻOua naʻá ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe: ʻoua ʻe loto vaivai.”

Sai tau vakaiʻi leva e konga hono ua ʻo e potufolofolá ni:

“He ko au ko ho ʻOtuá te u fakamālohi koe; ʻio, te u tokoniʻi koe.”

ʻI heʻemau kei nofo heni ʻi Lekisipoki he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ku fakaʻuli ki Sōleiki ke ʻaʻahi ki he taha ʻoku ou tokoua ʻaki ʻi he ʻaho hili e tafa mafu hono husepānití. Ko ha taimi pelepelengesi ia, pea hili ʻeku ʻaʻahi ki hono husepānití naʻá ku ʻiloʻi e ʻuhinga naʻá ne fuʻu hohaʻa aí. Naʻe ʻikai ke ne fakaakeake lelei, pea naʻe pehē ʻe heʻene kau toketaá naʻe fiemaʻu ke fai hano huhu toto.

Naʻe teʻeki ke u sio ʻi ha huhu toto kimuʻa pea ne u ʻohovale ʻi he tafe māmālie hifo ʻa e foʻi tulutā ki he tulutā ʻo e totó ʻi ha kiʻi foʻi tiupi fōsiʻi ki hono kālavá. ʻI heʻeku mamata ki aí, ne u fakakaukau ki hotau Fakamoʻuí mo fifili pe ko e tulutā taʻataʻa nai ʻe fiha naʻá Ne feilaulauʻi maʻakú. ʻI ha lau houa pē, naʻá ku mamata ki ha moʻui, ivi, mo e mālohi foʻou ne ʻomi ʻe he huhu totó.

ʻI ha founga ʻoku ʻikai mahino kānokato kiate au, ʻoku ʻomi ʻe he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e ivi mo e tokoni ke tau fakahoko e ngaahi meʻa faingataʻá. ʻOku tāpuekina kitautolu ke fakahoko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau te tau lavá. ʻE founga fēfē haʻatau kei mālohi ʻi heʻetau ongoʻi mātuʻaki vaivaí? Manatuʻi e kupuʻi lea ko ʻeni meia ʻĪsaiá:

“He ko au ko ho ʻOtuá: te u fakamālohi koe; ʻio, te u tokoniʻi koe.”

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e konga fakaʻosi ʻo e ʻĪsaia 41:10:

“Te u poupou hake koe ʻaki ʻa e nima toʻomataʻu ʻo ʻeku angatonú.”

ʻOku faʻa ʻiloa ʻa e nima toʻomataʻú ko e nima fuakavá. Koeʻuhí ko ʻetau fehokotaki fakafuakava mo Kalaisí, te tau lava ʻo maʻu ʻa e loto-falala ʻe poupouʻi, hiki hake, mo tokoniʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí.

ʻOku taki ʻeku fakakaukaú ki he talanoa ʻi he Mātiu 14 ʻa ia ʻoku heka vaka ai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he moaná ʻo fepālekina ʻe he matangí mo e peaú. ʻOku mamata atu ʻa Pita ki he hāʻele mai ʻa Sīsū ʻi he fukahi tahí peá ne kole kia Sīsū ke tuku ke ne ʻalu atu kiate Ia. ʻOku tali ʻe Sīsū ʻa e kolé, pea kamata ke lue atu ʻa Pita ʻi he fukahi tahí kiate Ia. ʻOkú ne sai pē ʻi heʻene sio taha pē kia Sīsuú. Ka ʻi he kamata ke tokanga ʻa Pita ki he matangi mālohí, ʻoku kamata ke ne ngoto hifo peá ne tangi kia Sīsū ke fakahaofi ia. “Pea mafao leva ʻa e nima ʻo Sīsuú, ʻo ne puke ia.” Pea ʻoku ou tui moʻoni te Ne puke foki mo kitautolu.

ʻE founga fēfē haʻatau ako ke falala ki he ʻOtuá? Manatuʻi e kupuʻi lea ko ʻeni meia ʻĪsaiá:

Te u poupou hake koe ʻaki ʻa e nima toʻomataʻu ʻo ʻeku angatonú.”

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi mo ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí Ia. ʻOkú Ne ʻaʻeva mo kitautolu, ʻokú Ne fakamālohia kitautolu, ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu. Pea te tau lava ʻo falala te Ne poupouʻi, hiki hake, mo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau manatuʻi ʻetau fehokotaki fakafuakava mo Iá. ʻOku ou ʻilo ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha faifakahā ia ʻokú Ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau ki hotau ʻatamaí mo e ongo ki hotau lotó. ʻOku ou ʻilo kuo uiuiʻi ʻa ʻEletā Petinā ʻe he ʻOtuá, “ʻi he kikite, pea ʻi he hilifaki ʻo e nima.” Ko ha ʻAposetolo ia ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.