ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono hikiʻi hake fakafoʻituitui ʻa e kakai fefiné mo e fānaú ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu ʻi he sōsaietí, ka ʻoku toe fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi tūkunga honau fāmilí mo fakaivia ʻa e koló kotoa.
“Ko e taimi pē ʻoku tau fai ai ha meʻa ke ʻomi ʻa e fakafiemālié ki he niʻihi kehé—fakatuʻasino pe fakalaumālie—ʻoku tau ʻomi kiate kinautolu ʻa e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻe faitāpuekina kitautolu ke tau maʻu hotau fakafiemālié ʻiate Ia.”
Kuo mau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi tafaʻaki ʻe fā ʻo e ngāué ʻoku fakatefito ʻene tokoní ki he fānaú mo honau ngaahi fāmilí. Ko e ngaahi tafaʻaki ʻe fā ko ení ko e meʻakai fakatupu moʻui lelei ʻa e fānaú, tokangaekina ʻo e faʻeé mo e pēpē toki fāʻeleʻí, ngaahi huhu maluʻí, mo e akó.
ʻE lava ke uesia lahi ʻe he fasimanavá ʻa e tupu lelei ʻa e ʻutó, sinó, mo e ivi maluʻi ʻo e sinó, tautautefito ki he taimi ʻo e kei fatu ʻi manavá ki he taʻu 2–3. ʻI he ngaahi sivi ʻo e meʻakai fakatupu moʻui leleí, akoʻi ʻo e mātuʻá, maʻu ʻa e vai ʻoku maʻá mo e tuʻunga ʻo e maʻá, mo e fakafehokotaki ʻa e fānaú ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he kilīniki fakalotofonuá, ʻoku mau ʻamanaki ke fakasiʻisiʻi ʻa e fasimanavá ʻi he fānau ʻa e kāingalotú pea tokoniʻi kinautolu ki ha kahaʻu lelei ange.
ʻOku fekauʻaki ʻa e ngāue ko ʻení mo hono tokoniʻi ʻo e ngaahi faʻeé ke nau maʻu ʻa e aʻusia lelei taha ʻe ala maʻu ʻi he lolotonga ʻo e feitamá, fāʻelé, mo e fakahuhú. ʻI hono fakahoko ha ako ngāue ki he kau ngāue ʻi he tafaʻaki ki he moʻuí, foaki ha meʻangāue fakafaitoʻo, mo e ako ʻoku poupouʻi ai ʻa e ngaahi faʻē foʻoú, ʻoku mau ʻamanaki ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e lahi ʻa e mate ʻa e faʻeé mo e fānau valevalé ʻi hono tokangaʻi lelei ange ʻa e ngaahi faʻeé mo ʻenau pēpeé lolotonga ʻa e feitamá mo e hili ʻa e fāʻelé.
Ko e ngaahi huhu maluʻi mei he mīselé, moó, lupelá, hamú (tetanus), polioó, malēliá, mo e ngaahi mahaki pehē ʻoku lava ke fakaʻehiʻehi mei aí, kuo fakamoʻoniʻi ia ʻokú ne taʻofi ʻa e fakamamahi ʻe ala fakatupu ʻe he ngaahi mahaki ko ʻení ki he ngaahi fāmilí. ʻI he tokoni ʻa e ngaahi kautaha fengāueʻakí, te tau lava ʻo fai ha tokoni ke tokangaekina ʻa e moʻui leleí mo foaki ha ngaahi huhu maluʻi ke fakasiʻisiʻi ʻa e lahi ʻa e mate ʻa e fānaú pea mo e fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi palopalema taimi lōloa ki he moʻuí.
ʻOku ʻomi ʻe he ako maʻá e houʻeiki fafiné mo e fānaú ha ngaahi faingamālie taʻe-fakangatangata ke tokoniʻi lelei ai ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku mau poupouʻi atu ʻa e mātuʻá ke ʻoange ki heʻenau fānaú ʻa e faingamālie mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku nau fiemaʻu ke nau fakalakalaka aí. ʻIkai ngata aí, ʻoku hoko ʻa e ako maʻá e houʻeiki fafiné ke nau maʻu ai ʻa e ngaahi pōtoʻi ngāue mo e ʻilo ʻoku nau fiemaʻu ke moʻui fakafalala pē kiate kinautolú pea fakamālohia ai kinautolu ke nau tauhi honau ngaahi fāmilí.
“ʻOku ʻosi tokoniʻi ʻe he kau Fineʻofá ʻa e niʻihi kehé ʻi honau ʻapí mo e tukui koló. Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ke nau kau fakahangatonu [ʻi he ngāue ko ʻení], ʻoku nau kau ki ha feohi fakatokoua fakaemāmani lahi ʻokú ne fakahoko ha liliu ʻi he moʻui ʻa e kakaí.”
Neongo he ʻikai ke ke kau fakahangatonu ki he ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangata fakaemāmani lahí, ka te ke lava ʻo maʻu ha ola ʻoku tuʻuloá ʻi he taimi ʻokú ke fai ai e ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá ʻi homou koló. ʻOku ke maʻu ʻa e mālohi ke tākiekina ho fāmilí mo e tukui koló. Ko ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻeni ki he founga ke fakalotoa ai ʻa e fakalakalaká ʻi ho koló.
ʻOku tokoni ʻa e ako fekauʻaki mo e ngaahi palopalema ʻokú ne uesia ʻa e houʻeiki fafiné mo e fānaú (mo hono fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuó ke akó) ki ho fāmilí mo e koló. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo ako fekauʻaki mo e ngaahi tefito ʻoku fekauʻaki mo e meʻakai fakatupu moʻui leleí (hangē ko e kai moʻui leleí, fakahuhú, mo e maʻa hono teuteu ʻo e meʻatokoní).
ʻI he taimi ʻokú ke tokoni ai ki he ngāue ke tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, te ke lava ʻo tokoni ki he houʻeiki fafine mo e fānau ʻi ho koló ke nau tupulaki. Vakai ki he ngaahi faingamālie ke tokoni ʻi ho ʻēliá.
ʻOku fakalahi ʻe he ngaahi foaki ʻofa ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e Siasí ʻa ʻetau feinga ke tokangaekina ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku tokangaʻi ai ʻe he Siasí ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.
Neongo ʻoku ʻi ai ʻa e ʻēlia ʻoku fakatefito ki ai ʻa e kautaha tokoni ʻofa fakaetangata takitaha, ka ʻoku tatau ʻetau taumuʻá ko hono fakafiemālieʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻi he fānau ʻa e ʻOtuá.
ʻOku mau fakahoko ha tokoni fakalūkufua ki he ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá, ʻo feinga ke tokangaekina ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá kae kei paotoloaki pē ʻa e moʻui fakafalala kiate kita ʻi ha taimi lōloá ki he fakafoʻituituí, koló pe kautahá. Ke fakahoko ʻa e ngāué ni, ʻoku mau fengāueʻaki ai mo ha ngaahi kautaha tokoni ʻofa fakaetangata falalaʻanga ʻoku nau fakahoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi heʻenau polokalamá pea kuo fakamoʻoniʻi ʻoku ola lelei ʻenau ngāué.
Lau ʻa e ngaahi fakamatala ʻi laló ki ha ngaahi sīpinga kimuí ni mai ʻo ʻemau ngāue mo e ngaahi kautaha kehé ke tokangaekina ʻa e houʻeiki fafiné mo e fānaú ʻi he funga ʻo e māmaní.
ʻOku toutou fekauʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he folofolá ke tau tokangaekina ʻa e houʻeiki fafiné mo e fānaú (vakai, ʻEkesōtosi: 22:22–24; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 83:2, 4).
ʻOku pehē ʻi he Mātiu 18:14, “Pea pehē, ʻoku ʻikai ko e finangalo ʻo hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí, ke [ʻauha] ha toko taha ʻiate kinautolú ni ʻoku siʻi.” ʻI heʻetau tokangaʻi ʻa e fānaú, ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻoku tau muimui ki he fekau ʻa e Fakamoʻuí ke fafanga, akoʻi, mo tokangaʻi ʻa e fānaú. ʻOku toe akoʻi mai foki ʻe he folofolá ko e fānau ʻoku akonekina mo fafangaʻi (fakaʻatamai, fakalaumālie, mo fakatuʻasino) ʻi heʻenau kei talavoú te nau lava ʻo tupulaki ke fakahoko ha liliu ʻiate kinautolu pē (vakai, Lea Fakatātā 22:6).
ʻOku tau ako ʻi he Lea Fakatātā 31 ʻoku langaki hake ʻe he fefine anga māʻoniʻoní hono fāmilí mo e tokotaha kotoa pē ʻoku nau feohí. ʻOkú ne “mafao atu hono nimá ki he masivá; ʻio, ʻoku mafao atu hono nimá ki he paeá” (veesi 20); ʻokú ne “tokanga lahi ki he anga ʻo hono falé” (veesi 27); pea ʻokú ne tāpuekina ʻene fānaú mo hono malí (vakai veesi 28). ʻI heʻetau tokoni ki he houʻeiki fafiné, ʻoku tau ʻoange ai kiate kinautolu ha ngaahi meʻangāue ke fakahoko ʻa e liliu lahi taha ʻe ala lavá, ki he leleí.
Vakai foki: Maʻake 9:36–37.
ʻOku faʻa kamata hono fakatupulaki ʻa e tuʻunga lelei ʻo e houʻeiki fafiné mo e fānaú, ʻe he houʻeiki tangatá mo e ngaahi tamaí. ʻE lava ke fekumi, foaki, pe ngāue tokoni ʻa e houʻeiki tangatá ki ha ngaahi kautaha ʻoku nau langaki hake ʻa e houʻeiki fafiné mo e fānaú, hangē ko e ngaahi nofoʻanga ʻo e kakai fefiné, ngaahi polokalama tokoni kumi hūfangá, mo e ngaahi ngāue ki he meʻatokoni fakatupu moʻui lelei ʻa e fānaú. Ko e taimi lahi, ʻoku tokoni lahi taha ʻa e houʻeiki tangatá mo e ngaahi tamaí ʻi he taimi ʻoku nau fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue tokoní mo e ʻofá ʻi honau ngaahi ʻapí, fāmilí, mo e tukui koló. ʻAhiʻahi ako fekauʻaki mo e ngaahi tefito hangē ko e meʻakai fakatupu moʻui lelei maʻá e fānaú pe ko e ngaahi fiemaʻu ki he moʻui lelei mo e tuʻunga ʻo e maʻa ʻa e houʻeiki fafiné. Peá ke fakaʻaongaʻi leva ʻa e meʻa ʻokú ke akó ʻi hoʻo moʻuí.
ʻI he 2023, naʻe fakamuʻomuʻa ʻe he Siasí ʻa e meʻakai fakatupu moʻui lelei ʻa e fānaú ʻaki ʻenau foaki ha paʻanga lahi ki ha ngaahi kautaha falalaʻangá. Naʻe toe fakafaingofuaʻi ʻe he Siasí ʻa ʻene ngāue ki he meʻakai fakatupu moʻui leleí ke tokoniʻi ʻa e fānau ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ia naʻa nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e fasimanavá. ʻIkai ngata aí, naʻe ngāue ʻa e Siasí ke fakasiʻisiʻi ʻa e lahi ʻo e mate ʻa e ngaahi faʻeé mo e pēpē valevale toki fāʻeleʻí, tokangaʻi lelei ange ʻa e ngaahi faʻeé mo e fanga kiʻi pēpeé, ʻai ke faingofua ange hono maʻu ʻe he houʻeiki fafiné mo e fānaú ʻa e tuʻunga lelei ʻo e akó, pea mo ʻoange ha ngaahi faingamālie fakalakalaka fakangāue ʻoku fakaivia ai ʻa e houʻeiki fafiné.
Vakaiʻi ʻa e Fakamatala Fakataʻu ʻo e 2023 ki he ngaahi ngāue ʻa e Siasí ke tokangaekina ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ke ako lahi ange.
Ko e founga lelei taha ke langaki hake ai ʻa e houʻeiki fafiné mo e fānaú ʻi homou koló, ko e kamata ʻi homou ʻapí. Lau ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku maʻu ʻi he fehokotakiʻanga ʻi laló ke fakalotoa ai ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoni ki ho fāmilí mo e koló.
Ngaahi Founga ʻe 25 ke Kau Ai ʻi he Polokalama Fakaemāmani Lahi maʻá e Houʻeiki Fafiné mo e Fānaú