Falepuipui o Karefasi
I le mavae ai o le faateleina o le tetee ma le faatafunaina o se fale lomitusi, sa aveina atu Iosefa ma Ailama Samita i le Falepuipui o Karefasi. A o faatalitali le au uso mo le faamasinoga, na osofa’ia e se vaega o tagata faatupu vevesi faaauupegaina le fale ma fasiotia ai alii ia e toalua. Sa faanoanoa le Au Paia o Aso e Gata Ai i lo la’ua maliliu, ma o le asō ua tu ai le Falepuipui o Karefasi o se maafaamanatu i le au uso.
“Sa matou lagonaina uma e pei sa faatoilaloina e le mana o le pogisa, ma ua lafoa’ia e le Alii Ona tagata. Ua leai lo matou Perofeta ma le Peteriaka!” —Warren Foote1
Sa tusia e Warren Foote o le Au Paia o Aso e Gata Ai nei upu i lana api talaaga i se tasi aso ina ua uma ona fasiotia e se vaega o tagata faatupu vevesi ia Iosefa Samita ma lona uso o Ailama i le Falepuipui o Karefasi. O upu a Foote ua tuuina mai ai se vaaiga i le faavauvau na lagonaina e le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ua mavae le faamaturoina. O le asō, e ala i se vaaiga vavalalata i aso mulimuli o le au uso, ua fesoasoani le falepuipui i tagata asiasi e manatua le perofeta ma le peteriaka.
Sa tusia e Warren Foote o le Au Paia o Aso e Gata Ai nei upu i lana api talaaga i se tasi aso ina ua uma ona fasiotia e se vaega o tagata faatupu vevesi ia Iosefa Samita ma lona uso o Ailama i le Falepuipui o Karefasi. O upu a Foote ua tuuina mai ai se vaaiga i le faavauvau na lagonaina e le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ua mavae le faamaturoina. O le asō, e ala i se vaaiga vavalalata i aso mulimuli o le au uso, ua fesoasoani le falepuipui i tagata asiasi e manatua le perofeta ma le peteriaka.
Ta’imua i le Faamaturoina
A o tuputupu a’e Navu mai se taulaga faataufusi i se aai pisi, sa faateleina foi le tetee i le Au Paia o Aso e Gata Ai. O nisi sa popole i le mana o Iosefa Samita i le nuu, o isi sa fefefe i faatosinaga faaupufai a le Au Paia, ae o nisi sa le ioeina aoaoga ma faiga faalelotu—aemaise lava faaipoipoga faaautaunonofo.2 Mulimuli ane, na avea le tulaga i Navu ma se tpusa one.
O le faatafunaina o se fale lomitusi na faama’ite ai le tulaga i Navu, ma iu ai i le faamaturo. Sa amata e nisi sa avea ma Au Paia o Aso e Gata Ai sa le fiafia leNauvoo Expositor , se nusipepa sa faitioina ai le perofeta ma le Ekalesia. Na valaau atu Iosefa Samita mo le faatafunaga o le au faasalalau ina ua uma ona lolomiina e le nusipepa lana lomiga muamua—ma na o le pau lea—o le lomiga.
O le faatafunaina o se fale lomitusi na faama’ite ai le tulaga i Navu, ma iu ai i le faamaturo. Sa amata e nisi sa avea ma Au Paia o Aso e Gata Ai sa le fiafia le
Itulau pito i luma o le lomiga e tasi o le Nauvoo Expositor.
O le faatafunaga o le falelomitusi na taitai atu ai i se tusi saisai mo le pue faapagotaina o Iosefa ma Ailama i moliaga o le faatupu vevesi ma se faasologa o taualumaga faaletulafono. Mulimuli ane, o le au uso e toalua, o e sa avea ma pulenuu ma sui pulenuu o Navu i lena taimi, na la tuuina atu i la’ua lava i le moliaga o le faatupu vevesi i le faamasinoga a le itumalo i Karefasi, lea na mulimuli ane molia sese ai i la’ua i le taufaalata i le setete o Ilinoi mo le folafola atu o le tulafono faafitafita.3 I le le mafai ai ona talosagaina le tatala i tua, sa la faatalitali ai mo lo la faamasinoga i le Falepuipui o Karefasi.4
Luma i sisifo o le Falepuipui o Karefasi.
Aso a o lumanai le Faamaturoina
Ina ua taunuu Iosefa ma Ailama i le Falepuipui o Karefasi i le aso 25 o Iuni, 1844, sa tuu i la’ua i le sela e maualuga atu le puipuiga i le fogafale i luga. Ae peitai, sa na o ni nai itula na la nonofo ai i lenei potu pogisa ae le’i agai atu i lalo i le sela e taofi ai.
Sela o le Tagata Solitulafono, Falepuipui o Karefasi.
Sela o le tagata aitalafu, Falepuipui o Karefasi.
Ona o le inoino o tagata lautele ia Iosefa Samita, sa manatu ai le leoleo o le falepuipui, o Siaosi Stigall, o le sela o le tagata aitalafu ua matua matautia tele. O le i ai i le fogafale muamua na faigofie ai ona iloa atu le au uso. Sa ia siitia atu Iosefa ma Ailama i le fogafale i luga i le potumoe o le aiga i le aso 26 o Iuni. Sa faatasi atu i ai a la’ua uo o Ioane Teila, Uiliata Risati, Stephen Markham, Dan Jones, ma John Fullmer.
Potumoe i le fogafale i luga, Falepuipui o Karefasi.
O le aso na sosoo ai, 27 Iuni, na tuua ai e Stephen Markham, Dan Jones, ma John Fullmer le falepuipui e faatino ni feau. Sa nonofo Iosefa ma Ailama, faatasi ai ma Ioane Teila ma Uiliata Risati, i totonu o le potumoe. E itiiti ifo ma le to’a 10 leoleo na puipuia le falepuipui, ma na lamatia ai nei alii e osofa’ia. O lenei puipuiga e le’i lava o le taunuuga o le oti.
Tagata Faatupu Vevesi i le Falepuipui o Karefasi, saunia e William L. Maughan
O faasitepu e tau atu i le potumoe, o le Falepuipui o Karefasi.
Sa vave ona faaauupegaina e Iosefa ma Ailama i latou lava i fana, ae o Ioane ma Uiliata sa fetagofi atu i tootoo e puipuia ai i la’ua lava. Sa taufai tulei uma i latou e toafa i le faitotoa ina ia taofia ai le vaega faatupu vevesi mai le tulioso ane i totonu o le potu.
E le’i faavaivai, ae tafana mai e le vaega faatupu vevesi le faitotoa, ma lavea ai le foliga o Ailama ma sa toetoe ina a fasiotia ai loa lava o ia i lena taimi. Sa felelei mai pulusila i le ea a o taumafai nei alii e toatolu e tapuni le faitotoa.
E le’i faavaivai, ae tafana mai e le vaega faatupu vevesi le faitotoa, ma lavea ai le foliga o Ailama ma sa toetoe ina a fasiotia ai loa lava o ia i lena taimi. Sa felelei mai pulusila i le ea a o taumafai nei alii e toatolu e tapuni le faitotoa.
Faitotoa o le potumoe ma pūpū o pulufana, Falepuipui o Karefasi.
Faamalama i totonu lea na fanaina ai Iosefa, o le Falepuipui o Karefasi.
Vaieli i fafo ua toe fausia lea na maliu ai Iosefa, o le Falepuipui o Karefasi.
O Le Maota Faapitoa o Navu, Nofoaga Faasolopito o Iosefa Samita.
E uiga i le faasologa i le Maota Faapitoa, sa manatua e se tasi molimau:
“Na fetagisi tamaitai i le vaai atu i atigipusa faatauvaa e lua i totonu o taavaletoso, ua ufitia i palanikeke Initia. Sa faasopolia le motu o tagata i le fetagisi, ma oo atu ai i le toatele o tagata mai le Malumalu e oo atu i le fale o le Perofeta. Sa oo ina matua faateleina le oi ma le tagi masusu ma le leotetele, seia oo ina foliga mai le leo o se gogolo o se afā malosi, po o se gogolo ‘o’olo o se asiosio i se mea mamao.”5
Naōmai ni motu o tagata e toatele e faaalia lo latou faaaloalo i le perofeta pele ma lona uso . Sa tanu faalilolilo i la’ua i le fogafale i lalo o le Maota Faapitoa o Navu e le’i mae’a, ae na iu lava ina toe ave i la’ua i le Fanuatanu a le Aiga o le Au Samita .
“Na fetagisi tamaitai i le vaai atu i atigipusa faatauvaa e lua i totonu o taavaletoso, ua ufitia i palanikeke Initia. Sa faasopolia le motu o tagata i le fetagisi, ma oo atu ai i le toatele o tagata mai le Malumalu e oo atu i le fale o le Perofeta. Sa oo ina matua faateleina le oi ma le tagi masusu ma le leotetele, seia oo ina foliga mai le leo o se gogolo o se afā malosi, po o se gogolo ‘o’olo o se asiosio i se mea mamao.”5
Na
Fanuatanu a le Aiga o le Au Samita, Nofoaga Faasolopito o Iosefa Samita.
Manatuaina o le Faamaturoina
O le Falepuipui o Karefasi o loo tu o se maafaamanatu ia Iosefa ma Ailama Samita. O i latou o e asiasi mai i aso nei atonu e le gata ina mafaufau i aso mulimuli o le perofeta ma le peteriaka ae faapea foi i lo la’ua talatuu. A tatou faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:3 , na tusia i le mavae tonu ai o le faamaturoina, “[O Iosefa] sa soifua maualuga o ia, ma sa maliu maualuga o ia i luma o fofoga o le Atua ma lona nuu; ma e pei o le toatele o le ʼau faauuina a le Alii i taimi anamua, ua faamaufaailogaina lana misiona ma lana galuega i lona lava toto; ma ua faapea foi lona uso o Ailama.”
Faatagata faamanatu o Iosefa ma Ailama Samita, saunia e Dee Jay Bawden, Falepuipui o Karefasi.
O Faamatalaga
O Faamatalaga
1. Warren Foote, Autobiography and journal, 28 Iuni 1844, 73, Church History Library, Salt Lake City.
2. Tagai Spencer W. McBride, Joseph Smith for President: The Prophet, the Assassins, and the Fight for American Religious Freedom (Niu Ioka: Oxford University Press, 2021), 181–82.
3.Tagai Dallin H. Oaks, “The Suppression of the Nauvoo Expositor,” Utah Law Review, vol. 9, nu. 4 (Winter 1965), 866.
4. Tagai McBride, Joseph Smith for President, 191–92.
5. B. W. Richmond, sii mai i le Andrew Jenson, ed., The Historical Record (Aai o Sate Leki, 1888), 7:574.
2. Tagai Spencer W. McBride, Joseph Smith for President: The Prophet, the Assassins, and the Fight for American Religious Freedom (Niu Ioka: Oxford University Press, 2021), 181–82.
3.Tagai Dallin H. Oaks, “The Suppression of the Nauvoo Expositor,” Utah Law Review, vol. 9, nu. 4 (Winter 1965), 866.
4. Tagai McBride, Joseph Smith for President, 191–92.
5. B. W. Richmond, sii mai i le Andrew Jenson, ed., The Historical Record (Aai o Sate Leki, 1888), 7:574.