Talateu ki he Ngaahi Tuʻuʻanga ʻo e Ngaahi Feituʻu Fakahisitōlia ʻi Mīsulí

ʻI he 1831, naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ko e Vāhenga Siakisoni, Mīsulí ʻa e uhouhonga ʻo Saioné. ʻI he ngaahi taʻu ʻe valu hono hokó, naʻe fehikitaki ʻa e Kāingalotú ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi heʻenau ngāue ke fokotuʻu ʻa Saione lolotonga ʻa e ngaahi fakatanga fetāʻaki mei honau ngaahi kaungāʻapí.
1 map.  The Prophet Joseph Smith's plat of the City of Zion June 25, 1833.  Brass plate label: "Prepared from original by Elder James B. Lund Missionary 1979-1980". Shows Joseph Smith's original writing with printed transposition of text.  Dark brown wooden frame, glass and green mat.
Mei he 1831 ki he 1838, ko e hetikuota ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngahi ʻAho Kimui Ní, naʻe ʻi he fakatokelau hahake ʻo ʻŌhaioó ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻI he taimi tatau, naʻe muimui ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ki he fekau ʻa e ʻEikí ʻo nau fakatahataha ke langa hake ʻa e fonua ʻo Saioné ʻi he meimei maile ʻe 800 hono mamaʻó mei Mīsuli. Naʻe tupu mei he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo iku puke pōpula ai ʻa Siosefa Samita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻa hono fakamālohiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí ʻi Mīsulí. Ka neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení, ʻoku kei hokohoko atu hono faitāpuekina ʻa e moʻui ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he ʻahó ni, ʻe he ngaahi moʻoni naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻi hení
Senitā maʻá e Kau ʻAʻahí ʻi Tauʻatāiná, Tauʻatāina, Mīsuli.

Ko e Tānaki Fakataha ki Mīsulí

ʻI ʻOkatopa ʻo e 1830, naʻe taki atu ai ʻe ʻŌliva Kautele mo Paʻale P. Pālati ha kulupu ʻo ha kau faifekau tokosiʻi mei he ʻApi ʻo Uitemaá ʻi Feieti, Niu ʻIoke. Ko e ʻenau ngāue fakafaifekaú ki he ngaahi nofoʻanga ʻo e kau ʻAmelika ʻInitiá ʻi he Vahefonua Kenisasí, ʻi he kauvai ʻe taha ʻo e Vaitafe Misisipí mei he Vāhenga Siakisoní, Mīsuli. Naʻe fononga ʻa e kau faifekaú ʻi ha ngaahi maile ʻe 1,000 tupu pea nau aʻu ki honau malaʻe ngāué ʻi Sānuali 1831. Naʻe taʻofi ʻe ha kau ngāue fakapuleʻanga ʻa e kau faifekaú mei he malanga ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e vaitafé, ko ia naʻe foki ʻa e kau faifekaú ki Tauʻatāina ʻo talitali ai ki ha ngaahi fakahinohino.

Naʻe haʻu ʻa Siosefa Sāmita ki Tauʻatāina ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1831. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻEikí ke kamata langa ha kolo foʻou ke lava ʻo fakatahataha ki ai Hono kakaí pea ke tuʻu ai Hono temipalé. Naʻe hoko ʻa e palani kuo fakahā kau ki he kolo ʻo Saioné, ofi ki Tauʻatāina, Mīsulí, ko ha sīpinga fakalangi ʻa ia naʻá ne tataki ai ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Kāingalotú ki hono langa ʻo e koló kimuí.

Naʻe mavahe ha Kāingalotu ʻe lauafe mei honau ngaahi ʻapi ʻi Niu ʻIoke mo ʻŌhaioó ʻo nau fononga ʻi ha saliote mo e vaka ki he kolo foʻou ʻo Saione ʻi he Vāhenga Siakisoní, Mīsuli. Naʻe hoko ʻa e tūʻuta tokolahi maí ke fakautuutu ʻa e hohaʻa mo e loto-ʻita ʻa e ngaahi kaungāʻapi ʻi Tauʻatāiná. Naʻe ʻikai ke faitatau ʻa e kau omi foʻou ko ʻení mo kinautolu ʻi ha ngaahi founga lahi, pea naʻe hohaʻa ʻa e kau nofo motuʻa aí te nau fakatupu ha ngaahi liliu fakapolitikale mo fakaʻekonōmika.
Joseph Smith dedicated the temple lot in Independence, Missouri on August 3, 1831. He laid the northeast cornerstone and delivered the dedicatory prayer. This marker indicates the spot where a cornerstone was found. Photo taken May 2022.
Fakaʻilonga makatuliki ʻi he kelekele temipale Tauʻatāiná ʻa ia ʻoku maʻu ʻe he Siasi ʻo Kalaisí (Kelekele ʻo e Temipalé).

Hola mei he Vāhenga Siakisoní

Naʻe aʻu ʻa e tumutumu ʻo e fekeʻikeʻí ʻi Siulai 1833. Naʻe fakatahataha mai ha kau fakatanga ki he tapafā loto-kolo ʻo Tauʻatāiná ʻo fekau ke mavahe ʻa e Kāingalotú mei he Vāhenga Siakisoní ʻi he faʻahitaʻu failau hokó. Naʻe valitaaʻi ʻe he kau fakatangá mo fakapipiki ha fulufuluʻi moa ʻia Pīsope ʻEtuate Pātilisi mo Sālesi ʻĒleni, ko ha feinga ke fakailifiaʻi.

Naʻe feinga mālohi ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki ha fakamaau totonu ʻaki ʻenau totongi ha kau loea ke toe vakaiʻi honau tūkungá. ʻI he fanongo honau ngaahi kaungāʻapí ki he meʻá ni, naʻa nau toe fokotuʻutuʻu ha kau fakatanga pea nau fakamālohiʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau hola mei honau ngaahi ʻapi ʻi he Vāhenga Siakisoní. ʻI Nōvema 1833, naʻa nau kumi hūfanga kotoa ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Vaitafe Mīsulí ʻi he Vāhenga Keleí.

ʻI hono ʻilo ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fetāʻaki ʻoku hoko ʻi he Vāhenga Siakisoní, naʻá ne fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí. Naʻá ne fetuʻutaki foki ki he kōvana ʻo e vahefonua Mīsulí, Taniela Tangikilini. Naʻe tokoni e tali ʻa e kōvaná ki he Kāingalotú. Ko ia ai, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Siosefa mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi ʻŌhaiō ke laka ha kau tangata toʻo meʻatau ʻe toko uangeau tupu. Te nau kau fakataha mo e kau sōtia tātānaki ʻa e kōvaná ke fakapapauʻi ʻoku tauhi ʻa e laó mo fakaʻatā ʻa e ngaahi fāmilí ke nau foki ki honau ngaahi ʻapí. Naʻe laka atu ʻa e kulupú ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1834, ʻo ui kinautolu ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí, pe ʻApitanga Saioné.

ʻI he fakaofi atu ʻa e laka ʻa e ʻapitangá ki he Vaitafe Taumātaʻú ʻi he Vāhenga Keleí, naʻe fakalalahi e manavasiʻi ʻa e kōvana ʻo Mīsulí ki heʻenau tūʻutá. Naʻá ne ilifia naʻa ʻikai poupouʻi ʻe he Vāhenga Siakisoní hono mafaí, pea he ʻikai toe fakapulipuli ha tau. Naʻá ne ʻave leva ha fekau, he ʻikai maʻu ʻe he ʻApitanga Saioné ha tokoni fakaʻofisiale, ʻo fakamahino ʻoku taʻefakalao ʻa e laká. Naʻe toe fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí, pea naʻá ne maʻu ha fekau ke fakamovete ʻa e kulupú.
Zion's Camp was protected from a mob when the level of Fishing River rose dramatically during a storm on June 19, 1834.
Vaitafe Taumātaʻú ʻi he Vāhenga Keleí, Mīsuli.

Ko ha Feituʻu Tānakiʻanga Foʻou

Naʻe meimei taʻu ʻe ua e nofo ʻa e Kāingalotú ʻi Mīsuli, ko ha kau kumi hūfangá. Naʻa nau fekumi ki ha ngāue ʻi he feituʻu naʻe malava aí pea nau ʻamanaki ki ha fakamaau totonu fakalao. Naʻe faifai pea fakapaasi ʻe he kau faʻu lao ʻo e vahefonuá ha solovaʻanga ke fakaʻatā ha feituʻu ke nofo ai ʻa e Kāingalotú. Ko e Vāhenga Kalatiuela naʻe toki fokotuʻu foʻoú, naʻe taʻofi maʻá e Kāingalotú ke nofo aí.

Kamata ʻi he 1836, naʻe fakatahataha ʻa e Kāingalotú ki he Vāhenga Kalatiuelá. Naʻa nau fokotuʻu ha kolo foʻou ʻo fakatatau ki he kolo ʻo Saione, naʻe ui ko Hihifo Mamaʻó. Naʻe hiki ʻe Siosefa Sāmita hono fāmilí ki Hihifo Mamaʻo ʻi he Faʻahitaʻu Failau ʻo e 1838. Koeʻuhi ko e nofo ai ʻa e Palōfitá, naʻe hoko ʻa e koló ko ha feituʻu ʻo e maʻuʻanga fakahā. ʻI Siulai, naʻe tanupou ʻe he Siasí ʻi he lotomālie ʻo e koló, ha temipale. ʻI he taimi ko iá, kuo tupulaki ʻa e kakai ʻo e Vāhenga Kalatiuelá ʻaki ha lauafe. Naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā ʻo fakaafeʻi mai ai ha Kāingalotu tokolahi ange ke nau hiki mei ʻŌhaiō ki Mīsuli.

ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe foki mai ai ʻa Hiipa C. Kimipolo mo ʻOasoni Haiti, ko e mēmipa ʻe toko ua ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei Pilitānia Lahi ʻo na ʻomi ha ngaahi ongoongo kau ki he fakalakalaka ʻa e ngāue fakafaifekau ʻi aí. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ke foki ki he Potu Tahi Pilitāniá ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi naʻe toki papi uluí ke nau fakatahataha ki Saione ʻi ʻAmelika.

ʻI he vēkeveke ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki he tūʻuta mai ha kau papi ului foʻou tokolahi, naʻa nau fekumi ki ha ngaahi feituʻu ke nau nofo ai. ʻI Siulai, naʻa nau maʻu ha kolo pea nau fokotuʻu ha siteiki ʻe taha ʻi he Tafungofunga Sipilingí ʻi he Vāhenga Teivisí, ʻa ia naʻe toe fakahingoa ʻe he ʻEikí ko ʻĀtama-ʻOnitai-ʻĀmani. ʻI he taimi tatau, naʻe saiʻia ʻa e kau maʻu kelekele ofi ki Tiuiti ʻi he Vāhenga Kaloló, ʻi he Kāingalotú. Naʻe foaki ange ʻe he kau maʻu kelekele ko ʻení ha kelekele ʻi honau koló maʻá e Kāingalotu naʻa nau fiemaʻu ha feituʻu ke nau ō ki ai mei he Vāhenga Teivisí. Naʻe tali loto-vēkeveke ʻe ha ngaahi fāmili lahi ʻa e foakí.
Image of a sign resting on a grassy field that reads, "Far West Temple Site."
Hihifo Mamaʻo, Mīsuli.

Ko e Tau ʻa e Māmongá mo Mīsuli ʻi he 1838

Naʻe hanga ʻe he tupulaki ʻa e Siasí ʻi he ʻēliá ʻo fakaʻitaʻi ha niʻihi ʻo e kau maʻu kelekelé mo e kakai fakalotofonuá. Naʻe toe ʻasi ʻa e ngaahi tailiili mo e laulanu mei he ngaahi taʻu kimuʻá, ʻi he fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e Kāingalotu naʻe tūʻuta maí. Naʻe faifai pea hoko ha feʻohofaki ʻi he Vāhenga Teivisí ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻAokosi, 1838. Naʻe fakatahataha mai ʻa e kakai mei he ongo tafaʻakí fakatouʻosi ki Kalatini ki he fili fakalotofonuá. Naʻe ʻikai lavea lahi ha taha, ka naʻe hanga ʻe he ngaahi lipooti fakalahi ko ʻeni ki he feʻohofakí ʻo tafunaki ha ngaahi ongo ʻita mo e ilifia ʻi he vahefonuá kotoa.

Naʻe hoko atu ha ngaahi fekeʻikeʻi ʻaki ʻa e meʻataú ʻi he ngaahi uike ʻe hongofulu hokó. Naʻe fakamafaiʻi ʻe he kōvaná ha ngaahi kulupu ʻe niʻihi ke nau ngāue ko ha konga ʻo e kau sōtia fakavahefonuá, ka naʻe tokolahi ha kau tangata naʻa nau toʻo meʻatau, naʻe ʻikai ke nau muimui ki he laó ka nau fai pē ʻenau fili ʻanautolu. ʻI he konga loto ʻo ʻOkatopá, naʻe fakamālohiʻi ʻe he ngaahi filí ʻa e Kāingalotu ʻi Tiuití mei honau ngaahi ʻapí. Naʻe fakaʻatā ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau fokotuʻutuʻu ha fakafepaki ʻo nau puke ʻa e ʻū meʻafana mo ha ngaahi koloa mei he ngaahi kaungāʻapi faʻahi ʻe tahá ʻi he Vāhenga Teivisí. Naʻe hoko ʻa e ngaahi ngāué ni ke fakalalahi ai ʻa e fekeʻikeʻí. Ko e meʻa naʻe hokó, naʻe puke ʻe he kulupu fakakautau mei he Vāhenga Leí ha ongo mataki ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Hili ʻa e tau ʻi he Vaitafe Pikó ʻi he ʻaho 25 ʻo ʻOkatopá, naʻe mālōlō ha Kāingalotu ʻe toko tolu mo ha sōtia Vāhenga Lei ʻe toko taha. Ko e meʻa fakamamahi taha ʻi he feʻohofakí, naʻe hoko ia ʻi he 30 ʻo ʻOkatopa, 1838. Naʻe ʻohofi ʻe ha kau tangata toʻo meʻatau ʻe toko 200 ʻa e kāingalotu ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní, ʻo fakapoongi ai ha toko 17 pea fakalaveaʻi ha toko 14 kehe.

ʻI he aʻu mai ʻa e ngaahi lipooti ʻo e feʻohofakí ki he kōvaná, naʻá ne fekau ʻa e kau taú ke nau fakafetaulaki ki Hihifo Mamaʻo. Naʻá ne talaki ai, “kuo pau ke ngaahi ʻa e kau Māmongá ʻo hangē ha filí pea kuo pau ke fakaʻauha pe tuli kinautolu mei he siteití.” Naʻe takatakaiʻi ʻe ha kau tau tokolahi ʻa Hihifo Mamaʻo, mo tatali ke nau ʻohofi. Ka neongo ia, naʻe tukulolo ʻa e koló ʻi he ʻaho 1 ʻo Nōvema, 1838, ʻo ʻikai ha feʻohofaki. Naʻe puke pōpula ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí pea ʻave ke hopoʻi ʻi ha vāhenga kaungāʻapi. ʻI he taimi tatau, naʻe kaihaʻa ʻa e kau tau ʻo e vahefonuá ʻi he koló, fakaʻaluma mo fakamamahiʻi ʻa e kakai ʻo e fonuá, pea nau iku fakaʻauha ha konga lahi ʻo e koloá.
Exterior image of a grassy field at Hawn's Mill.
Vaitafe Soulú ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní, Vāhenga Kalatiuelá, Mīsuli.

Fale Fakapōpula Lipetií

Hili ha uike ʻe tolu ʻo ha ngaahi hopo fakalao ʻi Lisimoni, naʻe ʻave ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau tangata ʻe toko nima kehe ki he fale fakapōpula ʻi Lipetií. Naʻa nau tatali ai ki he hopó ʻi he māhina ʻe nima ka hokó. ʻI he taimi tatau, naʻe toe hoko ʻa e Kāingalotu ʻe lauiafe ko ha kau kumi hūfanga. ʻI hono fakamālohiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau liʻaki honau ngaahi ʻapí mo e kelekelé, naʻa nau hiki mei Mīsuli ki ʻAiouā mo ʻIlinoisi ʻi he kaungāʻapí. ʻI he fehangahangai ʻa Siosefa Sāmita mo ha kahaʻu taʻepaú, naʻá ne toe lotua ai ha tataki peá ne maʻu ha fakahinohino mei he ʻEikí.

ʻOku tala ʻe he ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo Mīsulí ʻa e ngaahi taʻu ʻo e fetāʻaki mo e fakamamahi. Ka ʻoku nau toe fakahā mai foki ai ʻa e kei hokohoko atu hono tataki ʻe he ʻEikí Hono kakaí ʻo fakafou ʻi he fakahā ki Heʻene palōfitá. ʻOku hokohoko atu hono ueʻi fakalaumālie ʻe he ngaahi feituʻu mo e ngaahi talanoa ko ʻení, ʻa e kakaí. ʻOku nau fakalotolahiʻi kinautolu ke fakamālohia ʻenau tui pē ʻanautolu kia Sīsū Kalaisí pea fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku nau toe ueʻi foki ʻa e niʻihi kehé ke nau vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo langa hake ʻa Saione ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku nau nofo aí.
Interior images of Liberty Jail and its exhibits in Liberty, Missouri.
Ko ha sīpinga kakato ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií ʻi he Feituʻu Fakahisitōlia ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií, Vāhenga Keleí, Mīsuli.