Ko Hono Maʻu e Mālohi ʻo e ʻOtuá
Fakataha Lotu mo e Houa Fakamoʻoni Fakaemāmani Lahi ʻa e Fineʻofá
Sāpate, 16 Māʻasi 2025
Siʻi ngaahi tuofāfine, ʻoku tau fakataha mai ʻi ha ngaahi ʻapisiasi ʻi he funga ʻo e māmaní ke fakamanatua e Fineʻofá. Kuo tāpuekina kitautolu ke tau fanongo mei hoʻomou Kau Palesiteni Lahi fakaofo ʻo e Fineʻofá. ʻOku nau tākiekina fakalaumālie maʻu pē au. ʻOku nau fakahoʻata mai ha tākiekina faka-Kalaisi ʻokú ne langaki au ke fai lelei ange mo hoko ʻo lelei ange. Kuo nau lea mai kiate kitautolu mei he Falekoloa Piliki Kulokulá ʻi Nāvū, ʻIlinoisi, ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ko e feituʻu ne fokotuʻu ai e Fineʻofá. Ngaahi tuofāfine, ʻoku tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ki haʻanautolú. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu. ʻOku ʻafioʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá. Pea ʻoku mou pelepelengesi kiate Ia.
ʻOku ueʻi fakalaumālie e hisitōlia ʻo e Fineʻofá. Hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe ʻEma Sāmita ko e fuofua palesiteni ʻo e Fineʻofá, “Te tau fakahoko ha meʻa mātuʻaki makehe.” Hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Sionisoni, Sisitā Tenisi, mo Sisitā Ií, naʻe ʻikai fakataumuʻa e houalotu ko ʻení ke hoko pē ko ha kalapu fakasōsiale pe kulupu tokoni ʻofa. Naʻe faka-ʻOtua pea ʻoku kei pehē pē hono taumuʻá. ʻA ia ko hono tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke foki ki Hono ʻaó.
Hili ʻeku leá, te mou lava ʻo fevahevaheʻaki hoʻomou ngaahi fakamoʻoni ʻo e ngaahi tāpuaki kuo fou mai ʻia Sīsū Kalaisí, ko Hono Siasí, pea mo e houalotu fakalangi ko ʻeni maʻá e houʻeiki fafiné. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻafioʻi ʻe Sīsū Kalaisi homou ngaahi tūkungá pea ʻokú Ne finangalo ke tāpuekina kimoutolu. ʻOkú Ne fiemaʻu foki homou ivi tākiekiná ʻi Hono Siasí. ʻOku mahuʻinga hoʻomou ngaahi ngāue ke tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Fineʻofá.
Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ko e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ko ha ngāue ia “ne fakataumuʻa ke ne fakaʻauha e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí … pea mo [ʻomi] e fakamoʻuí ki he fāmili ʻo e tangatá.” Ko e Fineʻofá mo koe ʻoku mahuʻinga fau ki he ngāué ni. Hangē ko ia kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻOku ʻikai pea he ʻikai kakato e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ka ʻikai kau ai e kau fefine ʻoku nau fai mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, mo e kau fafine ʻoku nau lava ʻo lea ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá.”
ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakatokangaʻi ʻe he kau fafine tauhi-fuakavá e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí, ka ʻoku makehe foki ʻenau maʻu e mālohi ko iá ʻi he ngaahi fuakava ʻoku nau fakahokó. Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia ke “maʻu ʻa e mālohi fakaʻotuá—ʻa e mālohi feʻunga ke mafeia e ngaahi kavenga mafasiá, meʻa fakatutá, mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo hotau kuongá.” Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ko ha maʻuʻanga mālohi ʻa e ngaahi fuakava ʻi he papitaisó mo e temipalé ʻiate kinaua pē. Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻa e maʻuʻanga ʻo e mālohi fakafuakava kotoa pē.
Kae ʻoua muʻa naʻa toʻo-hala ia. Ko e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha ivi taukakapa he ʻataá ʻoku ʻikai kākunga kiate Ia. Ko e mālohi ʻokú Ne foakí ʻoku ʻikai ko ha maama faimana ʻokú ne ʻomi ha ngaahi fakaʻamu pe ko ha meʻa uiui tēvolo ke ʻomi ivi. Naʻa mo e kāmeni ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻoku ʻikai mālohi ia ʻiate ia pē. ʻIkai, ko e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku pau ke fehokotaki ia mo Ia mo ʻEne ngaahi taumuʻá.
Hangē ko ia ʻoku hoko maʻu peé, ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi e sīpinga taupotu tahá maʻatautolu. Ko e mālohi kotoa “ʻi he langí pea ʻi he māmaní” naʻe foaki ia ʻe he ʻOtuá kia Sīsū Kalaisi he ko Sīsū Kalaisi naʻe tuku Hono finangaló ke “folo hifo … ʻe he finangalo ʻo e Tamaí.” ʻI he maama fakalaumālié, naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “ʻE Tamai, ke fai pē ʻa ho finangaló.” Naʻá Ne toe fakamamafaʻi eni ʻi Ketisemani pea ʻi he funga kolosí. Hili ʻEne toetuʻú, naʻá Ne toe folofola ʻaki ia ki he kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea toe fai pehē pē ʻi he kamataʻanga ʻo e kuonga fakakosipelí ni. Naʻá Ne maʻu e mālohi mei he ʻOtuá he naʻe tomuʻa fakanofo Ia ke maʻu ia, pea ko Ia pē ʻe lava ke fakafalala ki ai hono fakaʻaongaʻi ʻo e mālohi ko iá ʻo hangē naʻe mei fai ʻe he Tamai Hēvaní Tonu.
Fakakaukau foki ki he palōfita ko Nīfaí, ʻa e foha ʻo Hilamaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taimi ne vahe ange ai e mālohi faisilá kia Nīfaí, naʻe folofola ange ʻa Sīsū Kalaisi kiate ia, “te u tāpuakiʻi koe ʻo taʻengata; … [ke] fai ʻa e meʻa kotoa pē … ʻo fakatatau mo hoʻo leá.” Ko e ʻuhinga ne fakafalala ai ʻe Kalaisi e mālohi aoniu ko ʻení kia Nīfaí, he naʻe ʻosi uiuiʻi ʻa Nīfai ko ha palōfita, pea koeʻuhí kuó ne fakahoko taʻetūkua mo taʻeilifia e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne faifeinga ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko haʻaná. Ne ʻikai pea he ʻikai te ne “kole ha meʻa ʻoku taʻehoa mo [e finangalo ʻo e ʻOtuá].” Naʻá ne maʻu e ngofua ki he mālohi ʻo e Fakamoʻuí koeʻuhí he naʻe lava ke fakafalala kiate ia ke fakaʻaongaʻi e mālohi ko iá ʻo hangē pē ko ia ne mei fai ʻe Sīsū Kalaisí Tonu.
Naʻa mo ʻetau faifeinga ke tupulaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ʻe kei hoko pē ia ko Hono mālohi. Ko e mālohi fakafuakava ʻoku tau lava ʻo maʻú, ʻoku ʻikai nofo ia ʻi loto ʻiate kitautolu. ʻI he founga tatau ʻoku maʻu ai “ha tāpuaki mei he ʻOtuá ʻoku tupunga ia ʻi he talangofua ki he fono ʻa ia ʻoku makatuʻunga ia ki aí,” ʻoku pehē foki ʻa e fakafalala hono maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá “ʻi he ngaahi founga ʻo e māʻoniʻoní.” He ʻikai lava ke fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e ʻOtuá ki ha ngaahi taumuʻa siokita pe ke fakamālohiʻi ha taha. Ko e feinga ko ia ke fakaʻaongaʻi Hono mālohí “ʻi ha kihiʻi momoʻi founga taʻe-māʻoniʻoni” ʻoku tupu ai e “mahuʻi” ʻa Hono mālohí, pea ʻoku fakatokanga mai “ʻe liliu ia ko [hotau] fakamalaʻiaʻi.” Ko kinautolu ʻoku ʻikai tuku ʻenau falalá ki he ʻOtuá, ʻa ē ʻoku fetōʻaki honau tuʻunga fakaākongá, pe fakafefeka honau lotó, pe molomoloki hifo ʻi honau lalo vaʻé ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsileí, he ʻikai lava ke nau maʻu Hono mālohí. Ko ia ai, ke fakatupulaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, kuo pau ke tau feinga ke māʻoniʻoni, feinga ke fai e meʻa ʻoku totonú, pea feinga ke ngāue fakatatau ki Hono finangaló.
ʻI hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakava lahi mo e ʻOtuá, ʻokú ne ʻoatu koe ke ofi ange kiate Ia, liliu koe, pea foaki atu ke ke maʻu lahi ange Hono mālohí. ʻOku “fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní” ʻa e kakai fefine tauhi-fuakavá pea ʻoku “fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.” Ko e fē pē ha feituʻu ʻokú ke ʻi ai, ko e mālohí ni ʻoku maʻau ia. ʻOku tokoni ia ke ke maʻu ha fiefia, melino, mo ha fiemālie lahi ange. ʻOku tokoni ia ke ke maʻu ha ʻilo lahi ange, hoko ko ha tokotaha muimui mālohi ange ʻo e māʻoniʻoní, pea hoko ko ha ʻea-hoko totonu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ke maʻu ha mālohi ke tekeʻi e ʻahiʻahí pea fakatomala ʻi hoʻo tūkiá. ʻOkú ke maʻu foki e mālohi ke fakaivia koe ke matuʻuaki lelei ange e ngaahi faingataʻá mo e mamahí.
ʻOku ou fie vahevahe ha sīpinga fakataautaha ʻo e founga ʻoku iku ai e ngaahi fuakava fakatemipalé ki he nonga lahi ange mo ha fakapapau ki hoku uaifi ko Luté, pea mo au. Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei heʻema malí, naʻe fokoutua lahi ʻaupito ʻa Lute ʻi he kanisā ʻo e taungafanaú. Naʻe fiemaʻu ha tafa ʻe ua maʻana mo ha faitoʻo kimo. Ko ʻema tama pē ʻe toko taha ko ʻEsilií naʻe kei māhina 16, ne teʻeki ai ke ne māvahevahe tuʻo taha mo ʻene faʻeé, naʻá ne ʻiteʻita mo faʻa tangi neongo ʻoku ʻikai faʻa pehē. Naʻá ne mātuʻaki taʻe-fiekai e meʻakai naʻá ku teuteuʻí, peá ma “aleapau” leva, pea faifai peá u fafanga ʻaki ia e ʻaisikilimí mo e inu melié.
Naʻá ku taʻu 28 pē, pea ne ʻikai ke u ʻilo pe te u moʻui fēfē mo ʻEsilī taʻe kau ai ʻa Lute. Ne ngata e ngaahi fakaʻānaua ki ha fāmili tokolahi angé, ka naʻe ʻikai ke ma loko hohaʻa ki ai. Lolotonga e fuofua tokoto falemahaki ʻa Luté, ne u ongoʻi mātuʻaki lōmekina pea faingataʻa ia ke u lotu. Naʻe hangē ne ʻikai aʻu ʻeku ngaahi lotú ki he langí.
ʻI he pō ne foki mai ai ʻa Lute ki ʻapi hili hono fuofua tafá, naʻá ma teuteu ke lotu, ʻo hangē ko ia naʻá ma faʻa fai kimuʻa peá ma mohé. Koeʻuhí ko ʻeku loto-foʻí, ne u talaange kia Lute ke lotu. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au e ngaahi fuofua kupuʻi lea ʻo ʻene lotú. Naʻá ne pehē, “Tamai Hēvani, ʻokú ma fakamālō atu ki he ʻAfió na ko e mālohi lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne ʻai ke malava ke mau fakataha ʻo taʻengata neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.”
Ne hanga ʻe heʻene ngaahi leá ʻo tatala lahi atu e ʻā-vahevahe ne u fakakaukau ʻoku ʻi hoku vahaʻa mo e ʻOtuá. ʻI he ʻalu hake e lotu ʻa Luté ki he langí, ne ʻalu hifo e mahino ki he tokāteline ʻo e fāmili taʻengatá mei hoku ʻatamaí ki hoku lotó. Naʻe hōloa ʻema ngaahi hohaʻa ki he kahaʻú he kuó ma fai ha ngaahi fuakava fakatemipale pea kuo silaʻi kimaua ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Naʻe ʻomi ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ha nonga ki homa lotó. Hili ha taʻu ʻe tolungofulu mā ono mei ai, ne meʻa ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoni ha ngaahi lea mātuʻaki ongo ki hoku lotó. Naʻá ne akoʻi, “Ko e taimi ʻokú ke kakapa hake ai ki he mālohi ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí ʻaki e mālohi tatau ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻoku melemo ʻi he taimi ʻoku taufā mo feinga ai ke mānavá, te ke maʻu e mālohi meia Sīsū Kalaisi.” Ko e founga ia naʻe lotu ʻaki ʻe Luté. Pea naʻe hoko mai e mālohi ko iá.
ʻI he founga tatau, ʻe tokoni atu e ʻOtuá ke mahino kiate koe e mālohi mo e nonga ʻo e ʻenitaumeni ʻi he temipalé.
ʻE tokoni atu e fakakoloa ʻaki e mālohí ke fakamoʻui koe kapau kuó ke kafo, mafesifesi, pe lōmekina ʻi ha faʻahinga founga pē. Te ke lava ʻo fehokotaki mo e ngaahi mālohi ʻo e langí ke maʻu e fakahā fakafoʻituituí mo mahino e tokāteline ʻa Kalaisí. ʻE tokoniʻi koe ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ke maluʻi, taukapoʻi, mo fakamālohia e niʻihi kehé. ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo Palesiteni Nalesoni “ʻe lava [ʻa Sīsū Kalaisi] ʻo ʻomi ʻa e mālohi ʻoku [mou] fiemaʻu ki [hoʻomou] moʻuí” pea “ʻi [hoʻomou] maʻu Hono mālohí ʻi [hoʻomou] moʻuí, te [mou] fakatou fiefia mo [e Fakamoʻuí].”
ʻIo, ʻe ngaahi tuofāfine, ʻoku mou fakahoko ha meʻa mātuʻaki makehe, pea ʻe lava ke mou aʻusia ha meʻa mātuʻaki makehe. Fakamālō atu ʻi hoʻomou tuí, ko homou iví, mo hoʻomou lava ʻo tatakí, ko homou potó, mo hoʻomou loto-fiemālie mo e malava ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku mou ʻomi ha ngaahi tāpuaki maʻamoutolu, ko homou ngaahi fāmilí, ko e Siasí, ko homou tukui koló, pea mo e māmaní. ʻOku mou maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻomou moʻuí ke tokoniʻi kimoutolu ke hoko ʻo lelei pea fai lelei. ʻOkú Ne falala atu kiate kimoutolu. ʻOku falala atu Hono Siasí kiate kimoutolu. Fakatauange ʻe tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi he hokohoko atu homou tuʻunga fakaākongá.
ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko homou Fakamoʻuí mo haʻakú. Ko homou kaungāmeʻa ʻofa, poto, mo fakalangí Ia. Kuó Ne fakafoki mai Hono Siasí ki he māmaní. ʻOku ou ʻiloʻi e ngaahi meʻá ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.