Faatomuaga i Nofoaga Faasolopito o Misuri

I le 1831, na faaali mai ai e le Alii o le Itumalo o Siakisone, Misuri, o le totonugalemu o Siona. I le isi valu tausaga na sosoo ai, na masi’i atu ai le Au Paia o Aso e Gata Ai mai lea nofoaga i lea nofoaga a o latou galulue e faatu Siona a o feagai ai ma sauaga matuia mai o latou tuaoi.
1 map.  The Prophet Joseph Smith's plat of the City of Zion June 25, 1833.  Brass plate label: "Prepared from original by Elder James B. Lund Missionary 1979-1980". Shows Joseph Smith's original writing with printed transposition of text.  Dark brown wooden frame, glass and green mat.
Mai le 1831 e oo i le 1838, sa avea ai Ohaio matuisasae i le Iunaite Setete ma laumua o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le taimi lava lea e tasi, na mulimuli ai tagata o le Ekalesia i le poloaiga a le Alii ma faapotopoto e fausia le laueleele o Siona i le toeitiiti 800 maila le mamao i Misuri. O mea na tutupu na taitai atu ai i le pue faapagotaina o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia na faamalosia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai e tuua o latou fale i Misuri. Ae, e oo lava i nei faigata uma, o upumoni na faaalia mai e le Atua iinei o loo faaauau pea ona faamanuiaina ai olaga o tagata o le Ekalesia i aso nei.
Nofoaga Autu mo Tagata Asiasi Mai i Initipene, Initipene, Misuri.

Faapotopotoina i Misuri

Ia Oketopa 1830, na taitaia ai e Oliva Kaotui ma Pale P. Palate se vaega toalaiti o faifeautalai mai le Fale o Uitimera i Feiete, Niu Ioka. O la latou misiona sa mo le nofoaga o Initia Amerika
Leaving Church Domain
You are about to leave our site. The new site has its own terms of use and privacy policy that differ from ChurchofJesusChrist.org
i le Teritori o Kansas, i le isi itu o le Vaitafe o Misuri mai le Itumalo o Siakisone, Misuri. Sa malaga faifeautalai i le silia ma le 1,000 maila ma taunuu atu i le lauelele e galulue ai ia Ianuari 1831. Sa taofia e taitai o le malo ia faifeautalai mai le talaiga i le itu i sisifo o le vaitafe, o lea na toe foi atu ai faifeautalai i Initipene e faatalitali ai nisi faatonuga.

Na oo mai Iosefa Samita i Initipene i le taumafanafana o le 1831. A o i ai iina, sa poloaiina o ia e le Alii e amata ona fausia se aai fou lea e mafai ona faapotopoto ai Lona nuu ma le mea o le a tu ai Lona malumalu. O le fuafuaga faaalia mo le aai o Siona, e latalata i Initipene, Misuri, sa avea o se mamanu paia lea na taialaina ai taumafaiga o le fausiaina o aai i le lumanai i Au Paia o Aso e Gata Ai.

E faitau afe Au Paia o Aso e Gata Ai na tuua o latou fale i Niu Ioka ma Ohaio ma malaga atu i taavale solofanua ma vaavaitafe i le aai fou o Siona i le Itumalo o Siakisone, Misuri. O le gasolosolo tele mai o tagata na faateleina ai le le toamalie ma le ita o o latou tuaoi i Initipene. O nei tagata fou sa le pei o i latou i le tele o itu, ma sa popole tagata tuai o le a le pine ae latou faia ni suiga faapolokiki ma faaletamaoaiga.
Joseph Smith dedicated the temple lot in Independence, Missouri on August 3, 1831. He laid the northeast cornerstone and delivered the dedicatory prayer. This marker indicates the spot where a cornerstone was found. Photo taken May 2022.
Faailoga o le maatulimanu i le fanua o le malumalu o Initipene, e anaina e le Ekalesia a Keriso (Fanua o le Malumalu).

Solaaga mai le Itumalo o Siakisone

Na oo mai le tetele o feeseeseaiga ia Iulai 1833. Sa potopoto se au faatupu faalavelave i le lotoa o le taulaga i Initipene ma poloaiina ia tuua e le Au Paia o Aso e Gata Ai le Itumalo o Siakisone i le tautotogo na sosoo ai. I lea taimi, sa valitaina ma faafulumanu e le au faatupu faalavelave ia Epikopo Eteuati Paterika ma Charles Allen o se togafiti taufaafefe.

I le le fefefe ai, sa saili ai e taitai o le Ekalesia le toe totogi mai e ala i le faafaigaluegaina o loia e iloilo o latou tulaga. Ina ua iloa e o latou tuaoi lenei mea, sa latou toe faatulagaina se au faatupu faalavelave ma faamalosia tagata o le Ekalesia e sosola ese mai o latou fale i le Itumalo o Siakisone. E oo atu ia Novema 1833, ua sulufai uma i le isi itu o le Vaitafe o Misuri i le Itumalo o Clay.

Ina ua iloa e Iosefa Samita sauaga na tutupu i le Itumalo o Siakisone, sa ia saili atu i le taitaiga a le Alii. Sa ia fesootai atu foi i le kovana o le setete o Misuri, o Daniel Dunklin. O le tali mai a le kovana na tuuina atu ai le lagolago i le Au Paia. O lea, na faatulagaina ai e Iosefa ma isi taitai o le Ekalesia i Ohaio se savali pe tusa ma le lua selau alii faaauupegaina. O le a latou auai faatasi ma le vaegaau tumau a le kovana e faamalosia le tulafono ma faataga aiga e toe foi atu i o latou fale. Sa o ese atu le vaega i le tautotogo o le 1834, ma ta’ua i latou lava o le Tolauapiga a Isaraelu, po o le Tolauapiga a Siona.

A o latalata atu le tolauapiga i le Vaitafe o Fishing i le Itumalo o Clay, sa faateleina le popole o le kovana o Misuri e uiga i lo latou taunuu atu. Sa fefe o ia nei le lagolagoina e alii o le Itumalo o Siakisone lana pule, ma o le a i ai se taua tele. Sa faapea ona ia auina atu le tala o le a le maua e le Tolauapiga a Siona se lagolago aloaia, ma avea ai o se solitulafono le savali. Sa toe sailia e Iosefa Samita le taitaiga a le Alii, ma sa ia maua se poloaiga e faataape le vaega.
Zion's Camp was protected from a mob when the level of Fishing River rose dramatically during a storm on June 19, 1834.
Vaitafe o Fishing i le Itumalo o Clay, Misuri.

O se Nofoaga Fou e Faapotopoto ai

Mo le toeitiiti lua tausaga, sa nonofo ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri o ni tagata sulufai. Sa latou sailia ni galuega i le mea latou te mafaia ma faamoemoe i taumafaiga e faasa’o tulaga le tonu faaletulafono. Mulimuli ane, na pasia e le fono faitulafono a le Setete se faaiuga e fatu se nofoaga mo le Au Paia o Aso e Gata Ai e faamautu ai. Na faapolopolo e le Itumalo fou o Caldwell le fanua e nofoia e le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Na amata i le 1836, ona faapotopoto atu le Au Paia i le Itumalo o Caldwell. Sa latou faatuina se aai fou na mamanuina i le aai o Siona, e igoa ia Sisifo Mamao. Na siitia atu e Iosefa Samita lona aiga i Sisifo Mamao i le Tautotogo o le 1838. I le nofo ai o le Perofeta iina, na avea ai le aai ma se nofoaga o faaaliga. Ia Iulai, na suatia ai e le Ekalesia le eleele mo se malumalu i le totonugalemu o le aai. E oo atu i le taimi lena, ua faatupulaia le faitau aofai o le Itumalo o Caldwell i le faitau afe. Na maua e Iosefa se faaaliga na valaaulia ai le toatele o le Au Paia e siitia atu mai Ohaio i Misuri.

I lena taumafanafana, na toe foi mai ai Heber C. Kimball ma Orson Hyde, o ni uso se toalua o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, mai Peretania Tele ma aumaia se tala fou o le manuia faafaifeautalai iina. Na poloaiina e le Alii le Toasefululua e toe foi atu i Motu o Peretania ma fesoasoani i tagata faatoa liliu mai e faapotopoto atu i Siona i Amerika.

I le mafaufau ai i le taunuu mai o le toatele o tagata fou liliu mai, sa vaavaai atu ai taitai o le Ekalesia mo nisi nofoaga e nofoia. Ia Iulai, sa latou faavaeina ai se aai ma faatulaga se isi siteki i le Mauga o Spring i le Itumalo o Daviess, lea na toe faaigoaina e le Alii ia Atamu-onai-Amani. O le taimi lea, na tauleleia ai le Au Paia e e umia fanua e latalata i Dewitt, i le Itumalo o Carroll. Na ofoina atu e e umia fanua ia fanua i lo latou taulaga i Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa manaomia se mea e o i ai mai le Itumalo o Daviess. E toatele aiga na taliaina ma le naunautai le ofo.
Image of a sign resting on a grassy field that reads, "Far West Temple Site."
Sisifo Mamao, Misuri.

O Le Taua a Mamona-Misuri o le 1838

O le tuputupu ae o le Ekalesia i le eria sa le fiafia ai nisi o le lotoifale ma e e umia fanua. O le fefefe ma le faailoga tagata sa i ai mai le tele o tausaga na muamua atu na toe alia’e mai a o taunuu mai le toatele o Au Paia o Aso e Gata Ai. Na iu lava ina tupu le tauaimisa i le Itumalo o Daviess i le aso 8 o Aokuso, 1838. O iina, na faapotopoto ai tagata o itu uma e lua i Gallatin mo le palota i le lotoifale. E leai se tasi na manua matuia, ae o lipoti ua faatele na faaosoina ai lagona o le ita ma le fefe i le itulagi atoa.

Sa faaauau pea feteenaiga faaauupegaina i le isi sefulu vaiaso na sosoo ai. O nisi o vaega na i ai le faatagaga mai le kovana e galulue o se vaega o le vaegaau a le setete, ae o le toatele o alii faaauupegaina ua faaaoga le pule i fafo atu o le li’o o le pule faaletulafono e faasala ai pe faamalosia ai le faamasinoga . I le ogatotonu o Oketopa, na faamalosia ai e fili le Au Paia i Dewitt mai o latou fale. Na faatagaina e Iosefa Samita tagata o le Ekalesia e faatulaga se tali atu faaleosofa’i ma taofia fana ma sapalai mai tuaoi tetee i le Itumalo o Daviess. O nei faatinoga na faateteleina ai le feteenaiga. I le tali atu i ai, na pu’eina ai e ni volenitia mai se vaega a le Itumalo o Ray o le vaegaau a le setete ni sikauti se toalua a le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le taua na tulai mai i le Vaitafe o Crooked i le aso 25 o Oketopa, e toatolu Au Paia o Aso e Gata Ai ma se toatasi o le vaegaau a le Itumalo o Ray na maliliu. O le mea aupito sili ona matautia na tupu i le taua na oo mai i le aso 30 o Oketopa, 1838. E silia ma le 200 alii faaauupegaina na osofaia le au paia i le Hawn’s Mill, ma fasiotia ai le 17 ma faamanualia ai isi e 14.

A o taunuu atu lipoti o le taua i le kovana, sa ia faatonuina le vaegaau e faapotopoto atu i Sisifo Mamao. Sa ia tautino mai o Mamona uma “ua tatau ona taulima o ni fili ma e tatau ona fasiotia pe tutuliese mai le setete.” Sa siomia e se autau toatele ia Sisifo Mamao, ma le manatu o le a tele se tetee mai. Peitai, sa filemu le aai i le aso 1 Novema, 1838, e aunoa ma se tau. O Iosefa Samita ma le toatele o isi taitai o le Ekalesia na pueina ma tulai i le faamasinoga i se itumalo tuaoi. O le taimi lea, na faaleagaina ai ma gaoia e le vaegaau a le setete le aai, faatauemu ma sauaina tagatanuu, faomea, ma iu ai ina faaumatia le tele o meatotino.
Exterior image of a grassy field at Hawn's Mill.
O le Shoal Creek i le Hawn’s Mill, Itumalo o Caldwell, Misuri.

Falepuipui o Liperate

Ina ua mavae le tolu vaiaso o taualumaga faaletulafono i Richmond, na auina atu ai Iosefa Samita ma isi alii e toalima i le falepuipui o Liperate. O iina, sa latou faatalitali ai mo le faamasinoga mo le isi lima masina na sosoo ai. O le taimi lea, e faitau afe Au Paia o Aso e Gata Ai sa toe avea foi ma tagata sulufai. O le Au Paia, na faamalosia e lafoai o latou fale ma fanua, ma o ese atu mai Misuri mo nofoaga tuaoi o Aioua ma Ilinoi. I le feagai ai ma se lumanai le mautonu, sa toe tatalo ai Iosefa Samita mo le taitaiga ma maua ai le taitaiga a le Alii.

O nofoaga faasolopito i Misuri ua faamatalaina mai ai le tele o tausaga o sauaga ma fesouaiga. Ae, o loo faaalia ai foi le ala na faaauau ai e le Alii ona taitai Lona nuu e ala i faaaliga i Lana perofeta. O nei nofoaga ma tala o loo faaauau pea ona musuia ai tagata. Latou te fautuaina i latou e faamalolosia o latou lava faatuatua ia Iesu Keriso ma osia ma tausia feagaiga ma le Atua. Latou te uunaia foi isi e faasoa atu le talalelei a Iesu Keriso ma fausia Siona i nuu o loo latou nonofo ai.
Interior images of Liberty Jail and its exhibits in Liberty, Missouri.
Ata Tipi Faataitai atoa o le Nofoaga Faasolopito o le Falepuipui o Liperate, Itumalo o Clay, Misuri.